Sluznica

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu
Sluznica
(Mukozna membrana)
Normal gastric mucosa intermed mag.jpg
Histološki presjek uzet iz želučanog antrija, pokazuje sluznicu želuca
Detalji
Latinski Tunica mucosa
Prekurzor Ektoderm
Identifikatori
Gray's p.1110
MeSH D009092
Dorlands
/Elsevier
Mucous membrane
Anatomska terminologija
Građa zida jednjaka:
e - mišićni list,
f - krzno,
g - epitelni list.

Sluzokoža ili sluznica (lat. mucosa) je naziv za tkivo koje oblaže unutrašnjost pojedinih organa i tjelesnih šupljina (usne i nosna duplje, ždrijelo, jednjak, želudac, tanko crijevo i debelo crijevo, mokraćovod, mokraćna bešika, mokraćna cijev, dušnik, bronhije itd). Uglavnom je endodermnog porijekla i uključena je u procese sekrecije i apsorpcije.

Sluzokoža predstavlja morfofunkcionalno jedinstvo epitela i rastresitog vezivnog tkiva,[1][2]odnosno izgrađena je najčešće od epitelnog lista (lat. lamina epithelialis) i krzna (lat. lamina propria), mada mogu biti prisutni i mišićni (lat. lamina muscularis) i elastični list (lat. lamina elastica).

Postoji gruba podjela na: žljezdanu i dermopapilarnu (kožnu) sluznicu. Prva sadrži jednoslojni prizmatični, a druga pločastoslojeviti epitel.

Struktura[uredi | uredi izvor]

Sluznice je uglavnom izvedenica ektodermnog porijekla. Sastoji se od epitela (jedan ili više slojeva epitelnih ćelija)[3] i lamina propria labavog vezivnog tkiva. Sluzokožna linija raznih tjelesnih šupljinama koje su ili izložene vani u okoliš ili su na unutrašnjim organima. Sluzokoža je osigurana ako osnovna lamina propria vezivnog tkiva ostane vlažna. Na nekoliko mjesta se graniči sa kožom: na nozdrvama, usnama usta, u kapcima, ušima, dušniku, želucu, genitalijama, anusu. [3]

U žena, glavić klitoridisa i klitorisni pokrov imaju sluzokožu

Primjeri[uredi | uredi izvor]

Neki od primjera su:

[5][6][7]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Campbell N. A. et al. (2008). Biology. 8th Ed. Person International Edition, San Francisco. ISBN 978-0-321-53616-7. 
  2. ^ Korene Z., Hadžiselimović R., Maslić E. (2001). Biologija 8. Sarajevo: Svjetlost. ISBN 9958-10-396-6. 
  3. ^ a b [http: //www.britannica.com/science/mucous-membrane "Mucous membrane"]. Encyclopedia Britannica. 
  4. ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8. 
  5. ^ Guyton, A.C. & Hall, J.E. (2006) Textbook of Medical Physiology (11th ed.) Philadelphia: Elsevier Saunder ISBN 0-7216-0240-1
  6. ^ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2002). Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-222-6. 
  7. ^ Hadžiselimović R., Maslić E. (1996). Biologija 1. Sarajevo: Federecija Bosne i Hercegovine – Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta. 

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]