Solana Tuzla

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Spelling icon.svg Moguće je da ovaj članak ne poštuje standarde Wikipedije na bosanskom jeziku
kao što su upotreba afrikata, pravopis, pisanje riječi u skladu sa standardima, te način pisanja članaka.
Ambox important.svg Ovaj članak sadrži dijelove koji liče na reklamu. Pomozite ga popraviti uklanjanjem promocionalnog sadržaja i neprikladnih vanjskih linkova, te dodajte sadržaj napisan s neutralnog gledišta.
Solana d.d. Tuzla
Vrsta Dioničko (SASE: SOLTRK3)
Industrija vađenje soli
Osnovano 1885.
Sjedište Bosna i Hercegovina Tuzla, Bosna i Hercegovina
Ključne osobe dr. Izudin Kapetanović (generalni direktor)
Prihod 25 miliona KM (2014)[1]
Neto dobit 790 hiljada KM (2014)[2]
Vlasnik ZIF "BIG-Investiciona grupa" d.d. Sarajevo 23,66%
Šepo Jasmin 5,88%
AS d.o.o. Jelah-Tešanj 4,40%
ZIF "MI-GROUP" d.d. Sarajevo 4,17%
ZIF "PROF-PLUS" d.d. Sarajevo 2,43%
ostali dioničari [3]
Zaposleni 420
Slogan Kvalitet sa tradicijom
Veb-sajt http://www.solana.ba/

Solana d.d. Tuzla (SASE: SOLTR3) je jedna od najstarijih kompanija na području današnje Bosne i Hercegovine. Glavna djelatnost kompanije je eksploatacija i prerada prirodne soli kao glave privredne grane na području grada Tuzle.[4] Proizvodnja soli u Tuzli datira još od doba neolita, jer je Tuzla jedno od najvećih nalazišta soli u Evropi, pa se industralizacijom ukazala potreba za osnivanje pogona za industrijsko ekpslatisanje i preradu soli na području današnje Tuzle. Kompanija se orijentisala na plasman svojih proizvoda kako na domaće tako i na inostrano tržište. Tokom godina proizvodni i skladišni pogoni kompanije su doživjeli modernizaciju kako bi zadovoljili sve veću potražnju tržišta za proizvodima koje ova kompanija nudi.[4]

Historijat[uredi | uredi izvor]

Godine 1884. krenula je gradnja proizvodnog kompleksa Solane smještenog u Simin Hanu nedaleko od Tuzle.[5] Proizvodni kompleks počinje sa radom 1885. godine i od tada neprekidno radi već 130. godina. Godine 1891. otvoren je pogon u Kreki, a do 1905. godine Solana je proizvodila oko 20.288 tona soli.[5] Prva veća modernizacija Solane i samog procesa esplatisanja solanice dolazi 1937. godine kada su uvedene nove tehnologije i izvrđena modernizacija opreme. Do 1952. godine Solana je temeljito obnovljena i dalje modernizirana, te je godišnja proizvodnja soli dosegla 82.801 tona soli.[5] U vrijeme socijalizma, Solana dobiva nove modernije pogone i primjenjuje novu tehnologiju poznatiju kao vakum-uparavanje.[5] Do 1974. godine Solana je stekla mogućnosti da proizved 186.617 tona soli godišnje.[5] Za to vrijeme Solana je poslovala u sklopu zajedničkog preduzeća sa Rudnicima soli, te od 1970. godine kao dio Hemijskog kombinata, a kasnije Holdinga Soda-so.[6] Tokom rata u Bosni i Hercegovini u periodu 1992-1995. godine, Solana proživljava svoje najteže dane od osnivanja kada se kapaciteti proizvodnje svode na zanemariv minimum, a radnici i mehanizacija stavljaju na raspolaganje Armiji Republike Bosne i Hercegovine. U ovom perioud osam radnika Solane su izgubili svoje živote. Nakon rata, Solana se suočava sa gubitkom tržišta iako je proizvodni pogon izašao iz rata neoštećen. Do 2010. godine, Solana uspjeva pronaći novo tržište i klijente te modernizuje svoje pogone.

Tehnički podaci[uredi | uredi izvor]

Solana d.d. Tuzla raspolaže sa 76.000 m² proizvodnog prostora, od čega je 51.000 m² otvoreni prostor namjenjen za skladištenje, ali i zelene površine i parkovi. Proizvodni objekti Solane smješteni su na 8.000 m² , objekti održavanja na 4.500 m², skladišta repromaterijala na 5.000 m², te skladišta gotovih proizvoda na 8.500 m².[4] Unutar proizvodnog kompleksa nalaze se i objekat vatrogasne službe, objekat internog obezbjeđenja, garažni prostori i sklonište, te upravno-poslovna zgrada, restoran, ambulanta, garderobe i kupatila. Također, na prostoru od 4.000 m² nalazi se i muzej sa galerijom i postrojenjem stare Solane. Solana danas zapošljava oko 420 stalno uposlenih radnika na različitim poslovima unutar kompleksa.[6]

Danas Solana proizvodi oko 80.000 tona soli godišnje, što je i dalje manje nego prije rata.[6] Međutim, evidenta je i tendencija rasta proizvodnje iz godine u godinu kao i konstanta potražnja tržišta za proizvodima Solane.

Proizvodni program[uredi | uredi izvor]

Solana d.d. Tuzla proizvodi sljedeće proizvode:[7]

  • Kuhinska varena jodirana so
  • Dijetalna so
  • Industrijska varena nejodirana so
  • Tabletirana so
  • Nitritna so
  • So za stočnu ishranu
  • So za posipanje puteva

Pored proizvoda od soli, Solana se bavi proizvodnjom i drugih prehrambenih proizvoda:[7]

  • DO-DO začin - univerzalni dodatak jelima sa sušenim povrćem
  • Gotove čorbe
  • Destilovana voda

Solana svoje prizvode uspješno plasira na domaće, ali i na inostrano tržište. Neka od tih tržišta su: Srbija, Hrvatska, Slovenija, Makedonija, Crna Gora i Kosovo.[4]

Investicije[uredi | uredi izvor]

Transportni most-tunel[uredi | uredi izvor]

Transportni most je pušten u rad u maju 2015. godine, te je dio plana upave Solane o modernizaciji proizvodnog pogona u narednih deset godina.[8] Transportni most-tunel (transportni valjčasti sistem) je visine 5,5 m te je projektovan da prolazi kroz kompletan proizvodno-poslovni krug Solane. Dužina ovog tunela iznosi preko 300 metara.[8] Ovaj sistem, pored distribucije gotovih proizvoda, zamjenit će se u potpunosti dosadašnji interni transportni sistem (viličarima). Ovo će racionalizirati i unaprijediti sistem otpreme proizvoda, ali istovremeno će biti zadovoljeni i ekološki standardi.

Rinfuzno i visokoregalno skladište[uredi | uredi izvor]

U novembru 2014. godine, svečano je pušteno u rad rinfuzno i visokoregalno skladište.[9] Rinfuzno skladište izgradila je firma Ferrari montažne hale (FTA) Gračanica, dok je prihvatni kapacitet skladišta oko 7.500 tona rasute soli.[9] Skladište čine paletne regale dvostruke dubine za smještaj oko 10.080 paleta na 14 spratova, 3 robot-dizalice opremljene sa double deep teleskopskim vilicama za skladišne operacije, zatim transportni sistem sa 3 hodnika na 2 sprata sa liftom, 2 shutle vozila i 12 gravitacionih pokretnih traka.[9] Skladište je potpuno automatizovano, dok je za njegovo upravljanje zadužen software koji je projektovala kompanija Stöcklina, a kojim se upravlja ulaz i izlaz paleta.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ [1][mrtav link]
  2. ^ http://solana.ba/wp-content/uploads/2015/06/Finansijski-izvje%C5%A1taj-na-dan-31.-decembar-2014.-godine-zajedno-sa-Izvje%C5%A1tajem-nezavisnog-revizora.pdf[mrtav link]
  3. ^ [2]
  4. ^ a b c d "Solana d.d. Tuzla". solana.ba (jezik: bs-BA). Pristupljeno 2016-08-05. 
  5. ^ a b c d e "Solana d.d. Tuzla". solana.ba (jezik: bs-BA). Pristupljeno 2016-08-05. 
  6. ^ a b c "Finansijski izvještaj Solana d..d. Tuzla 214. godina". Zuko d.o.o. 31.12.2014. Pristupljeno 5.8.2016.. [mrtav link]
  7. ^ a b "Solana d.d. Tuzla". solana.ba (jezik: bs-BA). Arhivirano s originala, 15 Juni 2016. Pristupljeno 2016-08-05.  Nepoznat parametar |url-status= ignorisan (pomoć); Provjerite vrijednost datuma kod: |archivedate= (pomoć)
  8. ^ a b "Solana završava transportni most-tunel u zadanom roku" (jezik: bs-BA). 2015-05-20. Pristupljeno 2016-08-05. [mrtav link]
  9. ^ a b c "Solana svečano pustila u rad rinfuzno i visokoregalno skladište" (jezik: bs-BA). 2014-11-12. Arhivirano s originala, 29 April 2015. Pristupljeno 2016-08-05.  Nepoznat parametar |url-status= ignorisan (pomoć)