Idi na sadržaj

Slavenska imena mjeseci

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Za razliku od jezika Zapadne Evrope koji koriste nazive mjeseci latinskog porijekla, u mnogim slavenskim jezicima nazivi mjeseci imaju slavensko porijeklo. Međutim, imena mjeseci u slavenskim jezicima ne pišu se isto, a u nekim jezicima su čak nazivi mjeseca pomaknuti za jedan u unaprijed.

Ukrajinski, bjeloruski, poljski, češki i hrvatski jezici koriste slavenske nazive.

Bugarski, makedonski i slovenski jezik u osnovi koriste međunarodne (latinske) nazive, iako (u svojstvu zastarjelih) koriste se i slavenski.

Gornjolužički jezik ima vlastite nazive, različite od slavenskih, ali preovladava upotreba međunarodnih, latinskih naziva.

Službeno se ne upotrebljavaju slavenski nazivi mjeseci u srpskom, ruskom i slovačkom jeziku.

U litvanskom jeziku sačuvali su se baltijski nazivi mjeseci. Dio tih naziva se često podudara sa slavenskim.

Jesenski mjeseci

[uredi | uredi izvor]
  • Ruski: рюен
  • Ukrajinski: вересень
  • Bjeloruski: верасень
  • Poljski: wrzesień
  • Hrvatski: rujan
  • Slovenski: kimavec
  • Češki: září
  • Makedonski: гроздобер
  • Slovenski: vinotok
  • Češki: říjen
  • Ruski: листопад
  • Bugarski, makedonski руен,, руй
  • Ukrajinski: жовтень
  • Bjeloruski: кастрычнiк
  • Poljski: październik
  • Litvanski: spalis
  • Hrvatski: listopad
  • Ruski: грудень
  • Ukrajinski: листопад
  • Bjeloruski: лістапад
  • Poljski: listopad
  • Češki: listopad
  • Slovenski: listopad
  • Litvanski: lapkritis, ( lapas list" + kristi - "padati")
  • Bugarski: груден
  • Hrvatski: studeni
  • Makedonski: студен

Zimski mjeseci

[uredi | uredi izvor]
  • Ruski: студень
  • Ukrajinski: грудень
  • Poljski: grudzień
  • Slovenski: gruden
  • Litvanski: gruodis, ("gruodas" - smrznute grudvice zemlje)
  • Bjeloruski: snježan
  • Makedonski: snježnik
  • Češki: prosinec
  • Hrvatski: prosinac
  • Ruski: просинец
  • Slovenski: prosinec
  • Bugarski: просинец
  • Bjeloruski: студзень
  • Ukrajinski: січень
  • Poljski: styczeń
  • Hrvatski: sječanj
  • Litvanski: sausis
  • Ruski: сечень
  • Slovenski: svečan
  • Bugarski, makedonski: сечко
  • Ukrajinski: лютий
  • Bjeloruski: люты
  • Poljski: luty'
  • Hrvatski: veljača

Proljetni mjeseci

[uredi | uredi izvor]
  • Ruski: сухий
  • Slovenski: sušec
  • Bugarski: сух
  • Bjeloruski: сакавік
  • Ukrajinski: березень
  • Češki: březen
  • Hrvatski: ožujak
  • Ruski: березень , березозол
  • Ukrajinski: квітень
  • Bjeloruski: красавік
  • Poljski: kwiecień
  • Bugarski: брязок
  • Hrvatski: travanj
  • Slovenski: mali traven
  • Makedonski: тревен
  • Ukrajinski, bjeloruski: травень
  • Ruski: травень
  • Slovenski: veliki traven
  • Bugarski: тръвен
  • Češki: květen
  • Hrvatski: svibanj

Ljetni mjeseci

[uredi | uredi izvor]
  • Bugarski: изок
  • Ruski: красень
  • Ukrajinski: червень
  • Bjeloruski: чэрвень
  • Poljski: czerwiec
  • Češki: červen
  • Hrvatski: lipanj
  • Slovenski: rožnik
  • Bugarski: червеник
  • Litvanski: birželis
  • Ukrajinski: липень
  • Bjeloruski: ліпень
  • Poljski: lipiec
  • Litvanski: liepa
  • Hrvatski: srpanj
  • Slovenski: mali srpan
  • Češki: červenec
  • Bugarski: чръвенъ, жетар, сърпен
  • Ruski: червень, серпень
  • Ukrajinski: серпень
  • Poljski: sierpień
  • Češki: srpen
  • Slovenski: veliki srpan
  • Bjeloruski: жнiвень
  • Gornjolužički: žnjenc
  • Makedonski: житар
  • Litvanski: rugpjūtis , (rugis " raž" + pjūtis " žetva")
  • Bugarski: зарев
  • Ruski: зарев
  • Hrvatski: kolovoz

Staroslavenski nazivi mjeseci

[uredi | uredi izvor]
  1. berzьnь — mart
  2. květьnь — april
  3. travьnь — maj
  4. čьrvьnь — juni
  5. lipьnь — juli
  6. sьrpьnь — august
  7. versьnь — septembar
  8. rujьnь — oktobar
  9. listopadъ — novembar
  10. grudьnь — decembar
  11. prosinьcь — januar
  12. sěčьnь — februar

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Literatura

[uredi | uredi izvor]
  • Вялкина Л. В. Славянские названия месяцев // Общеславянский лингвистический атлас. Материалы и исследования. 1970. — М.: Наука, 1972. — С. 265—279.
  • Гусев В. Е. О реконструкции праславянского календаря (к проблеме этногенеза славян) // Советская этнография. — 1978. — № 6. — С. 132—143.
  • Кравців Б. Народний календар // Енциклопедія українознавства. — Париж, Нью-Йорк: 1966. — Т. 5. — 1697—1698.
  • Критенко А. П. Місяці року // Українська Радянська Енциклопедія. — К.: Академія наук УРСР, 1959. — Т. 9. — С. 246. (переиздание. — 1982. — Т. 7. — С. 39.)
  • Максимович М. А. Дни и месяцы украинского селянина // Собрание сочинений. — К.: Тип. М. П. Фрица, 1877. — Т. II. — С. 463—524.
  • Німчук В. В. Давньоруська спадщина в лексиці української мови. — К.: Наукова думка, 1992. — 412 с.
  • Толстая С. М. Месяцы // Славянские древности. — М.: Международные отношения, 2004. — Т. 3. — С. 236—241.
  • Шаур В. (1973). Наука (ured.). "К вопросу о реконструкции праславянских названий месяцев" (Этимология 1971 izd.). Moskva. str. 93–101.
  • Hołyńska-Baranowa T. Ukraińskie nazwy miesięcy na tle ogólnosłowiańskim. — Wrocław-Warszawa-Kraków: Zakład Narodowy im. Ossolińskich, 1969. — 129 s.