Sistem plaćanja
Sistem plaćanja se odnosi na osnovne sisteme i mreže koje omogućavaju transfer novca između strana u transakciji (Odorović, 2020). Uključuje tehnologiju, propise i aktere uključene u obradu i omogućavanje plaćanja. Dvije ključne komponente ovih sistema su procesori plaćanja i pristupnici plaćanja. Iako oba olakšavaju kretanje sredstava u digitalnim transakcijama, oni imaju različite uloge u toku plaćanja.
Procesori plaćanja
[uredi | uredi izvor]Procesori plaćanja, kao što su Stripe i Adyen, odgovorni su za upravljanje cjelokupnim procesom transakcije. Oni upravljaju komunikacijom između trgovaca, kartičnih mreža (npr. Visa, Mastercard) i banaka. Procesori plaćanja primaju zahtjeve za transakcije od trgovaca, usmjeravaju ih do odgovarajućih finansijskih institucija i osiguravaju bezbjedan i tačan prijenos sredstava. Oni upravljaju autorizacijom, poravnanjem, a ponekad čak i kliringom plaćanja. U suštini, oni djeluju kao posrednici koji osiguravaju da se novac s računa potrošača prenese na račun trgovca.
U Bosni i Hercegovini Bamcard je dioničko društvo sa sjedištem u Sarajevu, osnovano 1999. godine. Domaća je klirinška kuća i pružatelj platnih usluga. Olakšava obradu, autorizaciju, kliring i poravnanje kartičnih transakcija za svoje banke članice. Ova uloga pozicionira Bamcard kao procesor plaćanja, koji upravlja cijelim životnim ciklusom transakcije, uključujući komunikaciju s finansijskim institucijama i mrežama kartica.[1]
Platne mreže
[uredi | uredi izvor]Platne mreže (Visa, Mastercard i American Express), krucijalne su komponente globalnog platnog sistema. Ove mreže služe kao posrednički sistemi koji omogućava sigurnu razmjenu sredstava između potrošača, trgovaca i finansijskih institucija. Platne mreže uspostavljaju pravila, standarde i tehnologije koje upravljaju transakcijama zasnovanim na karticama, osiguravajući dosljednost, sigurnost i interoperabilnost u cijelom ekosistemu plaćanja.[2] Ove mreže olakšavaju prijenos informacija o plaćanju između banaka izdavatelja (onih koje pružaju kreditne ili debitne kartice potrošačima) i banaka preuzimatelja (onih koje obrađuju plaćanja za trgovce), omogućavajući završetak transakcija na prodajnom mjestu ili mreži.
Primarna uloga platnih mreža je upravljanje autorizacijom, kliringom i poravnanjem transakcija karticama. Kada potrošač koristi kreditnu ili debitnu karticu za kupovinu, platna mreža olakšava komunikaciju između banke trgovca i banke potrošača. Mreža plaćanja provjerava da li je transakcija legitimna i da li na računu potrošača ima dovoljno sredstava ili kredita. Nakon što je transakcija odobrena, platna mreža koordinira proces poravnanja, koji osigurava da se sredstva prenesu iz banke potrošača u banku trgovca.[3] Visa i Mastercard, naprimjer, djeluju globalno i obezbjeđuju infrastrukturu koja povezuje milione trgovaca kao i finansijskih institucija.
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ Maloney, Savanna (15. 10. 2024). "Q3 2024 PitchBook-NVCA Venture Monitor - National Venture Capital Association - NVCA". nvca.org (jezik: engleski). Pristupljeno 29. 4. 2025.
- ^ haq, Mohammed Naveed ul (4. 9. 2020), IMPACT OF COVID 19 ON THE GLOBAL ECONOMY, Royal Book Publishing, str. 208–213, pristupljeno 29. 4. 2025
- ^ Benson, Peter L. (2003), Developmental Assets and Asset-Building Community: Conceptual and Empirical Foundations (jezik: engleski), Springer US, str. 19–43, ISBN 978-1-4613-4919-8, pristupljeno 29. 4. 2025