Spisak nacionalnih parkova u Austriji

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Masiv Fuscherkarkopf (Visoke Ture)

Austrija ima sedam zaštićenih područja poznatih kao nacionalni parkovi, od kojih je šest međunarodno priznato u skladu sa standardima IUCN-a. Prvi nacionalni park, Visoke Ture, osnovan je 1981. Danas nacionalni parkovi u Austriji zauzimaju 2,376 km2, odnosno 2,8% površine države.[1] Uključuju svaki od najvažnijih tipova krajolika u Austriji – aluvijalnu šumu, alpski masiv, panonsku stepu i stjenovite doline.[2]

Razvoj[uredi | uredi izvor]

Karta parkova

Prve planove za zaštitu Visokih Tura razvio je Austrijski alpski klub, koji je od 1915. do 1918. stekao velika planinska područja. Međutim, projekt nacionalnog parka obustavljen je krajem 1930-ih i nije nastavljen do 1971, kada su pokrajine Salzburg, Tirol i Koruška potpisale Hajligenblutski sporazum, nakon čega su uslijedile slične inicijative u Donjoj i Gornjoj Austriji.

Osnivanje svakog nacionalnog parka trajalo je nekoliko godina jer je trebalo riješiti nesuglasice u vezi s korištenjem i pitanje finansiranja. Parkovima se upravlja na osnovu ugovora između jedne ili više pokrajina i savezne vlade,[2] a finansiranje podjednako dijele vlada i dotična pokrajina.[1] Uprave nacionalnih parkova nude više od 300 zelenih poslova. Centri u parkovima pružaju javnosti edukativne usluge u vezi s ekologijom i zaštitom životne sredine, informacije i slobodne aktivnosti.[2] S približno 400.000 posjetilaca godišnje nacionalni parkovi imaju važnu ulogu u austrijskom turizmu.

Nacionalni parkovi[uredi | uredi izvor]

Od sedam nacionalnih parkova četiri zaštićuju austrijske alpske regije, a tri zaštićuju vode. Daleko najveći park jest Visoke Ture (1.856 km2). To je i najveći nacionalni park u srednjoj Evropi. Nacionalni parkovi Nežidersko jezero-Seewinkel i Dolina Thaye protežu se s obje strane granice s Mađarskom, odnosno Češkom.

Naziv Foto Lokacija Osnovan Površina Opis
Visoke Ture Großglockner from South.jpg Salzburg, Tirol, Koruška
47°04′00″N 12°40′00″E / 47.066667°N 12.666667°E / 47.066667; 12.666667 (Hohe Tauern)
1981. (Koruška)
1984. (Salzburg)
1992 (Tirol)
1.856 km2 Pokriva velike dijelove Istočnoalpskog hrpta između izvora Mölla, Mure i Salzacha, protežući se otprilike 100 km od istoka ka zapadu i približno 40 km od sjevera ka jugu. Sadrži veća lednička polja, ledničke doline i velike aluvijalne lepeze, te alpske pašnjake i veće šume evropskog ariša, evropske smreke i švicarskog bora.
Nockberge Eisenhut und Wintertalernock 25102013 659.jpg Koruška
46°53′00″N 13°40′00″E / 46.883333°N 13.666667°E / 46.883333; 13.666667 (Nationalpark Nockberge)
1987. 184 km2 Pokriva Nockberge, dio Gurktalskih Alpa.
Nežidersko jezero-Seewinkel Neusiedler See im Winter.jpg Gradišće
47°49′04″N 16°44′55″E / 47.817778°N 16.748611°E / 47.817778; 16.748611 (National Park Neusiedler See–Seewinkel)
1993. 97 km2 Pokriva Nežidersko jezero, njegovu obalu i lokacije uz jezero. Zajedno sa susjednim mađarskim nacionalnim parkom Fertő–Hanság formira Kulturni krajolik Fertö / Neusiedlersee, koji je od 2001. na UNESCO-ovom spisku Svjetske baštine.
Donau-Auen NPDonauAuen neu.jpg Donja Austrija, Beč
48°11′00″N 16°43′00″E / 48.183333°N 16.716667°E / 48.183333; 16.716667 (Danube-Auen National Park)
1996. 93 km2 Proteže se duž Dunava od Beča (Lobau) do ušća Morave u blizini granice sa Slovačkom i zaštićenog krajolika Dunajské luhy; oboje su močvarna područja od međunarodne važnosti prema Ramsarskoj konvenciji. S dužinom 38 km, park pokriva jedno od najvećih netaknutih poplavnih područja u srednjoj Evropi, do kojeg se može doći maratonskom biciklističkom rutom EuroVelo 6.
Krečnjačke Alpe Hintergebirge 01.jpg Gornja Austrija
47°47′24″N 14°22′25″E / 47.79°N 14.373611°E / 47.79; 14.373611 (Nationalpark Kalkalpen)
1997. 208 km2 Pokriva Zengzensko i Rajhraminško gorje (dijelovi Gornjih Austrijskih Predalpa).
Dolina Thaye Thaya.jpg Donja Austrija
48°51′N 15°54′E / 48.85°N 15.9°E / 48.85; 15.9 (Nationalpark Thayatal)
2000. 13 km2 Centriran oko meandra odvojenog od Thaye, na granici sa Češkom i susjednim Nacionalnim parkom Podyjí. Strme gnajsne padine duž rijeke formiraju jednu od najpitoresknijih klisura u Austriji.
Gesäuse Nationalpark Gesaeuse 7516.JPG Štajerska
47°35′32″N 14°38′56″E / 47.592222°N 14.648889°E / 47.592222; 14.648889 (Nationalpark Gesäuse)
2002. 111 km2 Pokriva gorje Gesäuse u sjeveroistočnim Enstalskim Alpama u Gornjoj Štajerskoj, s klisurom na rijeci Enns.

Svi austrijski nacionalni parkovi ispunjavaju standarde za IUCN kategoriju II, osim Nockbergea, koji je klasificiran kao "zaštićeni krajolik" (kategorija V). Godine 2012. postao je jezgro UNESCO-ovog rezervata biosfere u okviru programa "Čovjek i biosfera".

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b Nationalparks Austria. "Welcome to Austria’s National Parks" (PDF). Arhivirano s originala, 24. 3. 2012. Pristupljeno 21. 5. 2011. 
  2. ^ a b c OECD Environmental Performance Reviews. OECD. 1. 1. 2004. ISBN 92-64-01888-3. 

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]