Sporazum o specijalnim paralelnim vezama

Puno ime: Sporazum o specijalnim paralelnim vezama
Banski dvor, Sjedište Predsjednika Republike Srpske u vrijeme potpisivanja Sporazuma, gdje je isti kasnije i potpisan
Izrađen	28. februar 1997. (1997-02-28)
Potpisan	15. decembar 2010. (2010-12-15)
Strane	SR Jugoslavija Republika Srpska
Potpisnici	Zoran Lilić Momčilo Krajišnik
Jezik	srpski

Sporazum o specijalnim paralelnim vezama je sporazum između Savezne Republike Jugoslavije (kasnije preneseno na Republiku Srbiju) i Republike Srpske (entitet Bosne i Hercegovine), prvi put potpisan 28. februara 1997. godine. Sporazum je implementiran tek 15. decembra 2010. Potreba za ovim sporazumom je nastala raspadom SFRJ, jer su građani Republike Srpske htjeli da ostanu u zajednici sa SR Jugoslavijom.

Ovaj sporazum je potpisan radi razvijanja saradnje između Srpske i Srbije u oblastima privrede i korištenja privrednih resursa, planiranja, privatizacije i denacionalizacije, nauke i tehnologije, obrazovanja, kulture i sporta, zdravstva i socijalne politike, turizma i zaštite okoline, informisanja, zaštite sloboda i prava građana, kao i suzbijanje kriminala.

Iako sporazum o specijalnim odnosima Srbije i Srpske formalno nije u suprotnosti sa Ustavom BiH i ovlaštenjima koja je Dejtonski sporazum dao entitetima, on stvara neravnopravan tretman građana BiH u Srbiji, posebno u oblastima zdravstva i obrazovanja. Obzirom da su nadležnosti BiH u mnogim oblastima uglavnom na nivou entiteta, Evropski pokret u Srbiji preporučuje zaključivanje sporazuma o specijalnim i paralelnim odnosima i sa Federacijom BiH, kako bi tretman građana BiH u Srbiji bio ravnopravan.

Dokument

• Član 1: Savezna Republika Jugoslavija i Republika Srpska (u daljem tekstu Strane) potvrđuju svoju odlučnost da unapređuju svoje odnose na osnovu prijateljstva, povjerenja, saradnje i uvažavanja zajedničkog interesa, u skladu sa principima nezavisnosti, nemiješanja u unutrašnje stvari, jednakost i poštovanje ljudskih prava i osnovnih sloboda.
• Član 2: Strane potvrđuju svoje protivljenje upotrebi ili prijetnji silom u međunarodnim odnosima i svoju čvrstu podršku rješavanju međunarodnih sukoba i sporova mirnim putem. U svojim ukupnim odnosima i saradnji, stranke će se voditi ciljevima mira, stabilnosti i napretka za sve narode i države na osnovu jednakosti, demokratije i tržišne ekonomije.
• Član 3: Strane će razvojem svojih odnosa doprinijeti jačanju međunarodne saradnje i razumijevanja i uložit će zajedničke napore s ciljem jačanja uloge Ujedinjenih nacija u očuvanju i promicanju međunarodnog mira i sigurnosti.
• Član 4: Strane potvrđuju svoju punu posvećenost i poštivanje međunarodnih standarda i obaveza u oblasti ljudskih prava i osnovnih sloboda i spremne su na suradnju u rješavanju međunarodnih humanitarnih problema.
• Član 5: Osniva se Vijeće za saradnju (u daljem tekstu: Vijeće). Predsjednik vijeća je predsjednik Savezne Republike Jugoslavije, potpredsjednik je predsjednik Republike Srpske u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine. Vijeće se sastoji od 7 (sedam) članova - 3 (tri) koje imenuje predsjednik, a 2 (dva) potpredsjednik vijeća.
• Član 6: Vijeće će poticati, planirati i usklađivati ​​sveobuhvatnu saradnju, posebno u oblastima:
  • uspostavljanje posebnih paralelnih odnosa;
  • kultura, obrazovanje, nauka, tehnologija, informacije, sport i druga polja ljudskog stvaralaštva;
  • ekonomski razvoj i progresivno povezivanje proizvodnje, trgovine, energetike, infrastrukture i finansija, s ciljem stvaranja jedinstvenog tržišta;
  • ekonomska obnova, obnova i razvoj; transport, promet i komunikacije; proizvodnja, eksploatacija i prenos energije;
  • turizam i zaštita okoliša; socijalne politike, zdravstvena zaštita;
  • sprečavanje prirodnih katastrofa i uklanjanje njihovih posljedica;
  • saradnja nevladinih organizacija; migracija, imigracija i azil;
  • borba protiv terorizma, ilegalne trgovine drogom, krijumčarenja oružja, pranja novca, prijetnji civilnom zračnom prometu i svim drugim oblicima organiziranog kriminala;
  • regionalna sigurnost; režim prelaska državne granice; državljanstvo;
  • usklađivanje vanjske politike i pristupa trećim zemljama i međunarodnim organizacijama;
  • usklađivanje zakonskih i drugih propisa, produženje pravne pomoći;
  • rješavanje pitanja sukcesije bivše SFRJ;
  • druga polja od obostranog interesa za strane.
  • U cilju ostvarivanja efikasne saradnje u gore navedenim oblastima, kao i ciljeva i odredbi ovog sporazuma, strane mogu zaključiti posebne sporazume.
• Član 7: Vijeće će se sastajati po potrebi, najmanje jednom u tri mjeseca. Vlade stranaka razmotrit će inicijative, preporuke i zaključke Vijeća u roku od petnaest (15) dana. U slučajevima koji predstavljaju prijetnju ili opasnost za međunarodni mir i sigurnost, Vijeće je dužno da se sastane. Vijeće može osnovati radna tijela za izvršavanje određenih zadataka ili za određena područja saradnje, ako to smatra potrebnim.
• Član 8. Strane će, što je prije moguće, poduzeti aktivnosti na uspostavljanju posebnih paralelnih odnosa za prosperitet svog naroda i građana i stvaranje stabilnih uslova za razvoj, uzimajući u obzir suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine i Savezna Republika Jugoslavija.
• Član 9: Strane neće dozvoliti upotrebu svojih teritorija za agresiju na drugu stranu. Strane se ovim obvezuju da neće pružati nikakvu vojnu ili bilo kakvu drugu pomoć agresorima ili agresorima, u slučaju da je jedna od strana izložena oružanom napadu treće strane ili strana. U slučaju takvog napada, stranke će, s ciljem obuzdavanja agresije i otklanjanja njezinih posljedica, uložiti sve napore u skladu s Poveljom Ujedinjenih nacija i koristiti sve mogućnosti predviđene od strane UN-a i drugih međunarodnih organizacija i aranžmana. Uslove i modalitete saradnje u oblasti regionalne sigurnosti strane će preciznije urediti posebnim sporazumom.
• Član 10. Strane će posebno poticati zajednička ulaganja u ekonomiju, transfer tehnologija, infrastrukturne veze, zajednički pristup trećim tržištima i u tom cilju stvoriti odgovarajuće uslove propisima, ekonomskim politikama, standardima

Za Saveznu Republiku Jugoslaviju: Zoran Lilić, Predsjednik Savezne Republike Jugoslavije.

Za Republiku Srpsku: Momčilo Krajišnik, Predsjednik Republike Srpske u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine.