Smail-aga Čengić

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu
Spelling icon.svg Moguće je da ovaj članak ne poštuje standarde Wikipedije na bosanskom jeziku
kao što su upotreba afrikata, pravopis, pisanje riječi u skladu sa standardima, te način pisanja članaka.
Preferences-system.svg Ovom članku potrebna je jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija.
Pogledajte kako poboljšati članak, kliknite na link uredi i doradite članak vodeći računa o standardima Wikipedije.
Ismail-aga Čengić
Biografske informacije
Datum rođenja 1780.
Mjesto rođenja Jelašca, Kalinovik
Datum smrti 23. september 1840. (60 godina)
Mjesto smrti Nikšić
Karijera
Godine u službi 1809–40
Važnije bitke Prvi srpski ustanak, Pokret za autonomiju Bosne

Ismail-aga Čengić (poznatiji kao Smail-aga) je bio bošnjački plemić, ajan, muteselim i general osmanske vojske.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Rođen je 1788. godine u naselju Jelašca, udaljenom 3,5 km od Kalinovika. Pripadnik je moćne hercegovačke porodice Čengić. Sin je Ibrahim-age i otac proslavljenog osmanskog generala Salih Derviš-paše (poznatijeg kao Dedaga Čengić). Smail-aga Čengić se istakao junaštvom i borbama od 1809-1810. godine, protiv srpskih ustanika. Kao mlad general, na poziv sultana, ugušio je ustanke u Srbiji i Egiptu. Za ove zasluge proglašen je carskim zlatnim binjižem i imenovan kapidžibašom.

Kada je Smail-aga došao u Gacko 1814. godine nastanio se u Cernici, a zatim u Kuli Fazlagića i konačno u Lipniku kod Havtovca. U Lipniku je sagradio čifluk s velikom kulom, malom džamijom i više stambenih objekata. Čengići su imali kule i čardake u Maloj Gračanici, Srđevcima, Lukavicama, Fojnici, Cernici.

Smail-aga Čengić je poznat i po svojoj ulozi u slamanju Gradaščevićevog Pokreta za autonomiju Bosne.

Godine 1836. u Grahovskoj bici protiv Crnogoraca ispoljio je veliko junaštvo. U tom boju je poginulo devet Petrovića. To mu Petrovići nikad nisu mogli oprostiti. Na prevaru iz zasjede je ubijen Smail-aga Čengić 1840. godine na Mletičaku sa još 70 Gačana, među kojima su bile poznate ličnosti kraja: Bešo Tanović, Ferhat Krvavac - bajraktar. U prevari i izdaji istakli su se Petar Petrović Njegoš i Novica Cerović. Pokopan je u svom turbetu u Lipniku. Bio je oženjen Čelebijom Hasanbegović i iza sebe je ostavio sedam sinova.

Naslijeđe[uredi | uredi izvor]

Od Ivana Mažuranića, opisan je kao glavna ličnost u epu "Smrt Smail-age Čengića" vrlo pristrasno i licemjerno[potreban citat]. Taj Mažuranićev spjev objavljen je u "Iskri" 1846. godine, gdje Smail-aga nije prikazan kakav je stvarno bio. Zato dr. Kraus u Njemačkoj kaže: "Smail-agu je Mažuranić krivo i nepravedno opisao. Naše su simpatije uz odvažnog i neustrašivog junaka Smail-agu Čengića, a ne uz grmalje i pustahije crnogorske. Čengić je bio pravi istinski Slaven, a njegove ubice jadna kukavna bagra."[1]

Da se kod ubistva Smail-age Čengića, stvarno radilo o podmukloj kukavičkoj ulozi aktera ubistva, a posebno Novice Cerovića, potvrđuje i spjev koji glasi:

"Ceroviću u z´o čas ti bilo!
Što izdade svoga gospodara?
Izdalo te ljeto i godina.
Za rukom ti ništa ne nicalo
A, na kuli čedo ne plakalo..."[2]

O njegovom životu pisao je i Osman Nuri Hadžić u djelu Pogibija Smail-age Čengića.

Poznata sevdalinka Kliknu vila sa vrha Porima pjeva o Smail-agi Čengiću. U toj pjesmi Smail-aga je prozvan nadimkom Ljuta Guja.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Hrvatsko kolo i citirano djelo, str.105 i 106.
  2. ^ Osman Nuri Hadžic, Pogibija Smail-age Čengića, Sarajevo, str.16

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]