Sluznica

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Sluznica
(Mukozna membrana)
Normal gastric mucosa intermed mag.jpg
Histološki presjek uzet iz želučanog antrija, pokazuje sluznicu želuca
Detalji
Latinski Tunica mucosa
Prekurzor Ektoderm
Identifikatori
Gray's p.1110
MeSH D009092
Dorlands
/Elsevier
Mucous membrane
TA A05.4.01.015
Anatomska terminologija
Građa zida jednjaka:
e - mišićni list,
f - krzno,
g - epitelni list.

Sluzokoža ili sluznica (latinski: mucosa) je naziv za tkivo koje oblaže unutrašnjost pojedinih organa i tjelesnih šupljina (usne i nosna duplje, ždrijelo, jednjak, želudac, tanko crijevo i debelo crijevo, mokraćovod, mokraćna bešika, mokraćna cijev, dušnik, bronhije itd). Uglavnom je endodermnog porijekla i uključena je u procese sekrecije i apsorpcije.

Sluzokoža predstavlja morfofunkcionalno jedinstvo epitela i rastresitog vezivnog tkiva,[1][2]odnosno izgrađena je najčešće od epitelnog lista (latinski: lamina epithelialis) i krzna (latinski: lamina propria), mada mogu biti prisutni i mišićni (latinski: lamina muscularis) i elastični list (latinski: lamina elastica).

Postoji gruba podjela na: žljezdanu i dermopapilarnu (kožnu) sluznicu. Prva sadrži jednoslojni prizmatični, a druga pločastoslojeviti epitel.

Struktura[uredi | uredi izvor]

Sluznice je uglavnom izvedenica ektodermnog porijekla. Sastoji se od epitela (jedan ili više slojeva epitelnih ćelija)[3] i lamina propria labavog vezivnog tkiva. Sluzokožna linija raznih tjelesnih šupljinama koje su ili izložene vani u okoliš ili su na unutrašnjim organima. Sluzokoža je osigurana ako osnovna lamina propria vezivnog tkiva ostane vlažna. Na nekoliko mjesta se graniči sa kožom: na nozdrvama, usnama usta, u kapcima, ušima, dušniku, želucu, genitalijama, anusu. [3]

U žena, glavić klitoridisa i klitorisni pokrov imaju sluzokožu

Primjeri[uredi | uredi izvor]

Neki od primjera su:

[5][6][7]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Campbell N. A. et al. (2008). Biology. 8th Ed. Person International Edition, San Francisco. ISBN 978-0-321-53616-7. 
  2. ^ Korene Z., Hadžiselimović R., Maslić E. (2001). Biologija 8. Sarajevo: Svjetlost. ISBN 9958-10-396-6. 
  3. ^ a b [http: //www.britannica.com/science/mucous-membrane "Mucous membrane"]. Encyclopedia Britannica. 
  4. ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8. 
  5. ^ Guyton, A.C. & Hall, J.E. (2006) Textbook of Medical Physiology (11th ed.) Philadelphia: Elsevier Saunder ISBN 0-7216-0240-1
  6. ^ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2002). Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-222-6. 
  7. ^ Hadžiselimović R., Maslić E. (1996). Biologija 1. Sarajevo: Federecija Bosne i Hercegovine – Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta. 

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]