Idi na sadržaj

Soj (biologija)

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

U biologiji, soj je genetička varijanta, podtip ili *aksenična kultura* unutar biološke vrste. Sojevi se često smatraju inherentno umjetnim konceptima, karakteriziranim specifičnom namjerom genetikčke izolacije.[1]

Rečeno je da "ne postoji univerzalno prihvaćena definicija za termine 'soj', 'varijanta' i 'izolat' u virološkoj zajednici, te da većina virusologa jednostavno kopira upotrebu termina od drugih ".[2]

Soj je genetićka varijanta ili podtip mikroorganizma kao što je bakterijski soj ili specifični soj virusa ili gljivice. Na primjer, "soj gripe" je određeni biološki oblik virusa gripe. Ovi sojevi gripe karakteriziraju se različitim izoformama površinskih proteina. Novi virusni sojevi mogu nastati zbog mutacija ili zamjene genetičkih komponenti kada dva ili više virusa inficiraju istu ćeliju u prirodi.[3] Ovi fenomeni su poznati kao antigenski drift i antigenski pomak. Mikrobni sojevi se također mogu razlikovati po svom genetičkom sastavu, korištenjem metagenomskih metoda kako bi se maksimizirala rezolucija unutar vrsta.[4] Ovo je postalo vrijedan alat za analizu mikrobioma.

Vještačke konstrukcije

[uredi | uredi izvor]

Naučnici su modificirali sojeve virusa kako bi proučavali njihovo ponašanje, kao u slučaju virusa gripe H5N1. Iako je finansiranje takvih istraživanja ponekad izazivalo kontroverze zbog sigurnosnih problema, što je dovelo do privremene pauze, ono je naknadno nastavljeno.[5][6] U biotehnologiji, konstruirani su mikrobni sojevi kako bi se uspostavili metabolički putevi pogodni za liječenje različitih bolesti.[7] Historijski gledano, veliki napor u istraživanju metabolizma bio je posvećen oblasti proizvodnje biogoriva.[8] Escherichia coli je najčešća vrsta za inženjerstvo prokariotskih sojeva. Naučnici su uspjeli uspostaviti održive minimalne genome iz kojih se mogu razviti novi sojevi.[9] Ovi minimalni sojevi pružaju gotovo garanciju da eksperimenti na genima izvan minimalnog okvira neće biti pogođeni neesencijalnim putevima. Optimizovani sojevi E. coli se obično koriste za ovu primjenu. E. coli se također često koristi kao podloga za ekspresiju jednostavnih proteina. Ovi sojevi, kao što je BL21, genetski su modificirani kako bi se minimizirala aktivnost proteaze, što omogućava potencijal za visoko efikasnu industrijsku proizvodnju proteina.[10]

Sojevi kvasaca su najčešći subjekti eukariotske genetičke modifikacije, posebno u pogledu industrijske fermentacije.[11]

Biljke

[uredi | uredi izvor]

Termin nema službeni status u botanici; termin se odnosi na kolektivne potomke nastale od zajedničkog pretka koji dijele jedinstvene morfološke ili fiziološke karakteristike.[12] Soj je određena grupa potomaka koji potiču od modificirane biljke (proizvedene konvencionalnim uzgojem ili biotehnološkim sredstvima) ili su rezultat genetičke mutacije. Naprimjer, neki sojevi riže nastaju umetanjem novog genetičkog materijala u biljku riže,[13] Svi potomci genetski modificirane biljke riže su soj s jedinstvenim genetičkim informacijama koji se prenosi na kasnije generacije; oznaka soja, koja je obično broj ili formalno ime, pokriva sve biljke koje potiču od prvobitno modificirane biljke. Biljke riže u soju mogu se križati s drugim sojevima ili kultivarima]] riže, a ako se proizvedu poželjne biljke, one se dalje uzgajaju kako bi se stabilizirale poželjne osobine; stabilizirane biljke koje se mogu razmnožavati i "ostvariti" (ostaju identične matičnoj biljci) dobivaju kultivar ime i puštaju se u proizvodnju za upotrebu od strane poljoprivrednika.

Wistar soj pacova, koji je bio prvi razvijeni model soja pacova

Soj laboratorijski miš ili pacov su grupe životinja koje su genetički uniformne. Sojevi se koriste u laboratorijskim eksperimentima. Sojevi miševa mogu biti inbred, mutanti ili genetićki modificirani, dok su sojevi pacova obično inbred. Određena inbred populacija glodara smatra se genetički identičnom nakon 20 generacija parenja braće i sestara. Mnogi sojevi glodara razvijeni su za različite modele bolesti, a često se koriste i za testiranje toksičnosti lijekova.[14][15][16]

Voćna mušica (Drosophila melanogaster) bila je među prvim organizmima korištenim za genetičku analizu, ima jednostavan genom i vrlo je dobro shvaćena. Ostala je popularan modelni organizam iz mnogih drugih razloga, poput lahkoće uzgoja i održavanja, te brzine i obima reprodukcije. Razvijeni su različiti specifični sojevi, uključujući verziju bez leta sa zakržljalim krilima (koja se također koristi u trgovini kućnim ljubimcima kao živa hrana za male reptile i vodozemce).

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ↑ DIJKSHOORN, L.; URSING, B.M.; URSING, J.B. (2000). "Strain, clone and species: comments on three basic concepts of bacteriology". Journal of Medical Microbiology. 49 (5): 397–401. doi:10.1099/0022-1317-49-5-397. PMID 10798550.
  2. ↑ Kuhn, Jens H.; Bao, Yiming; Bavari, Sina; Becker, Stephan; Bradfute, Steven; Brister, J. Rodney; Bukreyev, Alexander A.; Chandran, Kartik; Davey, Robert A.; Dolnik, Olga; Dye, John M.; Enterlein, Sven; Hensley, Lisa E.; Honko, Anna N.; Jahrling, Peter B.; Johnson, Karl M.; Kobinger, Gary; Leroy, Eric M.; Lever, Mark S.; Mühlberger, Elke; Netesov, Sergey V.; Olinger, Gene G.; Palacios, Gustavo; Patterson, Jean L.; Paweska, Janusz T.; Pitt, Louise; Radoshitzky, Sheli R.; Saphire, Erica Ollmann; Smither, Sophie J.; Swanepoel, Robert; Towner, Jonathan S.; van der Groen, Guido; Volchkov, Viktor E.; Wahl-Jensen, Victoria; Warren, Travis K.; Weidmann, Manfred; Nichol, Stuart T. (2012). "Virus nomenclature below the species level: a standardized nomenclature for natural variants of viruses assigned to the family Filoviridae". Archives of Virology. 158 (1): 301–311. doi:10.1007/s00705-012-1454-0. ISSN 0304-8608. PMC 3535543. PMID 23001720. Navedeno je više parametara |author17= i |last17= (pomoć)
  3. ↑ Yong, Ed (2013). "Scientists create hybrid flu that can go airborne". Nature (jezik: engleski). doi:10.1038/nature.2013.12925. S2CID 181077199.
  4. ↑ Marx, Vivien (28. 4. 2016). "Microbiology: the road to strain-level identification". Nature Methods (jezik: engleski). 13 (5): 401–404. doi:10.1038/nmeth.3837. PMID 27123815.
  5. ↑ Butler, Declan (2012). "Scientists call for 60-day suspension of mutant flu research". Nature (jezik: engleski). doi:10.1038/nature.2012.9873. S2CID 84203734.
  6. ↑ "Mutant flu". Nature News Special. Pristupljeno 21. 4. 2019.
  7. ↑ Lee, Sang Yup (16. 11. 2012). "Metabolic altered and Synthetic Biology in Strain Development". ACS Synthetic Biology. 1 (11): 491–492. doi:10.1021/sb300109d. PMID 23656224.
  8. ↑ Liu, Tiangang; Khosla, Chaitan (3. 11. 2010). "Genetic modification of Escherichia coli for Biofuel Production". Annual Review of Genetics. 44 (1): 53–69. doi:10.1146/annurev-genet-102209-163440. ISSN 0066-4197. PMID 20822440.
  9. ↑ Sung, Bong Hyun; Choe, Donghui; Kim, Sun Chang; Cho, Byung-Kwan (30. 11. 2016). "Construction of a minimal genome as a chassis for synthetic biology". Essays in Biochemistry (jezik: engleski). 60 (4): 337–346. doi:10.1042/ebc20160024. ISSN 0071-1365. PMID 27903821.
  10. ↑ Jeong, H; Kim, HJ; Lee, SJ (19. 3. 2015). "Complete Genome Sequence of Escherichia coli Strain BL21". Genome Announcements. 3 (2). doi:10.1128/genomeA.00134-15. PMC 4395058. PMID 25792055.
  11. ↑ Steensels, Jan; Snoek, Tim; Meersman, Esther; Nicolino, Martina Picca; Voordeckers, Karin; Verstrepen, Kevin J. (1. 9. 2014). "Improving industrial yeast strains: exploiting natural and artificial diversity". FEMS Microbiology Reviews (jezik: engleski). 38 (5): 947–995. doi:10.1111/1574-6976.12073. ISSN 0168-6445. PMC 4293462. PMID 24724938.
  12. ↑ Usher, George (1996), The Wordsworth Dictionary of Botany, Ware, Hertfordshire: Wordsworth Reference, str. 361, ISBN 978-1-85326-374-3
  13. ↑ Maugh II, Thomas H. (18. 2. 2008). "Geneticist shaped hybrid rice strains - Los Angeles Times". Los Angeles Times.
  14. ↑ Anderson, Mark S.; Bluestone, Jeffrey A. (29. 11. 2004). "THE NOD MOUSE: A Model of Immune Dysregulation". Annual Review of Immunology. 23 (1): 447–485. doi:10.1146/annurev.immunol.23.021704.115643. ISSN 0732-0582. PMID 15771578.
  15. ↑ Cheon, Dong-Joo; Orsulic, Sandra (24. 1. 2011). "Mouse Models of Cancer". Annual Review of Pathology: Mechanisms of Disease. 6 (1): 95–119. doi:10.1146/annurev.pathol.3.121806.154244. ISSN 1553-4006. PMID 20936938.
  16. ↑ Yang, Guang; Zhao, Lifen; Liu, Bing; Shan, Yujia; Li, Yang; Zhou, Huimin; Jia, Li (2018). "Nutritional support contributes to recuperation in a rat model of aplastic anemia by enhancing mitochondrial function". Nutrition. 46: 67–77. doi:10.1016/j.nut.2017.09.002. PMID 29290359.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Soj_(biologija)&oldid=3763487"