Slikarstvo

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Slikarstvo (lat. pictura) jedna od osnovnih grana likovnog stvaralaštva, umijeće koje pomoću linija i boja daje na plošnoj podlozi prikaz pojava viđenih u stvarnosti. Za razliku od crteža i grafike, slikarstvo je ona umjetnost koja se izražava u prvom redu pomoću boje. Slikarstvo je likovna umjetnost budući da sliku, koja je produkt slikarstva i djelo slikara, opažamo isključivo čulom vida. Osoba koja se bavi slikarstvom se zove slikar. Slikari mogu, ali ne moraju da koriste isključivo slikarske boje. Umjetničke slike često sadrže razne predmete i/ili prirodne materijale u raznim kombinacijama.

Johannes Vermeer, Alegorija slikarstva, ca. 1667, ulje na platnu, 130x110 cm, Kunsthistorisches Museum, Beč.

Slikarstvo kao tehnika[uredi | uredi izvor]

Pigment, u slikarstvu, podrazumjeva obojene čestice koje su usitnjene, suhe i u formi pudera. Pigment daje slikarskim bojama (i svim ostalim bojama ukjlučujući i boju ljudske kože i očiju) boju. Čestice pigmenta se ne rastvaraju u tečnostima ali mogu biti utopljene u tečnosti. Pigmenti se mogu naći u prirodi (u mineralima, stijenama, biljkama) a mogu biti i vještački, fabrikovani sintetičkim putem.

Medij, u slikarstvu, podrazumjeva tečnost u koju je pigment utopljen da bi se dobila slikarska boja. Tečnost može da bude voda (vodene boje), ulje (uljane boje), vosak (enkaustika) i sl. Pod terminom medij se također misli na substancu koju slikar naknadno dodaje slikarskoj boji da promjeni njene osobine. Npr. slikar može da doda određen medij slikarskoj boji da bi je učinio transparentnom ili manje reflektivnom i sl.

Ljepilo, u slikarstvu, podrazumjeva substancu koja se dodaje smjesi pigmenta i medija da bi pigment ostao pričvršćen za podlogu nakon što se medij osuši na podlozi. Medij ujedno može da bude i ljepilo kao što je to slučaj sa uljem u uljanim bojama. Vodene boje npr. sadrže ljepilo koje se rastvara u vodi. Kombinaciju ovih elemenata nazivamo slikarskim tehnikama.

Slikarske tehnike[uredi | uredi izvor]

  • Enkaustika - stara slikarska tehnika, njezine boje se, vezane voskom, postavljaju metalnim štapićem na drvenu podlogu, na mramornu ili bjelokosnu pločicu .
  • Freska - tehnika zidnog slikarstva u svježem malteru, nema puno detalja i dočarava prostornost i monumentalnost.
  • Mozaik - koja se izvodi slaganjem raznobojnih kockica od kamena, glazirane keramike i obojenog stakla u malternu podlogu.
  • Akvarel - vodene boje svojom providnošću daje bojama prozračnost.
  • Tempera - označava slikarsku tehniku u kojoj boja nastaje miješanjem boje u prahu (pigmenta) s otopinom ljepila i vezivnog sredstva žumanjka ili bjelanjka jajeta, gumiarabike, smokvinog mlijeka, octa itd.
  • Gvaš - tehnika vizuelno slična temperi u kojoj se boje mješaju sa bjelom za razliku od akvarela gdje se računa na bjelinu papira i ne mješaju se sa bjelom
  • Kolaž - slikarska tehnika koja nastaje lijepljenjem različitih i raznobojnih materijala (koža, drvo, tekstil, isječci iz novina, fotografije itd.) na plohu u nastojanju da se postigne određena vizuelna i sadržajna cjelina kompozicije.
  • Pastel - boje sa voskom u štapićima, on stvara ugođaj nježnosti i ljupkosti.
  • Uljane boje - obično na platnu napetom na drveni okvir, uljane boje su pogodne za slikanje najmanjih detalja.
  • Akrilik - slikarska tehnika 20 vijeka. Slična u svojoj konačnici uljenoj tehnici ali njezini se pigmenti ne vežu uljem već vodom, što pospješuje sušenje i boje ostaju trajno svježe .
  • Vitraž - slike od komadića obojenog stakla. Slikar - staklar zvan vitrajer radi slično kao mozaičar. Ali njegovi su komadići stakla širi od mozaičerovih staklenih štapića i kamenčića. Osim toga vitrajer ih ne utiče u zid, nego uokviruje u olovne spojnice. Stavljen na prozor umjesto na zid, vitraž kroz sebe pušta sunčeve zrake i stvara najblistavije boje među svim slikarskim tehnikama.

Smjerovi u slikarstvu[uredi | uredi izvor]

Poznati slikari[uredi | uredi izvor]

Wikicitat
Wikicitat: Slikarstvo

Najpoznatije slike[uredi | uredi izvor]

Motivi u slikarstvu[uredi | uredi izvor]

  • Akt - prikaz čovjeka bez odjeće
  • Animalizam - prikaz žive životinje, najčešće u prirodnom ambijentu
  • Autoportret - portret samog slikara
  • Figura - zamišljeni lik, kostimirani čovjek bez psihološkog izraza lica
  • Genre - prikaz iz svakodnevnog života
  • Interijer - prikaz unutrašnjeg prostora
  • Karikatura - prikaz čovjeka u groteskno - komičnom obliku
  • Marina - morski pejzaž
  • Mrtva priroda - voće, cvijeće, predmeti i mrtve životinje
  • Pejzaž - krajolik ; prikaz prirode
  • Panorama - široki prikaz naselja
  • Poluakt - prikaz gornjeg dijela nagog ljudskog tijela
  • Portret - vjerni prikaz određene osobe koji donosi i psihološku karakterizaciju lika. Postoji realističan, idealizirani i naturalistički portret.
  • Ruina - prikaz porušenog objekta
  • Veduta - djelimični prikaz ulica, trgova...


Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: