Spisak monegaških vladara

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Vladari Monaka su nosili titulu gospodara sve do 1633. godine, kada je Filip IV, kralj Kastilje, Monako priznao kao kneževinu. Od tada su vladari Monaka nosili titulu kneza.

Dvije su žene vladale Monakom: gospodarica Klaudina i kneginja Ludovika Hipolita. Jedna prijestolonasljednica, Šarlota, se odrekla svojih nasljednih prava u korist sina, budućeg kneza Rainiera III.

Monakom je vladala dinastija Grimaldi od njegovog osnivanja pa do smrti kneginje Ludovike Hipolite 1731. godine. Nju je naslijedio njen muž, Jakov, koji je, prije nego što ju je oženio, službeno uzeo ime Grimaldi i uspostavio dinastiju Matignon-Grimaldi. Dinastija Matignon-Grimaldi je vladala Monakom sve do smrti kneza Ludovika II 1949. godine. Njega je naslijedio sin njegove kćerke, Rainier III; od tada Monakom vlada dinastija Polignac-Grimaldi.[1]

Gospodari i kneževi Monaka
Početak vladavine Kraj vladavine Ime
(ime na francuskom)
Titula
(titula na francuskom)
Bilješke
1297 1314 Rainier I (1267-1314) Gospodar Monaka
(Seigneur de Monaco)
prvi vladar
1342 1357 Karlo I (umro 1357)
Charles I
Gospodar Monaka
(Seigneur de Monaco)
sin Rainiera I
1357 1407 Rainier II (1350-1407) Gospodar Monaka
(Seigneur de Monaco)
sin Karla I
1419 1427 Ivan I (1382-1454)
Jean I
Co-Gospodar Monaka
(Seigneur de Monaco)
sin Rainiera II
1419 1427 Ambrozije
Ambroise
Gospodar Monaka
(Seigneur de Monaco)
sin Rainiera II
1419 1427 Antonije I
Antoine I
Gospodar Monaka
(Seigneur de Monaco)
sin Rainiera II
1454 1457 Katalan (umro 1457)
Catalan
Gospodar Monaka
(Seigneur de Monaco)
sin Ivana I
1457 1515 Klaudina (1451-1515)
Claudine
Gospodarica Monaka
(Dame de Monaco)
kćerka Katalana
1465 1494 Lambert (1425-1494) Gospodar Monaka
(Seigneur de Monaco)
muž i rođak Klaudine
1494 1505 Ivan II (1468-1505)
Jean II
Gospodar Monaka
(Seigneur de Monaco)
sin Klaudine i Lamberta
1505 1523 Lucijan (1481-1523)
Lucien
Gospodar Monaka
(Seigneur de Monaco)
sin Klaudine i Lamberta
1532 1581 Honorije I (1522-1581)
Honoré I
Gospodar Monaka
(Seigneur de Monaco)
sin Lucijana
1581 1589 Karlo II (1555-1589)
Charles II
Gospodar Monaka
(Seigneur de Monaco)
sin Honorija I
1589 1604 Herkul (1562-1604)
Hercule
Gospodar Monaka
(Seigneur de Monaco)
sin Karla II
1604 1662 Honorije II (1597-1662)
Honoré II
Gospodar Monaka
(Seigneur de Monaco)
Knez Monaka
(Prince de Monaco)
sin Herkula
1662 1701 Ludovik I (1642-1701)
Louis II
Knez Monaka
(Prince de Monaco)
unuk (sin sina) Honorija II
1701 1731 Antonije II (1661-1731)
Antoine
Knez Monaka
(Prince de Monaco)
sin Ludovika I
1731 1731 Ludovika Hipolita (1697-1731)
Louise-Hippolyte
Kneginja Monaka
(Princesse de Monaco)
kćerka Antonija II
1731 1733 Jakov (1689-1751)
Jacques
Knez Monaka
(Prince de Monaco)
muž Ludovike Hipolite
1733 1793 Honorije III (1720-1795)
Honoré III
Knez Monaka
(Prince de Monaco)
sin Ludovike Hipolite i Jakova
Kneževinu Monako je anektirala Francuska 1793. Monako će ostati dio Francuske sve do 1814.
1814 1819 Honorije IV (1758-1819)
Honoré IV
Knez Monaka
(Prince de Monaco)
sin Honorija III
1819 1841 Honorije V (1778-1841)
Honoré V
Knez Monaka
(Prince de Monaco)
sin Honorija IV
1841 1856 Florestan (1785-1856) Knez Monaka
(Prince de Monaco)
sin Honorija IV
1856 1889 Karlo III (1818-1889)
Charles IV
Knez Monaka
(Prince de Monaco)
sin Florestana
1889 1922 Albert I (1848-1922) Knez Monaka
(Prince de Monaco)
sin Karla III
1922 1949 Ludovik II (1870-1949)
Louis II
Knez Monaka
(Prince de Monaco)
sin Alberta I
1949 2005 Rainier III (1923-2005) Knez Monaka
(Prince de Monaco)
unuk (sin kćerke) Ludovika II
2005 - Albert II (1958) Knez Monaka
(Prince de Monaco)
sin Rainiera III

Niz nasljednika[uredi | uredi izvor]

  1. Njegova visost, knez nasljednik Jakov Monegaški, Albertov sin (rođen 2014)
  2. Njena visost, kneginja nasljednica Gabrijela Monegaška, grofica od Carladèsa, Albertova kćerka (rođena 2014)
  3. Njena visost, Karolina, princeza od Hannovera, Albertova starija sestra (rođena 1957)
  4. Andrea Casiraghi, stariji sin kneginje-nasljednice (rođen 1984)
  5. Pierre Casiraghi, mlađi sin kneginje-nasljednice (rođen 1987)
  6. Charlotte Casiraghi - starija kćerka kneginje-nasljednice (rođena 1986)
  7. Njena kraljevska visost, princeza Aleksandra od Hannovera, mlađa kćerka kneginje-nasljednice (rođena 1999)
  8. Njena svijetlost, princeza Stéphanie od Monaka, Albertova mlađa sestra (rođena 1965)
  9. Louis Ducruet - sin princeze Stéphanie (rođen 1992)
  10. Pauline Ducruet - starija kćerka princeze Stéphanie (rođena 1994)

Monegaške vladarske insignije nasljeđuju se po pravilu kognatičke primogeniture, s tim da sinovi i njihovi potomci imaju prednost nad kćerkama i njihovim potomcima. Pravo nasljeđivanja imaju samo potomci trenutnog kneza, te njegova braća, sestre i njihovi potomci. Ukoliko kneza naslijedi njegovo dijete, njegova braća, sestre i njihovi potomci gube pravo nasljeđivanja. Zbog toga je princeza Antoinette, baronica od Massya, izgubila pravo nasljeđivanja kada je umro knez Rainier III, njen brat. Isto tako će princeze Caroline i Stephanie i njihovi potomci izgubiti nasljedna prava ukoliko kneza Alberta II naslijedi njegovo dijete. Ako u nizu nasljednika ne ostane niko, Kneževski savjet Kneževine Monaka bira novog kneza ili kneginju među osobama koje su na ovaj način bile isključene iz niza nasljednika, odnosno među njihovim potomcima; bilo koja od tih osoba može biti izabrana, bez obzira na primogenituru i spol.

Naslijediti mogu samo djeca rođena vjenčanim roditeljima ili roditeljima koji se vjenčaju nakon njihovog rođenja. Monako je jedina država koja dozvoljava djeci rođenoj van braka da sjednu na prijestolje, ali samo ako se njihovi roditelji vjenčaju nakon njihovog rođenja.

Puna titula[uredi | uredi izvor]

Kroz historiju su monegaški vladari brakovima s francuskim plemićima skupili veliki broj francuskih plemićkih titula. Međutim, sve te titule su izumrle u francuskom plemstvu 1949. godine smrću kneza Ludovika II, budući da nije imao muških nasljednika. Bez obzira na već više od pola stoljeća dugo nepostojanje tih titula u francuskom plemstvu, one su se nastavile koristiti u Monaku i danas se tretiraju kao monegaške plemićke titule. Samo je titula grofa od Polignaca, koju trenutni monarh (i njegova porodica) nosi kao svaki patrilinearni potomak vojvoda od Polignaca, danas priznata od Francuske. Puna titula monegaškog kneza stoga danas glasi:

Njegova svijetlost, suvereni knez Monaka,
  • vojvoda od Valentinoisa
  • markiz od Bauxa
  • grof od Carladèsa
  • grof od Polignaca
  • baron od Calvineta
  • baron od Buisa
  • gospodar od Saint-Rémya
  • gospodar od Matignona
  • grof od Torignia
  • baron od Saint-Lôa
  • baron od La Luthumièrea
  • baron od Hambyea
  • vojvoda od Estoutevillea
  • vojvoda od Mazarina
  • vojvoda od Mayennea
  • princ od Château-Porciena
  • grof od Ferrettea
  • grof od Belforta
  • grof od Thanna
  • grof od Rosemonta
  • baron od Altkircha
  • gospodar od Isenheima
  • markiz od Chillya
  • grof od Longjumeaua
  • baron od Massya
  • markiz od Guiscarda

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Historical Overview: A Shelter for the Grimaldis". Arhivirano s originala, 28. 4. 2013. Pristupljeno 24. 6. 2010.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]