Snježni leopard

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Snježni leopard
Ranjiv (IUCN 3.1)[1]
Irbis4.JPG
Sistematika
CarstvoAnimalia
KoljenoChordata
RazredMammalia
RedCarnivora
PodredFeliformia
PorodicaFelidae
PotporodicaPantherinae
RodPanthera
VrstaP. uncia
Dvojno ime
Panthera uncia
(Schreber, 1775)
Raspon snježnog leoparda (2017)
Raspon snježnog leoparda (2017)

Snježni leopard (Panthera uncia)[2] jest velika mačka koja nastanjuje planinske krajeve srednje i južne Azije. Ranije su snježne leoparde svrstavali u rod Panthera s još nekoliko velikih mačaka, ali su ih kasnije svrstali u vlastiti rod, Uncia. S oblačastim leopardom predstavlja sredinu između velikih mačaka i manjih vrsta, s obzirom na to da snježni leopardi ne riču, iako imaju hrskavičavu podjezičnu kost koja se smatra da omogućava velikim mačkama da riču.[3]

Imaju mekano i debelo sivo krzno s kružnim tačkama i crnim mrljama po kojima su poznati. U zimu krzno postane bijelo. Rep je debeo, a šape prekrivene gustom dlakom kao izolacija protiv hladnoće i snijega. Životni vijek snježnih leoparda iznosi od 15 do 18, dok u zatočeništvu i do 20 godina.

Izgled[uredi | uredi izvor]

Glava je krupna i snažna

Ovu mačku odlikuje proporcionalno duži rep od ostalih mačaka koji joj pomaže da održi ravnotežu prilikom skokova na neravnom terenu. Repom također prekriva nos i usta pri veoma hladnim uslovima. Noge su kratke i jake, sa širokim šapama i kandžama. Snježni leopard može skočiti 14–15 m u daljinu.[4] Glava je krupna s jakim zadnjim kostima lobanje koje drže snažne vilične mišiće. Velikim očnjacima zadaje smrtonosan ujed.

Dužina tijela iznosi 100–130 centimetara, plus rep koji je dug približno 90 cm. Težina zavisi od spola i uhranjenosti. Mužjaci su teški od 30 do 80 kilograma, dok su ženke nešto sitnije i teže od 30 do 60 kilograma.

Evolucija[uredi | uredi izvor]

Filogenija[uredi | uredi izvor]

 Pantherinae 
 Neofelis 

Neofelis nebulosa Studienblatt Felis macroscelis Nebelparder (white background).jpg

Neofelis diardi

 Panthera 

Panthera uncia Stamp-russia2014-save-russian-cats-(snow leopard).png

Panthera blytheae

Panthera zdanskyi

Panthera tigris Stamp-russia2014-save-russian-cats-(tiger).png

Panthera palaeosinensis

Panthera onca Felis onca - 1818-1842 - Print - Iconographia Zoologica - Special Collections University of Amsterdam - (white background).jpg

Panthera balamoides

Panthera gombaszoegensis

Panthera pardus Felis pardus - 1818-1842 - Print - Iconographia Zoologica - Special Collections University of Amsterdam - (white background).jpg

Panthera shawi

Panthera leo Felis leo - 1818-1842 - Print - Iconographia Zoologica - Special Collections University of Amsterdam -(White Background).jpg

Panthera fossilis

Panthera spelaea Stamps of Moldova 2010 Panthera leo spelaea (mod).jpg

Panthera atroxPantheraLeoAtrox1.jpg

Panthera youngi

Razmnožavanje i lov[uredi | uredi izvor]

Snježni leopardi su samotnjaci. Mužjak i ženka sreću se samo u toku parenja, između januara i marta. Ženka je plodna od 15 do 39 dana, a spremna je za parenje od drugog do 12. dana tog ciklusa. Trudnoća traje od 98 do 103 dana, nakon čega okoti od jednog do pet mladunaca po okotu, obično dva do tri, između aprila i juna. Ženka bira tamno i usamljeno mjesto za porod, obično nekakvu pećinu čije je tlo obloženo njenom dlakom.

Mladi se rađaju crni i slijepi, teški otprilike 450 grama. Otvaraju oči nakon sedam do devet dana. Prvi put poslije više od dva mjeseca probaju čvrstu hranu. Uz majku ostaju od 18 do 22 mjeseca.

Boja krzna pomaže leopardu da se stopi s okolinom prilikom lova. Uglavnom će pojesti sve što može pronaći, uključujući i glodare poput mrmota ili planinske kokoši. Omiljen plijen su im veliki biljojedi, poput markhora, himalajskog tara i kozoroga koji su tri puta teži od samih mačaka. Vreba plijen s visine ako je u mogućnosti, a u stanju je da skoči do 14 m.

Stanište i rasprostranjenost[uredi | uredi izvor]

Snježni leopard

Životno stanište obuhvataju stepe, prostrani klanci i vrleti visokih planina. Na ljeto, snježni leopard obitava na nadmorskoj visini od 6.000 m, dok zimi silazi do šuma na otprilike 2.000 m nadmorske visine. Prostor na kojem žive ove mačke od približno 1.230.000 km2 obuhvata planinske krajeve 12 azijskih zemalja: Afganistan, Butan, Tibet u Kini, Indija, Kazahstan, Kirgistan, Mongolija, Nepal, Pakistan, Rusija, Tadžikistan i Uzbekistan.

Ukupna populacija u divljini je između 3.500 i 7.000. Još 600–700 jedinki živi u zoološkim vrtovima širom svijeta.[5]

Žive na prostoru koji može znatno varirati u veličini; npr. u Nepalu, gdje lovine ima u izobilju, teritorij zauzima mali prostor (30–65 km2), dok im je u Mongoliji, gdje je plijen oskudan, potrebno preko 1.000 km2 da bi preživjeli.[5]

Status[uredi | uredi izvor]

Na pijaci u Kabulu, u Afganistanu, za krzno ove vrste dobija se više od hiljadu dolara na crnom tržištu. S druge strane, u Nepalu, Kini i Butanu na velikoj cijeni su leopardove kosti, zubi i unutrašnji organi koji se koriste u narodnoj medicini.

Snježni leopardi ugrožene su mačke čije je krzno izuzetno skupo na crnom tržištu.[1] Ukupna populacija im je pala na 1.000 jedinki tokom 1960-ih. Međutim, vrsta se otada malo oporavila. U zatočeništvu se uspješno razmnožavaju.

Napadi na ljude[uredi | uredi izvor]

Na Tibetu 1988. bio je veći napad snježnog leoparda gdje se na planini Sinagu kretao čopor od njih 15-ak. Napali su turističko naselje gdje se održavao sajam planinarstva u kome je bilo nekoliko hiljada ljudi.

Nije bilo žrtava, samo se desio jedan izuzetak gdje je 14-godišnji dječak Jamada Išimoto bježeći od jednog preskočio provaliju širine 22 metra. Taj poduhvat mu je pošao za rukom, jer je gornja platforma s koje je dječak skočio bila viša od donje za 16 m. Dječak je padom na donju platformu polomio noge i ruku i četiri rebra.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b McCarthy, T., Mallon, D., Jackson, R., Zahler, P. & McCarthy, K. (2017). "Panthera uncia". The IUCN Red List of Threatened Species. IUCN. 2017: e.T22732A50664030. doi:10.2305/IUCN.UK.2017-2.RLTS.T22732A50664030.en.
  2. ^ Johnson, W. E., Eizirik, E., Pecon-Slattery, J., Murphy, W. J., Antunes, A., Teeling, E. & O'Brien, S. J. 2006. The Late Miocene radiation of modern Felidae: A genetic assessment. 311: 73–77.
  3. ^ Abels, Jason. "Snow Leopard". tigerhomes.org (jezik: engleski). Arhivirano s originala, 28. 9. 2007. Pristupljeno 28. 3. 2021. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  4. ^ "Animal Bytes: Snow Leopard". San Diego Zoo. 2007. Pristupljeno 5. 5. 2007. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  5. ^ a b "Habitat and Range". Snow Leopard Trust. 2006. Arhivirano s originala, 7. 1. 2007. Pristupljeno 27. 11. 2006. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)

Dopunska literatura[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]