Smilja Mučibabić

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Smilja Mučibabić
Rođenje (1912-09-14) 14. septembar 1912.
Mostar, Austro-Ugarska
Smrt12. august 2006(2006-08-12) (93 godine)
Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Godine aktivnosti1953.− 1992.
Značajna djela
Prvi univerzitetski udžbenik Opće ekologije u BiH

Smilja Mučibabić (1912–2006) bila je ugledniji i djelotvorni bosanskohercegovački biolog XX stoljeća i među uglednijima u bivšoj Jugoslaviji).[1] Rodila se u Mostaru, a umrla u Sarajevu.

Bila je:

  • prvi bosanskohercegovački doktor bioloških nauka (Cambridge, 1953.),
  • osnivač i prvi šef Katedre za biologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu (1953.),
  • su-matičar Prirodno–matematičkog fakulteta u Sarajevu (PMF) (1954.),
  • prvi dekan Prirodno–matematičkog fakulteta u Sarajevu (1960.),
  • osnivač, prvi i dugogodišnji šef Odsjeka za biologiju PMF-a u Sarajevu (1960.) i
  • suosnivač i prvi predsjednik više stručnih i naučnih udruženja i njihovih glasila (u BiH i bivšoj Jugoslaviji).[2][3]

Život[uredi | uredi izvor]

Smilja Mučibabić je rođena je u Mostaru, [[14. septembra 1912., gdje je stekla osnovno i gimnazijsko obrazovanje. Od 1930. do 1934. godine studirala je biologiju na Filozofskom fakultetu u Beogradu.

Prije rata bila je raspoređena na poziciju profesora u Velikom Gradištu, a zatim i u [[Sremski Karlovci|Sremskim Karlovcima. Zbog predanosti "naprednim idejama", ustaške vlasti su je, po kazni, premjestile u Senj, a 1943. – u Krapinu. Prilikom jedne "provale" njene grupe prokomunističkih aktivista, biva uhapšena i odvedena u njemački logor Jankomir kod Zagreba, a docnije u zatvor na Savskoj cesti gdje je zadržana do kraja rata 1945.

U prvim poratnim danima, Smilja Mučibabić se vraća u Krapinu i radi u gimnaziji do kraja školske 1945./1946. godine. Tamo je primljena u Komunističku partiju. Na sopstveni zahtjev, premještena je u Učiteljsku školu u Mostaru.[4] Već sljedeće godine, kao izvrstan i već iskusan profesionalac, pedagog i društveni djelatnik, postavljena je za direktora te gimnazije. O njenom uspješnom vođenju Gimnazije i o njenoj brizi za unapređenje nastave, pisala je tada i dnevna štampa, a dobijala je i brojna priznanja i nagrade. Paralelno je bila angažovana i na opismenjavanju stanovništva.

U jesen 1949. premještena je na poziciju profesora Više pedagoške škole u Sarajevu, gdje je radila do osnivanja Katedre za biologiju na Filozofskom fakultetu u Sarajevu (1954.). Odmah po prelasku na ovaj fakultet upućena je na specijalizaciju u Zoološki zavod Prirodno–matematičkog fakulteta u Beogradu, gdje je (dvije godine) bila angažirana u realizaciji nastave iz oblasti zoologije, pripremajući se za otvorenje i početak rada novoosnovane Katedre za biologiju u Sarajevu.

Na prijedlog Filozofskog fakulteta u Sarajevu, konkuriše za stipendiju Britanskog savjeta, koja joj je odobrena već u prvom pokušaju. Na Univerzitetu u Cambridgeu, tokom dvije godine, specijalizira i realizira eksperimentalni dio svoje (ispostaviće se) doktorske disertacije iz oblasti protozoološke ekologije, koju je potom i napisala pa odbranila (1953.) Onovremeno je na Univerzitetu u Kembridžu, takav poduhvat podrazumijevao marljiva istraživanja i stalno prisustvo u laboratoriji tokom tri godine, ali su Smilji Mučibabić, respektirajući njen raniji kredibilitet, uspjehe u eksperimentima i odlično poznavanje engleskog jezika, iznimno dozvolili da doktorsku tezu brani nakon dvije. Rezltati njenog disertacionog rada su publicirani u elitnim britanskim naučnim časopisima u oblasti protozoologije (Jouornal of Protozoology, npr.).[5][6][7]

Djelo[uredi | uredi izvor]

Naučnoistraživačka djelatnost[uredi | uredi izvor]

Naučnoistraživački opus Profesorice Mučibabić, od studijskog boravka u beogradskom Zavodu za biologiju (u ranim poratnim godinama) do doktorata u Kembridžu (1953.) i kasnije (na Sarajevskom univerzitetu) otvara pionirska i pokretačka istraživanja u oblasti bioloških nauka u BiH i širem okruženju. Bez ikakve dvojbe, argumentirano se može tvrditi da je Smilja Mučibabić matičar i utemeljitelj suvremenog razvoja bioloških nauka u Bosni i Hercegovini. Uvela je nove istraživačke metode i stimulirala razvoj dolazećih najpropulzivnijih pravaca istraživanja koji su se afirmirali pred kraj njenog aktivnog istraživačkog angažmana. U odmjeravanju poželjnih i mogućih pravaca razvoja, bila je intuitivni vizionar, kako u forsiranju suvremenih nauka, tako i u selekciji kadrova koji imaju istraživačke i ostale potencijale za ostvarivanje tih projekcija u bh. uvjetima. Kao insajder u kreiranju obrazovne i naučnoistraživačke djelatnosti u BiH i ex-Jugoslaviji, usavršavanjem sistema njihove organizacije i funkcioniranja, umješno ih je usmjeravala ka modernizaciji i povećanju njihove efikasnosti. Pritom se osobito zalagala za stimulaciju kvaliteta i ozbiljnu selekciju nadarenih studenata i mladih istraživača.

Profesorica Mučibabić je prokrstarila cijelom Jugoslavijom i većim dijelom svijeta, ali je uvijek ostala nostalgično privržena ovdašnjem svijetu i njegovim tradicijama. Tokom sveukupne karijere ostala je vezana za svoj izvorni i širi zavičaj: Mostar i Bosnu i Hercegovinu, a sa posebnom pažnjom je pratila opće prilike u Mostaru i vodila brigu o školovanju i naučnom usavršavanju Mostaraca na Univerzitetu u Sarajevu.[8]

Profesionalno-istraživačko stvaralaštvo i pripadajuća publicistička aktivnost Smilje Mučibabić obuhvata:

  • Idioekološka i sinekološka znanstvena istraživanja poplacija protozoa (u kontroliranim laboratorijskim vjetima),
  • Prve projekte kompleksnih ekoloških i biosistematskih terenskih istraživnja u Bosni i Hercegovini,
  • Sintetičke analize stanja i perspektiva razvoja nauke i obrazovanja u BiH,
  • Aktivno učešće u pokretanju i uređivanju naučnih i stručnih časopisa,
  • Recenziranje i mentorstava istraživačkih (makro)projekata, diplomskih, magistarskih i doktorskih disertacija,
  • Kritičke analize i prikaze naučnih i stručnih knjiga,
  • Javne promocije naučnoistraživačke i obrazovne djelatnosti,
  • i druge srodne aktivnosti.

Profesorica Mučibabić je veoma uspješno u onovremene bh. uvjete implementirala i prilagodila pozitivna iskustva svojih prvih naučnih voditelja: akademika Siniše Stankovića i uglednog engleskog ekologa Eugene Oduma (u čijim su knjigama citirani i njeni radovi).

Prva je otvorila vrata međunarodne publicistike za bh. znanstvenike, objavivši rezultate u elitnim časopisima svoje oblasti, kao što su: Journal of Experimental Biology, Journal of General Microbiology, Quaterly Journal of Microscopical Scienca, Journal of Cell Science.[9] i drugi časopisi tog renomea.[10][11]

Naučnoistraživački makroprojekti[uredi | uredi izvor]

  • Kompleksna limnološka ispitivanja sliva rijeke Bosne – Lašva.
  • Kompleksna limnološka ispitivanja sliva rijeke Bosne – Stavnja i Ljubina.

Nastavno–naučna djelatnost[uredi | uredi izvor]

Među osobitim zaslugama profesorice Mučibabić u razvoju bh nauke i obrazovanja posebno se ističu;

  • Osnivanje Katedri, odsjeka i fakulteta na Univerzitetu u

Sarajevu,

  • Pokretanje postdiplomskih studija,
  • Profiliranje sistema organizacije i funkcioniranje obrazovnog i naučnog rada u BiH, uključujući i pripadajuću legislativu,
  • Pokretanje i ueđivanje naučnih i stručnih časopisa i projekata,
  • Selekcija prvih profesora Odsjeka za biologiju PMf-a i profiliranje njihovih asistenata,
  • Prevođenje stranih i pisanje prvih domaćih udžbenika i skripata za srednješkolsko i visoko obrazovanje,
  • Bitno učešće u usmjeravanju 2. generacije autohtonih asistenata i projiciranje infrastrukturnih preduvjeta za njihovo napredovanje,
  • Permanentno obrazovanje bh. nastavnika i profesora biologije,
  • Kritički prikazi knjiga, udžbenika i drugih publikacija.[12]
  • Biografije i bibliografije uglednih naučnika,[13]
  • i slične prateće i komplementarne aktivnosti.

Po povratku u Sarajevo (1954.), dr. Smilji Mučibabić predstoji ogroman posao u institucionalnom uspostavljanju, organiziranju i realizaciji nastave Katedre za biologiju (Filozofskog fakulteta), na kojoj je bila prvi izabrani nastavnik i uposlenik. U početku su na Katedri radila samo tri nastavnika i dva asistenta. Preuzima cjelokupna predavanja iz zoologije, oprema laboratorije i praktikume, osniva biblioteku i posebno brižno je razvija i nadzire. Odgovorno učestvuje u selekciji prvih nastavnika i njihovih asistenata na nastajućem Prirodno–matematičkom fakultetu, osobito u Odsjeku za biologiju. To je bio osobito delikatan zadatak, budući da je tadašnja BiH bila krajnje deficitarna u odgovarajućim profilima neophodnog kadra.

Doprinos dr. Smilje Mučibabić unapređenju nastave biologije vrlo je velik, i postao je mjerljiviji tek nakon dostignutih rezultata njenih sljedbenika. Još za vrijeme specijalizacije u Beogradu, prevela je, zajedno sa prof. Sinišom Stankovićem, dva univerzitetska udžbenika (Paramonov: Kurs darvinizma i Kin: Osnovi opće zoologije (koji je doživio više izdanja).[14] Sarajevski univerzitet je 1960. godine izdao knjigu S. Mučibabić "Osnovi ekologije", koja je generacijama bila jedini udžbenik ekologije na bosanskom jeziku.[15] Ta djela i danas mogu biti solidan temelj općebiološkog obrazovanja.

Stvaralački rad prof. dr. Smilje Mučibabić znatno je doprinjeo razvoju osnovnog i srednjeg školstva u Bosni i Hercegovini, naročito u vrijeme reformisanja osnovnog školstva, kada vrlo mnogo radi i doprinosi stvaranju novih planova i programa iz biologije. Tada je u suradnji sa drugim autorima napisala četiri udžbenika za osnovnu i srednju školu i svi su imali po desetak izdanja.

Na Odsjeku za biologiju 1969. godine suorganizuje i podstiče osnivanje postdiplomskog studija sa dva smjera (ekološki i sistematski). Bila je mentor mnoštva diplomskih, magistarskih i doktorskih radova.

Razvoj kadrovskih potencijala BiH[uredi | uredi izvor]

Polazeći od iskustvenih podataka o situaciji u ondašnjoj bh. nauci, prof. Mučibabić je, uz stvaranje institucionalnih i infrasrukturnih preduvjeta za njen razvoj u oblasti biologije, sinhronizirano i posebno brižno vodila računa o selekciji budućih mladih istraživača i edukatora, imajući pritom jasnu viziju razvoja budućih fundamentalnih bioloških nauka.

Njena briga nije se ograničila samo na asistente Odsjeka za biologiju PMF-a, već je i mnogim drugim biolozima pružila dragocjenu i nesebičnu pomoć. Oslanjala se na svoju izuzetnu profesionalnu i društvenu obavještenost, široko biološko obrazovanje, te aktivno poznavanje engleskog, njemačkog i francuskog jezika. Osobito je podsticala razvoj naučog kadra na PMF-u, Biološkom institutu Univerziteta u Sarajevu i Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine, kao i na fakultetima biotehničkih i biomedicinskih nauka.[16]

Prof. dr. Smilja Mučibabić bila je i izvandredan nastavnik i vaspitač. Veliki je broj generacija kojima je neumorno i nesebično prenosila svoja stručna i opća znanja, djelujući vaspitno, u duhu bratstva i jedinstva (po njenom iskustvu: osobito potrebnog u BiH) i individualnog prava na puno samoostvarivanje. Učinkovitost u tom djelovanju su joj omogućavane njene prepoznatljive vrline, kao što su nesebičnost, samopregornost, poštenje i skromnosti, a osobito ljudska čestitost.

Aktivnim učešćem u prevođenju tadašnjih istaknutih udžbenika (Kurs darvinizma od Paramonova i Osnovi opće zoologije od Kina) te publiciranjem vlastitih udžbenika, među kojima se ističe njena knjiga „Osnovi ekologije“, koja je izvjesno vrijeme bila jedini udžbenik ekologije na bosanskom jeziku.[17][18], dr. Smilja Mučibabić je dala značajan doprinos unapređenju nastave biologije na svim nivoima njenog izučavanja.

Općedruštveni doprinos[uredi | uredi izvor]

Svoj sveukupni stvaralački angažman Profesorica Mučibabić je posvetila boljitku nauke i struke koju je odabrala kao profesionalni okvir djelovanja. Međutim, njeno sveukupno djelovanje je bilo usmjereno na ukupni progres sredine u kojoj živi i njeno pripremanje za buduća vremana, što ilustrira činjenica da je u poratnim godinama pored redovnog angažmana u nastavi bila aktivno uključena i u opismenjavanje stanovništva Bosna i Hercegovina je bila njen prirođen okvir, ali po svom neupitnom čovjekoljublju ona je bila humanista i istinoljubac bez granica. Ostala je vjerna BiH – državi i ljudima – do kraja života, ne oklijevajući da to ponosno ističe u domaćim i stranim medijima.

Stvaralački rad prof. dr. Smilje Mučibabić znatno je doprinjeo razvoju osnovnog i srednjeg obrazovanja u Bosni i Hercegovini i Jugoslaviji, naročito u procesima reformi osnovnog školstva, kada se ozbiljno angažira u stvaranju novih planova i programa iz oblasti biologije. Tada je (u suradnji sa drugim autorima) napisala četiri udžbenika za osnovnu i srednju školu i svi su imali više izdanja. Za udžbenik Ekologija i evolucija dobila je (1976.) Nagradu "Mitar Trifunović-Učo".[19] Izradila je Terminološki rječnik višestrukosti za nastavu biologije.[20] Na dva jugoslovenska kongresa biologa povjeren joj je referat o problemima nastave biologije. Na prvom kongresu ekologa Jugoslavije održala je referat „Ekologija i obrazovanje“. Učestvovala je u radu mnogih saveznih i republičkih tijela koja su rješavala problem nastave i naučnog rada u oblasti biologije. Za ovakav rad, prof. dr. Smilja Mučibabić dobila je i Nagradu "Hasan Kikić" 1980.

Naučni rad dr. Smilje Mučibabić vezan je u prvom redu za probleme ekologije populacija, analizu faktora koji utiču na rastenje čistih i mješovitih populacija protozoa u eksperimentalnim uslovima. Rezultati ovih istraživanja citirani su u mnogim radovima inostranih biologa, a ušli su u sadržaje nekih naših i stranih udžbenika. Osim toga, dr. Silja Mučibabić predano učestvuje i u timskim istraživanjima ekosistema, posebno kopnenih voda; organizator je i rukovodilac prvih takvih istraživanja u BiH. Posebno veliki projekti obuhvataju limnološka proučavanja sliva rijeke Bosne, akumulacije Buško blato i ekosistema na Jahorini. Rezultati ovih istraživanja saopćeni su na mnogim naučnim skupovima u zemlji i inozemstvu. Dobar dio svog naučnog rada prof. Mučibabić ostvaruje na Biološkom institutu Univerziteta u Sarajevu u kojem je dugo godina bila načelnik Odjeljenja za ekologiju i sistematiku životinja. Objavila je niz stručnih radova iz ekologije, zoogeografije i zaštite životne sredine. Priredila je 3. izdanje knjige "Okvir života" Siniše Stankovića, sa opširnim pogovorom o piscu i njegovom djelu, kao i o razvoju ekologije između drugog i trećeg izdanja ove knjige, odnosno u razdoblju 1954. – 1977. U drugom izdanju Enciklopedija Jugoslavije napisala je poglavlje o naučnom radu u oblasti biologije u Bosni i Hercegovini. Objavila je veliki broj radova na popularizaciji bioloških nauka, a u tom pravcu je djelovala i putem elektronskih i printanih medija, kao i preko društveno-političkih organizacija: od Mjesne zajednice "Medrese" do razine nadležnih republičkih organa. Među zapaženijim istupima je bilo njeno učešće u TV serijalu "Karavan prirode".

Bila je predstavnik bh. žena u mnogim jugoslavenskim institucijama i sastancima, a i na jednom velikom međunarodnom skupu u Indiji (Mumbai).

Profesorica Mučibabić je jedan od dugogodišnjih editora i Godišnjaka Biološkog instituta Univerziteta u Sarajevu, koji je izlazio od 1948., a koji se nesretno ugasio 1992., utapanjem svog izdavača u PMF, a koji, sticajem nejasnih okolnosti, nije pokrenuo sukcesorski časopis.

Do kraja života je bila angažirani biolog-ekolog, istrajan promotor održivog razvoja u što zdravijoj sredini. Svoje aktivnosti tada je usmjeravala kroz Udruženje za podsticanje održivog razvoja i kvaliteta života FONDEKO kao i i istoimenu naučno popularnu reviju o prirodi, šovjeku i ekologiji, te kroz nevladinu Asocijaciju nezavisnih intelektualaca "Krug 99", Prosvjetinoj Sekciji žena "Mis Irbi", koja je njenom liku i djelu posvetila jednu od svojih najuspješnijih sesija.[21]

Svojim sveukupnim profesionalnim, društvenim i humanističkim doprinosom razvoju Bosne i Hercegovine, prof. Mučibabić je zadužila svoje suvremenike, generacije svojih učenika i sljedbenika, pa i onih biologa koju su danas aktivni na istraživačkoj sceni i/ili onih koji će tek doći.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Redžić S. (2007): In Memoriam – Professor dr. Smilja Mučibabić. Arch. Biol. Sci, Belgrade, 59(2): 159-161.
  2. ^ Biolog i ekolog – Smilja Mučibabić: Životno djelo. Sarajevo: Prirodno-matematički fakultet Univerziteta U Sarajevu & Biološki institut Univerziteta u Beogradu. 2016. ISBN 978-86-6309-141-2. Nepoznati parametar |editors= zanemaren (prijedlog zamjene: |editor=) (pomoć)
  3. ^ Rifat Škrijelj, ured. (2019). 70 godina Univerziteta u Sarajevu. Univerzitet u Sarajevu. ISBN 978-9958-600-74-6.
  4. ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 4. 3. 2016. Pristupljeno 7. 10. 2014.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  5. ^ Mucibabic S. (1957): The growth of mixed populations of Chilomonas paramecium and Tetrahymena pyriformis. J. Gen. Microbiol., 16: 561-571.
  6. ^ - Chilo+ patula
  7. ^ mic.sgmjournals.org/content/16/3/561.full.pdf] Chilo
  8. ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 8. 6. 2013. Pristupljeno 7. 10. 2014.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  9. ^ Mučibabić S. (1957): The Growth of Mixed Populations of Chilomonas paramecium and Tetrahymena patula. Quarterly Journal of Microscopical Science, 3-98: 251-263.
  10. ^ PMID 13439140
  11. ^ Mucibabic S. (1957): The growth of mixed populations 8of Chilomonas paramecium and Tetrahymena pyriformis. Journal of General Microbiology, 16(3): 561-571.
  12. ^ Mučibabić S. (1976/77): Nauka ima svoj rječnik. Biološki list, Godina XXIV, br. 3-4, str. 51-52, Sarajevo.
  13. ^ Mučibabić S. et al. (1972): Profesor Siniša Stanković i njegov doprinos jugoslovenskoj nauci. Ekologija, 7 (1-2): 1-6.
  14. ^ Kin A. (1960): Osnovi opće zoologije. "Veselin Masleša", Sarajevo.
  15. ^ Mučibabić S. (1960): Osnovi ekologije. Univerzitet u Sarajevu, Sarajevo.
  16. ^ Dizdarević M. et al., Ur. (1977): 30 godina Biološkog instituta Univerziteta u Sarajevu. Godišnjak Biološkog instituta Univerziteta u Sarajevu, Posebno izdanje: 30, Sarajevo.
  17. ^ Paramonov A. A. (1959): Kurs darvinizma. "Veselin Masleša", Sarajevo.
  18. ^ Mučibabić S. (1960): Osnovi ekologije. Univerzitet Sarajevu, Sarajevo.
  19. ^ Mučibabić S., Berberović LJ. (1970): Ekologija – Evolucija, Biologija 3. Svjetlost, Sarajevo.
  20. ^ Mučibabić S. (1979): Školski rječnik jezičkih višestruksti – Biologija. Institut za jezik i književnost, Odjeljenje za jezik, Sveska 8, Priručnici – I, Sarajevo.
  21. ^ http://www.prosvjeta.com.ba/prosvjeta/.../mis_irbi.html[mrtav link]
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Smilja_Mučibabić&oldid=3510336"