Sistem mononuklearnih fagocita

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Sistem mononuklearnih fagocita ili mononuklearni fagocitski sistem (MPS), pozbat i kao retikuloendotelni sistem ili sistem makrofaga − u imunologiji – je dio imunskog sistema koji se sastoji od fagocitnih ćelija[1] lociranih u mrežastom vezivnom tkivu. Ćelije su prije svega monociti i makrofagi , a nakupljaju se u limfnim čvoovima i slezeni. Kupfferova ćelija jetre i tkiva histiocita takođe su dioo MPS. Mononuklearni sistem fagocita i monocitni sistem makrofaga odnose se na dva različita entiteta, često pogrešno shvaćena kao jedan.

"Retikuloendotelni sistem" je stariji izraz za mononuklearni sistem fagocita, ali danas se koristi rjeđe, jer se podrazumijeva da većina endotelnih ćelija nisu makrofagne.[2]

"Mononuklearni sistem fagocita" je također donekle datiran koncept koji pokušava kombinirati širok raspon ćelija i treba ga koristiti s oprezom.[3]

Vrste i lokacije ćelija[uredi | uredi izvor]

Slezena je najveća jedinica mononuklearnog sistema fagocita. Monociti nastaju u koštanoj srži i transportira ih krv; migriraju u tkiva, gdje se pretvaraju u histiocite ili makrofage. Makrofagi su difuzno raspršeni u vezivnom tkivu i u jetri (Kupfferove ćelije), slezini i limfnim čvorovima (sinusni histiociti), plućima (alveolski makrofagi), te u centralnom nervnom sistemu (mikrogliji). Poluvrijeme monocita u krvi je oko jedan dan, dok životni vijek makrofaga tkiva iznosi nekoliko mjeseci ili godina. Mononuklearni sistem fagocita dio je i imunskog i ćelijskog imuniteta. Mononuklearni sistem fagocita ima važnu ulogu u obrani od mikroorganizama, uključujući mikobakterije, gljivice, bakterije, protozoje i viruse. Makrofagi uklanjaju stare eritrocite, leukocite i megakariocite pomoću fagocitoze i probave.

Ime ćelije Lokacija
Makrofagi masnog tkiva Masno tkivo
Monocit Koštana srž/Krv
Kupfferova ćelija Jetra
Sinusni histiociti Limfni čvorovi
Alveolski makrofag Plućna alveola iz pluća
Tkivni makrofagii (histiocit) koji vodi do džinovskih ćelija Vezivna tkiva
Langerhansova ćelija Koža i Mukoza
Mikroglija Centralni nervni sistem
Hofbauerova ćelija Placenta
Intraglomerularna mezangijska ćelija Bubreg
Epitelioidne ćelije Granulomi
Crvena pulpa makrofaga (Sinusoidne obloge) Crvena pulpa od slezene
Peritoneumski makrofagi Peritoneumska šupljina

Funkcije[uredi | uredi izvor]

  • Formiranje novih crvenih krvnih zrnaca (RBC) i bijelih krvnih zrnaca (WBC).
  • Uništavanje starih RBC-a.
  • Formiranje proteina plazme.
  • Formiranje žučnih pigmenata.
  • Skladištenje gvožđa. U jetri, Kupfferove želije skladište višak gvožđe iz katabolizma hema, nakon raspada crvenih krvnih zrnaca. U koštanoj srži i slezeni, gvožđe se skladišti u MPS ćelijama uglavnom kao feritin; u stanjima preopterećenja, većina gvožđa se skladišti kao hemosiderin.
  • Čišćenje heparinskim heparinazama

Hematopoeza[uredi | uredi izvor]

Različite ćelijske vrste mononuklearnog sistema fagocita dio su mijeloidnog roda iz CFU-GEMM (prekursora granulocita, eritrocita, monocita i megakariocita.)

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Mononuclear Phagocyte System na US National Library of Medicine Medical Subject Headings (MeSH)
  2. ^ Inderbir Singh (2006). Textbook of human histology. Jaypee Brothers Publishers. str. 90–. ISBN 978-81-8061-809-3. Arhivirano s originala, 28. 5. 2013. Pristupljeno 12. 11. 2010.
  3. ^ Hume, David A (1. 2. 2006). "The mononuclear phagocyte system". Current Opinion in Immunology. Innate immunity / Antigen processing and recognition. 18 (1): 49–53. doi:10.1016/j.coi.2005.11.008. PMID 16338128.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]