Skolioza

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Skolioza
Klasifikacija i vanjski resursi
ICD-10M41
ICD-9737
DiseasesDB26545
MedlinePlus001241

Skolioza (grč. σκολίωσις - skoliosis = savijanje) je anatomski poremećaj, medicinsko stanje u kojem osobe imaju bočno iskrivljenu kičmu.[1] Zakrivljenost je obično trodimenzijska u obliku S ili C.[1][2]

Kod nekih od pogođenih, stepen zakrivljenosti je stabilan, dok se kod drugih s vremenom povećava. [3] Blaga skolioza obično ne stvara probleme, ali teški slučajevi mogu ometati disanje.[3][4] Obično, pogođeni nemaju bolova.[5]

Znaci i simptomi[uredi | uredi izvor]

Ilustracija 20-stoljetnog najtežeg slučaja skolioze u "S" obliku

Simptomi povezani sa skoliozom mogu uključivati:

  • Bol u leđima, ramenima, vratu i zadnjici boli najbliže dnu leđa
  • Respiratorni ili srčani problemi u teškim slučajevima
  • Zatvor zbog zakrivljenosti koji izaziva "stezanje" želuca, crijeva itd.
  • Ograničena pokretljivost sekundarna boli ili funkcionalnom ograničenju kod odraslih
  • Bolna menstruacija (dismenoreja).[6]

Znakovi skolioze mogu obuhvatati promjene kao što su:

  • Nejednaka muskulatura s jedne strane kičme;
  • Istaknutost rebra ili ramena, uzrokovana rotacijom rebara u skoliozi grudnog koša;
  • Nejednake dužine kukova, ruku ili nogu;
  • Sporo djelovanje živaca;
  • Problemi sa srcem i plućima (u teškim slučajevima);
  • Nakupljanje kalcija na završnoj ploči hrskavice, a ponekad i u samom disku.

Uzrok[uredi | uredi izvor]

Uzrok većine slučajeva nije poznat, ali vjeruje se da uključuje kombinaciju genetičkih i faktora okoliša.[3] Faktori rizika uključuju i porodičnu historiju ove bolesti.[1]Može se javiti i zbog drugog stanja kao što su grčenje mišića, cerebralna paraliza, Marfanov sindrom i tumora poput neurofibromatoze.[1] Dijagnoza se potvrđuje rendgenskim pregledomom. Skolioza se obično klasificira kao strukturna u kojoj je krivulja fiksirana ili funkcionalna u kojoj je kičma normalna.[1]

Skolioza 40⁰

Liječenje[uredi | uredi izvor]

Liječenje ovisi o stupnju zakrivljenosti, lokaciji i uzroku.[1] Mala iskrivljnost može biti jednostavna i javljati se samo periodično.[1] Tretmani mogu uključivati učvršćivanje kičme, specifične vježbe i operativne zahvate.[1] [7] Učvrščivač mora biti prilagođena osobi i koristiti se svakodnevno dok ne prestane rast.[7] Mogu se obavljati pojedinačno ili zajedno sa drugim tretmanima kao što je liječenje. Dokazano je da su kiropraktička manipulacija, dodaci prehrani ili vježbe protiv pogoršanje stanja slabo pomažu. Međutim, vežba se još uvijek preporučuje zbog ostalih zdravstvenih koristi.[8][9] [1][10]

Epidemiologija[uredi | uredi izvor]

Skolioza se javlja kod oko 3% ljudi,[11] najčešće u dobi između 10. I 20. godine.[1] Žene su obično teže pogođene nego muškarci.[1][3]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b c d e f g h i j k "Questions and Answers about Scoliosis in Children and Adolescents". NIAMS. December 2015. Arhivirano s originala, 25 August 2016. Pristupljeno 12 August 2016.
  2. ^ Illés TS, Lavaste F, Dubousset JF (April 2019). "The third dimension of scoliosis: The forgotten axial plane". Orthopaedics & Traumatology, Surgery & Research. 105 (2): 351–59. doi:10.1016/j.otsr.2018.10.021. PMID 30665877.
  3. ^ a b c d "adolescent idiopathic scoliosis". Genetics Home Reference. September 2013. Arhivirano s originala, 16 August 2016. Pristupljeno 12 August 2016.
  4. ^ Yang S, Andras LM, Redding GJ, Skaggs DL (January 2016). "Early-Onset Scoliosis: A Review of History, Current Treatment, and Future Directions". Pediatrics. 137 (1): e20150709. doi:10.1542/peds.2015-0709. PMID 26644484.
  5. ^ Agabegi SS, Kazemi N, Sturm PF, Mehlman CT (December 2015). "Natural History of Adolescent Idiopathic Scoliosis in Skeletally Mature Patients: A Critical Review". The Journal of the American Academy of Orthopaedic Surgeons. 23 (12): 714–23. doi:10.5435/jaaos-d-14-00037. PMID 26510624.
  6. ^ Zeichner, Steven L.; Read, Jennifer S. (2006). Handbook of Pediatric HIV Care. Cambridge University Press. str. 236. ISBN 978-1139453042 – preko Google Books. Nepoznati parametar |name-list-format= zanemaren (prijedlog zamjene: |name-list-style=) (pomoć)
  7. ^ a b Negrini S, Donzelli S, Aulisa AG, Czaprowski D, Schreiber S, de Mauroy JC, et al. (2018). "2016 SOSORT guidelines: orthopaedic and rehabilitation treatment of idiopathic scoliosis during growth". Scoliosis and Spinal Disorders. 13: 3. doi:10.1186/s13013-017-0145-8. PMC 5795289. PMID 29435499.
  8. ^ Berdishevsky H, Lebel VA, Bettany-Saltikov J, Rigo M, Lebel A, Hennes A, Romano M, Białek M, M'hango A, Betts T, de Mauroy JC, Durmala J (2016). "Physiotherapy scoliosis-specific exercises – a comprehensive review of seven major schools". Scoliosis and Spinal Disorders. 11: 20. doi:10.1186/s13013-016-0076-9. PMC 4973373. PMID 27525315.
  9. ^ Park JH, Jeon HS, Park HW (June 2018). "Effects of the Schroth exercise on idiopathic scoliosis: a meta-analysis". European Journal of Physical and Rehabilitation Medicine. 54 (3): 440–49. doi:10.23736/S1973-9087.17.04461-6. PMID 28976171.
  10. ^ Thompson, JY; Williamson, EM; Williams, MA; Heine, PJ; Lamb, SE; ACTIvATeS Study, Group. (27 October 2018). "Effectiveness of scoliosis-specific exercises for adolescent idiopathic scoliosis compared with other non-surgical interventions: a systematic review and meta-analysis". Physiotherapy. 105 (2): 214–34. doi:10.1016/j.physio.2018.10.004. PMID 30824243.
  11. ^ Shakil H, Iqbal ZA, Al-Ghadir AH (2014). "Scoliosis: review of types of curves, etiological theories and conservative treatment". Journal of Back and Musculoskeletal Rehabilitation. 27 (2): 111–15. doi:10.3233/bmr-130438. PMID 24284269.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]