Skender-Vakuf

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa Skender Vakuf)
Idi na: navigaciju, pretragu
"Kneževo" preusmjerava ovdje. Za druga značenja, pogledajte Kneževo (čvor).
Koordinate: 44°30′N 17°23′E / 44.500°N 17.383°E / 44.500; 17.383
Skender-Vakuf
Općina i naselje
Kneževo (grb).svg
Grb
Službeni naziv: Općina Kneževo
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Republika Srpska
Općina Skender-Vakuf
Nadmorska visina 864 m
Koordinate 44°30′N 17°23′E / 44.500°N 17.383°E / 44.500; 17.383
Površina
 - Općina 332.9 km2
Stanovništvo
 - Naselje 3.958 (2013)
 - Općina 10.428 (2013)
Gustoća
 - Općina 31.32 /km2 
Gradonačelnik Goran Borojević[1] (Nezavisni)
Vremenska zona Srednjoevropsko vrijeme
Poštanski broj 78230
Pozivni broj (+387) 51
Matični broj 210595[2]
Matični broj općine 20257
Skender-Vakuf u Bosni i Hercegovini
Web stranica: Općina Skender-Vakuf

Skender-Vakuf (srpski: Kneževo) je naselje i središte istoimene općine u Bosni i Hercegovini, na obroncima planine Vlašić.[3][4][5]

Historija

Prema riječima akademika Muhameda Filipovića, Skender-Vakuf je osnovan u isto vrijeme kada i Prusac, dakle 1463. godine. Osnivačem grada se smatra Ali-dedo Skender, po kojem je grad i dobio ime. U Skender-Vakufu se nalazila jedna od najstarijih džamija u Bosni i Hercegovini, džamija Ali-dede Skendera, u narodu poznata kao "Stara džamija", jedina džamija na Balkanu koja je u unutrašnosti sadržavala kabur. Džamiju su zajedno sa drugom skendervakufskom džamijom poznatom kao "Nova džamija", početkom rata 1992. godine srušile srpske vlasti sprovodeći etničko čišćenje Bošnjaka. Nakon toga srpska vlast u Skender-Vakufu mijenja ime grada i općine u Kneževo. Do administrativne i upravne reforme 1955. godine Skender-Vakuf je bio općina u Kotorvaroškom srezu.

U rubnom području općine Skender Vakuf nalazi se selo Donji Korićani. Ispod njih su Korićanske stijene, najpoznatije po tragičnom masakru preko 200 prijedorskih civila (Bošnjaka i Hrvata), 21. augusta 1992. Zločin su počinile policijske i vojne snage Bosanskih Srba. Ta činjenica je potvrđena brojnim presudama na ICTY Tribunalu u Haagu.[6][7][8][8][9][10][11][12][13][14][15][16]

Apelaciono vijeće ICTY je 30. juna 2016. pravosnažno potvrdilo prvostepenu presudu kojom su Stojan Župljanin i Mićo Stanišić, osuđeni na po 22 godine zatvora, uz dio obrazloženja koje slijedi:

"Sudije su zaključile da su tužioci dokazali da su policijske snage u nadležnosti dvojice optuženih učestvovale u takozvanom preuzimanju vlasti u Republici Srpskoj početkom 1992. „Preuzimanje vlasti“ sastojalo se u razoružavanju policijaca nesrpske nacionalnosti i nasilnoj smeni izabranih funkcionera Bošnjaka i Hrvata, njihovim hapšenjem i odvođenjem u logore.

Sudije su u prvostepenoj presudi zaključile da su obojica optuženih odgovorni za zločine protiv čovečnosti, koji su izvršeni progonima, ubistvima, mučenjima, razaranjem gradova i sela, i uništavanjem verskih i kulturno-istorijskih objekata. Odgovorni su i za kršenje zakona i običaja ratovanja. Zločini, za koje su osuđeni Stanišić i Župljanin, s većim ili manjim intenzitetom počinjeni su, navedeno je u presudi, u 20 opština – od Bosanske Krajine, do Istočne Bosne...";

među nabrojanim općinama su i Kotor-Varoš i Skender-Vakuf.[17][18][19]

Geografija

Općina Skender Vakuf se nalazi 50 km jugistočno od Banja Luke s kojom je povezana magistralnim putem M-56. Nalazi se na nadmorskoj visini od 864 m i vrlo je bogata kako crnogoričnom tako i bjelogoričnom šumom.

Stanovništvo

Prema službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Skender-Vakuf imala je 19.418 stanovnika, raspoređenih u 36 naselja. Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma, veći dio općine Skender Vakuf ušao je u sastav Republike Srpske. Ime gradu i općini promijenjeno je u Kneževo. U sastav Federacije Bosne i Hercegovine ušao je manji, južni dio općine sa uglavnom hrvatskim stanovništvom (Pougarje), i to naseljena mjesta: Brnjići, Bunar, Davidovići, Dobratići, Donji Orašac, Gornji Orašac, Kričići-Jejići, Melina, Mijatovići, Milaševci, Pavlovići, Prisika, Slipčevići, Vitovlje Malo, Vukovići, Zapeće, Zasavica i Zubovići. Od ovog područja formirana je općina Dobretići. Naseljena mjesta Donji Korićani i Gornji Korićani koja su do rata pripadala općini Travnik, poslije Daytonskog sporazuma su pripala općini Skender-Vakuf.

Nacionalni sastav stanovništva - općina Skender-Vakuf

Sastav stanovništva – općina Skender-Vakuf
2013.[20] 1991.[21] 1981.[22] 1971.[23]
Osoba 9 793 (100,0%) 19 418 (100,0%) 22 948 (100,0%) 21 419 (100,0%)
Srbi 9 288 (94,84%) 13 263 (68,30%) 15 953 (69,52%) 15 926 (74,35%)
Bošnjaci 429 (4,381%) 1 1 071 (5,516%) 1 1 141 (4,972%) 1 947 (4,421%)
Ostali 45 (0,460%) 145 (0,747%) 64 (0,279%) 78 (0,364%)
Hrvati 31 (0,317%) 4 770 (24,56%) 5 395 (23,51%) 4 431 (20,69%)
Jugoslaveni 169 (0,870%) 322 (1,403%) 9 (0,042%)
Crnogorci 53 (0,231%) 21 (0,098%)
Albanci 15 (0,065%) 6 (0,028%)
Slovenci 2 (0,009%) 1 (0,005%)
Mađari 2 (0,009%)
Makedonci 1 (0,004%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Nacionalni sastav stanovništva - naselje Skender-Vakuf

Sastav stanovništva – naselje Skender-Vakuf
2013.[24] 1991.[21] 1981.[22] 1971.[23]
Osoba 3 958 (100,0%) 3 759 (100,0%) 2 910 (100,0%) 1 688 (100,0%)
Srbi 2 484 (66,08%) 1 491 (51,24%) 723 (42,83%)
Bošnjaci 1 1 063 (28,28%) 1 1 118 (38,42%) 1 923 (54,68%)
Jugoslaveni 111 (2,953%) 205 (7,045%) 5 (0,296%)
Ostali 59 (1,570%) 7 (0,241%) 4 (0,237%)
Hrvati 42 (1,117%) 45 (1,546%) 17 (1,007%)
Crnogorci 28 (0,962%) 10 (0,592%)
Albanci 14 (0,481%) 6 (0,355%)
Makedonci 1 (0,034%)
Mađari 1 (0,034%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Reference

  1. ^ "Rezultati lokalnih izbora 2016. za načelnika za općinu Skender-Vakuf". izbori.ba. Pristupljeno 7. 11. 2016. 
  2. ^ "Sistematski spisak općina i naselja". fzs.ba. Pristupljeno 2. 2. 2016. 
  3. ^ Spahić M. et al. (2000): Bosna i Hercegovina (1:250.000). Izdavačko preduzeće „Sejtarija“, Sarajevo.
  4. ^ Mučibabić B., Ur. (1998): Geografski atlas Bosne i Hercegovine. Geodetski zavod BiH, Sarajevo.
  5. ^ Vojnogeografski institut, Izd. (1955): Travnik (List karte 1:100.000, Izohipse na 20 m). Vojnogeografski institut, Beograd.
  6. ^ Iris M. (2009). NAPA Bulletin, Passages: The Ethnographic Field School and First Fieldwork. John Wiley & Sons, ISBN 9781444306965.
  7. ^ Waterfield B.: (16 May 2012). "Ratko Mladic trial: with a clap and a cut-throat gesture, the 'Butcher of Bosnia' faces justice". The Daily Telegraph (London). Retrieved 2014-08-12.
  8. ^ a b http://www.bim.ba/en/181/10/21824/
  9. ^ "TRIAL : Profiles". www.trial-ch.org. Pristupljeno 2016-02-02. 
  10. ^ http://www.trial-ch.org/en/trialwatch/profile/db/facts/babic_zoran_803.html
  11. ^ "TRIAL : Profiles". www.trial-ch.org. Pristupljeno 2016-02-02. 
  12. ^ http://www.trial-ch.org/en/trialwatch/profile/db/facts/milorad_radakovic_800.html
  13. ^ http://www.trial-ch.org/en/trial watch/profile/db/facts/milorad_skrbic_801.html
  14. ^ "TRIAL : Profiles". www.trial-ch.org. Pristupljeno 2016-02-02. 
  15. ^ http://www.trial-ch.org/en/trial watch/profile/db/facts/jankovic_dusan_797.html
  16. ^ http://www.trial-ch.org/en/trialwatch/profile/db/facts/zeljko_stojnic_802.html
  17. ^ http://www.dw.com/sr/kona%C4%8Dne-presude-stani%C5%A1i%C4%87u-i-%C5%BEupljaninu/a-19364622.
  18. ^ http://www.sense-agency.com/sense.26.html?case_id=9.
  19. ^ http://www.icty.org/en/press/appeals-chamber-affirms-stanisic-and-zupljanin-sentences.
  20. ^ "Općina Skender-Vakuf". nasbih.com. Pristupljeno 2. 2. 2016. 
  21. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 93/4)". fzs.ba. Pristupljeno 2. 2. 2016. 
  22. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.". stat.gov.rs. Pristupljeno 2. 2. 2016. 
  23. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.". stat.gov.rs. Pristupljeno 2. 2. 2016. 
  24. ^ "Naselje Skender-Vakuf". nasbih.com. Pristupljeno 2. 2. 2016. 

Vanjski linkovi