Slavenska imena mjeseci
Za razliku od jezika Zapadne Evrope koji koriste nazive mjeseci latinskog porijekla, u mnogim slavenskim jezicima nazivi mjeseci imaju slavensko porijeklo. Međutim, imena mjeseci u slavenskim jezicima ne pišu se isto, a u nekim jezicima su čak nazivi mjeseca pomaknuti za jedan u unaprijed.
Ukrajinski, bjeloruski, poljski, češki i hrvatski jezici koriste slavenske nazive.
Bugarski, makedonski i slovenski jezik u osnovi koriste međunarodne (latinske) nazive, iako (u svojstvu zastarjelih) koriste se i slavenski.
Gornjolužički jezik ima vlastite nazive, različite od slavenskih, ali preovladava upotreba međunarodnih, latinskih naziva.
Službeno se ne upotrebljavaju slavenski nazivi mjeseci u srpskom, ruskom i slovačkom jeziku.
U litvanskom jeziku sačuvali su se baltijski nazivi mjeseci. Dio tih naziva se često podudara sa slavenskim.
Jesenski mjeseci
[uredi | uredi izvor]- Ruski: рюен
- Ukrajinski: вересень
- Bjeloruski: верасень
- Poljski: wrzesień
- Hrvatski: rujan
- Slovenski: kimavec
- Češki: září
- Makedonski: гроздобер
- Slovenski: vinotok
- Češki: říjen
- Ruski: листопад
- Bugarski, makedonski руен,, руй
- Ukrajinski: жовтень
- Bjeloruski: кастрычнiк
- Poljski: październik
- Litvanski: spalis
- Hrvatski: listopad
- Ruski: грудень
- Ukrajinski: листопад
- Bjeloruski: лістапад
- Poljski: listopad
- Češki: listopad
- Slovenski: listopad
- Litvanski: lapkritis, ( lapas list" + kristi - "padati")
- Bugarski: груден
- Hrvatski: studeni
- Makedonski: студен
Zimski mjeseci
[uredi | uredi izvor]- Ruski: студень
- Ukrajinski: грудень
- Poljski: grudzień
- Slovenski: gruden
- Litvanski: gruodis, ("gruodas" - smrznute grudvice zemlje)
- Bjeloruski: snježan
- Makedonski: snježnik
- Češki: prosinec
- Hrvatski: prosinac
- Ruski: просинец
- Slovenski: prosinec
- Bugarski: просинец
- Bjeloruski: студзень
- Ukrajinski: січень
- Poljski: styczeń
- Hrvatski: sječanj
- Litvanski: sausis
- Ruski: сечень
- Slovenski: svečan
- Bugarski, makedonski: сечко
- Ukrajinski: лютий
- Bjeloruski: люты
- Poljski: luty'
- Hrvatski: veljača
Proljetni mjeseci
[uredi | uredi izvor]Mart
[uredi | uredi izvor]- Ruski: сухий
- Slovenski: sušec
- Bugarski: сух
- Bjeloruski: сакавік
- Ukrajinski: березень
- Češki: březen
- Hrvatski: ožujak
- Ruski: березень , березозол
- Ukrajinski: квітень
- Bjeloruski: красавік
- Poljski: kwiecień
- Bugarski: брязок
- Hrvatski: travanj
- Slovenski: mali traven
- Makedonski: тревен
Maj
[uredi | uredi izvor]- Ukrajinski, bjeloruski: травень
- Ruski: травень
- Slovenski: veliki traven
- Bugarski: тръвен
- Češki: květen
- Hrvatski: svibanj
Ljetni mjeseci
[uredi | uredi izvor]Juni
[uredi | uredi izvor]- Bugarski: изок
- Ruski: красень
- Ukrajinski: червень
- Bjeloruski: чэрвень
- Poljski: czerwiec
- Češki: červen
- Hrvatski: lipanj
- Slovenski: rožnik
- Bugarski: червеник
- Litvanski: birželis
Juli
[uredi | uredi izvor]- Ukrajinski: липень
- Bjeloruski: ліпень
- Poljski: lipiec
- Litvanski: liepa
- Hrvatski: srpanj
- Slovenski: mali srpan
- Češki: červenec
- Bugarski: чръвенъ, жетар, сърпен
- Ruski: червень, серпень
- Ukrajinski: серпень
- Poljski: sierpień
- Češki: srpen
- Slovenski: veliki srpan
- Bjeloruski: жнiвень
- Gornjolužički: žnjenc
- Makedonski: житар
- Litvanski: rugpjūtis , (rugis " raž" + pjūtis " žetva")
- Bugarski: зарев
- Ruski: зарев
- Hrvatski: kolovoz
Staroslavenski nazivi mjeseci
[uredi | uredi izvor]- berzьnь — mart
- květьnь — april
- travьnь — maj
- čьrvьnь — juni
- lipьnь — juli
- sьrpьnь — august
- versьnь — septembar
- rujьnь — oktobar
- listopadъ — novembar
- grudьnь — decembar
- prosinьcь — januar
- sěčьnь — februar
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Literatura
[uredi | uredi izvor]- Вялкина Л. В. Славянские названия месяцев // Общеславянский лингвистический атлас. Материалы и исследования. 1970. — М.: Наука, 1972. — С. 265—279.
- Гусев В. Е. О реконструкции праславянского календаря (к проблеме этногенеза славян) // Советская этнография. — 1978. — № 6. — С. 132—143.
- Кравців Б. Народний календар // Енциклопедія українознавства. — Париж, Нью-Йорк: 1966. — Т. 5. — 1697—1698.
- Критенко А. П. Місяці року // Українська Радянська Енциклопедія. — К.: Академія наук УРСР, 1959. — Т. 9. — С. 246. (переиздание. — 1982. — Т. 7. — С. 39.)
- Максимович М. А. Дни и месяцы украинского селянина // Собрание сочинений. — К.: Тип. М. П. Фрица, 1877. — Т. II. — С. 463—524.
- Німчук В. В. Давньоруська спадщина в лексиці української мови. — К.: Наукова думка, 1992. — 412 с.
- Толстая С. М. Месяцы // Славянские древности. — М.: Международные отношения, 2004. — Т. 3. — С. 236—241.
- Шаур В. (1973). Наука (ured.). "К вопросу о реконструкции праславянских названий месяцев" (Этимология 1971 izd.). Moskva. str. 93–101.
- Hołyńska-Baranowa T. Ukraińskie nazwy miesięcy na tle ogólnosłowiańskim. — Wrocław-Warszawa-Kraków: Zakład Narodowy im. Ossolińskich, 1969. — 129 s.