Stranica je zaštićena. Mogu je mijenjati i premještati samo automatski potvrđeni korisnici.

Srebrenica

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Srebrenica
Općina i naseljeno mjesto
Opština Srebrenica
Panorama Srebrenice
Panorama Srebrenice
Službeni grb Srebrenica
Grb
Općina Srebrenica u Bosni i Hercegovini
Općina Srebrenica u Bosni i Hercegovini
Srebrenica nalazi se u Bosna i Hercegovina
Srebrenica
Srebrenica
Lokacija u Bosni i Hercegovini
Koordinate: 44°06′19.2″N 19°17′48.8″E / 44.105333°N 19.296889°E / 44.105333; 19.296889Koordinate: 44°06′19.2″N 19°17′48.8″E / 44.105333°N 19.296889°E / 44.105333; 19.296889
Država Bosna i Hercegovina
EntitetRepublika Srpska
Vlada
 • NačelnikMladen Grujičić[1] (Zajedno za Srebrenicu)
Površina
 • Općina529,83 km2
 • Naseljeno mjesto2,62 km2
Stanovništvo (2013)
 • Općina13.409
 • Općina (gustoća)25,31 /km2
 • Naseljeno mjesto2.410
 • Naseljeno mjesto (gustoća)919,85 /km2
Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeti (DST)CEST (UTC+2)
Poštanski broj75 430
Pozivni broj(+387) 56
Matični broj224065[2]
Matični broj općine20567
Veb-sajtwww.srebrenica.gov.ba

Srebrenica je naseljeno mjesto i sjedište istoimene općine u istočnom dijelu Bosne i Hercegovine.

Geografija

Geografski položaj općine Srebrenica

Geografski položaj

Bratunac
Milići
Bratunac Bratunac
Milići Susjedne općine Bratunac
Srbija
Rogatica Višegrad, Srbija Srbija
Jezero Perućac

Mjesna zajednica

Naselje Srebrenica je i sjedište istoimene mjesne zajednice koja obuhvata naseljena mjesta: Srebrenica, Baratova, Centar, Crvena Rjeka, Grad, Karanfil, Crkvište, Petriča, Skender, Učina-bašča, Mlinište, Klisa, Kiselica, Panađurište, Kozarica, Kumrići, Pištivoda i Hrid.[3]

Historija

Uvod

Srebrenica je grad u Bosni i Hercegovini, koji je tokom svoje historije promijenio nekoliko imena, kao što su Domavia, Argentarija, Argentum, Bosnia Argentaria itd. Na području Srebrenice postojali su tragovi života još od najranijih vremena, što je bilo uslovljeno povoljnim geografskim položajem i bogatstvom srebrenom rudom. Za vrijeme vladavine Rimskog carstva Srebrenica je bila glavni centar za kovanje novca i jedna od najvecih kovačnica Rimske imperije. Srebrenica je deset dana jahanja udaljena od Dubrovnika. Srebrenica je u srednjovjekovnoj Bosni činila veoma važan prostor zbog vrijednih nalazišta plemenite rude, tako da su je posjećivali putnici iz svih krajeva svijeta, ostavljajući u ovom kraju tragove različitih kultura. Posmatrano sa vojnog aspekta, njena važnost bila je neprocjenjiva, zbog povoljnog geografskog položaja. Dolazak franjevaca u Srebrenicu na neki način verificirao je davno postavljenu granicu između istočne i zapadne civilizacije. Provincija Bosna Srebrena ili Bosna argentaria formirana kao najistočnija naseobina Franjevaca, pokazala je značaj ovog prostora i potvrdila Drinu kao granicu između različitih kultura.

Srednji vijek

Srebrenica, antičko naselje, srednjovjekovni rudnik i grad (civitas), osmanski grad u srednjem Podrinju. U antičko doba rimsko naselje Domavija poznato po eksploataciji srebra. Ima status kolonije, sjedište je rimske rudarske administracije za provincije Panoniju i Dalmaciju. Nedaleko od rimske Domavije razvija se srednjovjekovna Srebrenica.

Uz pomoć rudara Sasa u prvoj polovini 14. st. reaktivira se proizvodnja srebra. Prvi put se spominje 1352. To je, poslije Novog Brda u Srbiji, najznačajniji rudnik srebra na Balkanu. Na osnovi eksploatacije srebra sa potrebnom proizvodnom (vađenje ribe, prečišćavanje i topionice), trgovačkom (dućani, zanatske radnje i magacini), stambenom infrastrukturom (kuće) i drugim zgradama (crkve, gostionice - taberna, pivniza) razvija se najjače gradsko naselje u srednjovjekovnoj Bosni. Tu se nalazila carina i kovnica novca. Srebrenički dinari spominju se 1387. U Srebrenici dubrovački trgovci imaju svoju jaku koloniju i stalne konzule. Grad ima vijeće purgara, svoj statut i rudarski zakon što pokazuje osnove gradske samouprave. Ima i svoga kneza i gradski pečat. Tvrđava za zaštitu grada smještena je u blizini i zove se Srebrenik.

Od 1404. Srebrenica je u rukama Hrvoja Vukčića Hrvatinića. Od 1410. je u rukama Sigismunda Luksemburškog (gdje je boravio 14-21. 10. 1410), a od 1411. u rukama despota Stefana Lazarevića. Bosanski vladari su uzalud pokušavali da povrate Srebrenicu. To im je uspjelo samo tokom 1446. u doba kralja Stjepana Tomaša.

Političke promjene nisu utjecale na dalji privredni razvoj jer sjajno doba Srebrenice pripada prvoj polovini 15. st. Tu je privredni centar čitavog srednjeg Podrinja u kojem se razvijaju manja rudarska naselja. Kolonija skoro svake godine broji preko 100 prisutnih Dubrovčana, a 1434. blizu 500. Pored Dubrovčana tu posluju Barani, Kotorani, Ulcinjani, Korčulani, Albanci, Osmanlije i Grci. Značaj eksploatacije srebra pokazuje broj od 66 dubrovačkih zlatara koji tu borave u periodu 1413-1459. Izvorima je potvrđeno egzistiranje 15 vrsta zanata. Tu borave i ljekari, glumci i frulaši. Cijena jedne kuće iz 1427. bila je 300 dukata, a to je vrijednost koja ukazuje ne samo na drvene kuće u gradu nego i na kamenu zgradu. Grad ima mlinove, leprozorij i svoju klanicu.

Razvija se i domaći sloj trgovaca, najčešće kreditiranjem kod samih Dubrovčana. U trgovačkoj knjizi Luke Sorkočevića 1443. zaveden je 141 dužnik iz same Srebrenice. Grad ima svoj trg, najistaknutiji dio grada te jedini poznati naziv jedne ulice u nekom gradu na ovim prostorima (Ugovor o prodaji kuće na sprat 1423. a koja se nalazila u 'Via de merchado'). Kroz grad je proticala riječica Kiževica.

Razvijena je bila i kultura ove gradske sredine. Postojao je lokalni manir ukrašavanja odjeće (ukras na haljini 'a modo di Srebrenica' 1454). Jedan ugovor o prodaji kuće sastavljen je u Srebrenici 1430. 'in lettera et lingua sclaua'. Topionice su zagađivale vazduh i ugrožavale zdravlje stanovnika pa je grad slovio i kao nezdravo mjesto. Dubrovčani su 1435. tražili od despota izmještanje peći izvan grada. Grad je stradao od požara 1411. i 1428. Grad je imao kanalizaciju. Od 1417. se obnavlja kovnica a novac je imao natpis 'Nova ceka gospodina despota'. Uz kneza u ovo doba postoji i vojvoda, zapovjednik tvrđave i glavni predstavnik ('upravnik vlasti') despota u Srebrenici.

Popis franjevačkih samostana Bartola Pizanskog (1375) spominje i samostan u Srebrenici. Franjevci u Srebrenici spominju se od 1361. Kapelan u Srebrenici se pominje 1376. Za crkvu sv. Marije i samostan u Srebrenici koji se nalazio u centru grada dubrovački trgovci ostavljaju dijelove svoje imovine u novcu, srebru, odjeći, konjima, nekretninama, a ponekad je istaknuta i njihova namjena za kupovinu crkvenih predmeta kao i za građevinske zahvate na vjerskim objektima (1387, 1403, 1426, 1430, 1436, 1440, 1441 i 1454). Kao gvardijan u Srebrenici 1454. pominje se Frančesko. U crkvi sv. Marije 1485. sagrađena je kapela sa lukovima od kamena. Rekonstrukcija svodova i lukova je vršena 1504. U Čaglju kod Srebrenice bila je crkva sv. Nikole (1426, 1454, 1478).

Od 1415. se spominje srebrenički mitropolit pravoslavne crkve pa se vjeruje da je tu bilo i sjedište pravoslavne mitropolije (Desanka Kovačević-Kojić). Žitije despota Stefana Lazarevića od Konstantina Filozofa ukazuje na prisustvo 'bogumilske jeresi' u Srebrenici.

Osmanlijsko doba

Osmanlije su zauzele Srebrenicu poslije pada Despotovine, krajem 1459. i početkom 1460. U sastavu je Smederevskog sandžaka, a od 1480. pripada Zvorničkom sandžaku. Sjedište je nahije i kadiluka. Uz Gornji, srednjovjekovni, pod Osmanlijama se razvija donji, zvani Turski grad. Prema jednom izvještaju iz 1476. tu je bilo oko 700 kuća, odnosno oko 3.500 stanovnika. Uz opadanje značaja grada u osmansko doba opada i broj stanovnika. Prema popisu iz 1512. ima 260 kuća i 52 neoženjena. U rudarskom zakonu za Srebrenicu (1488) Osmanlije preuzimaju odredbe iz starog rudarskog zakona (iz vremena vojvoda Kovačevića). Evlija Čelebi 1660. bilježi grad sa posadom od 40 vojnika kojima je zapovjedao dizdar. Sultan Bajazid II potvrdio je 1499]]. franjevcima u Srebrenici privilegiju (zaštitnu povelju, Ahd-namu) koju je njegov otac Mehmed II Osvajač dao franjevcima 1463. Podjelom Bosanske franjevačke vikarije 2514. stvorena je [[Bosna Srebrena|Provincija Bosna Srebrena (Provincia Bosnae Argentinae), koja je ime dobila po Srebrenici, a koja je obuhvatala sve franjevačke crkve pod osmanskom vlašću. Crkva sv. Marije i franjevački samostan propali su u ratovima u 18. st.

Srebrenica ima status trgovišta 1879, a 1895. stječe status grada sa pratećom sreskom urbanom infrastrukturom. Godine 1910. ima 421 kuću i 1.612 stanovnika (većina: 909 muslimana, 576 pravoslavnih, 99 katolika, 21 jevreja).

Moderno doba

Kraj osamdesetih godina prošlog vijeka Srebrenicu je zatekao u pokušajima da privrednim razvojem uhvati korak sa svijetom. Stanovništvo ovoga grada, stisnutog planinskim obroncima u neposrednoj blizini rijeke Drine, i preostalih tridesetak hiljada koliko je živjelo u okolnim naseljima, život je zasnivalo na radu u moderniziranim fabrikama, te na poljoprivredi od koje je živjela jedna četvrtina stanovništva općine Srebrenica. Od sredine prošle decenije u Srebrenici je zabilježen nagli porast odlazaka na studiranje širom ex-Jugoslavije.

Genocid

Priprema za dženazu 775 ubijenih Bošnjaka

Udružene srpske jedinice iz Srbije i sa područja Bosne i Hercegovine, pod komandom generala Ratka Mladića uz direktnu podršku vojno-političkog rukovodstva Savezne Republike Jugoslavije, 11. jula 1995. u prisustvu holandskih jedinica u sastavu UNPROFOR-a, zauzimaju Srebrenicu i u roku od tri dana čine genocid nad nevinim bošnjačkim civilnim stanovništvom. Lokalno stanovništvo nije imalo mogućnost da pruži odbranu, jer je svo naoružanje, oduzeto 1993. godine, bilo uskladišteno kod UN snaga. Na preliminarnom spisku ubijenih Srebreničana trenutno se nalazi 8372 imena, a oko 12000 ljudi vodi se kao nestalo.

Stanovništvo

Nacionalni sastav stanovništva - općina Srebrenica

Sastav stanovništva – općina Srebrenica
2013.1991.[4]1981.[5]1971.[6]
Osoba13 409 (100,0%)36 666 (100,0%)36 292 (100,0%)33 357 (100,0%)
Bošnjaci7 248 (54,05%)27 542 (75,12%)124 930 (68,69%)120 968 (62,86%)1
Srbi6 028 (44,95%)8 315 (22,68%)10 294 (28,36%)11 918 (35,73%)
Nepoznato27 (0,201%)
Nisu se izjasnili23 (0,172%)
Bosanci19 (0,142%)
Muslimani18 (0,134%)
Hrvati16 (0,119%)38 (0,104%)80 (0,220%)109 (0,327%)
Ostali11 (0,082%)391 (1,066%)137 (0,377%)143 (0,429%)
Jugoslaveni4 (0,030%)380 (1,036%)725 (1,998%)121 (0,363%)
Romi4 (0,030%)21 (0,058%)5 (0,015%)
Pravoslavci4 (0,030%)
Bosanci i Hercegovci3 (0,022%)
Crnogorci2 (0,015%)47 (0,130%)48 (0,144%)
Albanci2 (0,015%)39 (0,107%)26 (0,078%)
Slovenci11 (0,030%)6 (0,018%)
Makedonci8 (0,022%)8 (0,024%)
Mađari5 (0,015%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Nacionalni sastav stanovništva - naseljeno mjesto Srebrenica

Sastav stanovništva – naseljeno mjesto Srebrenica
2013.1991.[4]1981.[5]1971.[6]
Osoba2 410 (100,0%)5 746 (100,0%)4 512 (100,0%)3 088 (100,0%)
Srbi1 369 (56,80%)1 632 (28,40%)1 406 (31,16%)921 (29,83%)
Bošnjaci998 (41,41%)3 673 (63,92%)12 473 (54,81%)11 858 (60,17%)1
Nisu se izjasnili13 (0,539%)
Hrvati8 (0,332%)34 (0,592%)56 (1,241%)78 (2,526%)
Muslimani4 (0,166%)
Bosanci4 (0,166%)
Jugoslaveni3 (0,124%)328 (5,708%)496 (10,99%)89 (2,882%)
Romi3 (0,124%)6 (0,133%)
Pravoslavci3 (0,124%)
Ostali3 (0,124%)79 (1,375%)15 (0,332%)64 (2,073%)
Crnogorci1 (0,041%)27 (0,598%)46 (1,490%)
Bosanci i Hercegovci1 (0,041%)
Albanci22 (0,488%)17 (0,551%)
Slovenci6 (0,133%)6 (0,194%)
Makedonci5 (0,111%)4 (0,130%)
Mađari5 (0,162%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Politika

Općinom rukovodi načelnik općine koji se bira na lokalnim općinskim izborima svake četiri godine, na kojima se bira i [[Općinsko vijeće, koje se sastoji od 23 vijećnika, koji se biraju po partijskim listama. Članovi Općinskog vijeća se biraju direktno, te na osnovu dobijenih glasova, proporcionalno udjelu partije, zastupaju biranu partiju u općinskom vijeću. Ovlasti Načelnika općine i Općinskog vijeća regulisani su zakonima Republike Srpske i statutom općine.

Načelnik općine

Na Općinskim izborima održanim 7. oktobra 2012. godine za načelnika općine Srebrenica izabran je nezavisni kandidat Ćamil Duraković, sa 47,10% ili ukupno 4.455 glasova.[7]

Općinsko vijeće

Na izborima za Općinsko vijeće, održanim 7. oktobra 2012. godine, izabrano je 7 predstavnika stranke SDA-SBIH, 6 predstavnika Savez nezavisnih socijaldemokrata - Milorad Dodik|Saveza nezavisnih socijaldemokrata - Milorada Dodika]] (SNS-Milorad Dodik), 3 iz Srpske demokratske stranke (SDS), 2 iz Socijaldemokratske partije BIH (SDP BIH), 2 iz Saveza za bolju budućnost Bosne i Hercegovine (SBB BIH), 1 iz Demokratskog narodnog saveza (DNS), 1 iz stranke [[Napredna Srebrenica SNS i DP, te jedan nezavisni kandidat kao predstavnik nacionalnih manjina.[7]

Kultura

Stari grad u Srebrenici

Nacionalni spomenici

Sportski timovi

Poznate ličnosti

Partnerski gradovi

Također pogledajte

Literatura

  • Mihailo Dinić, Srebrnik kraj Srebrnice, Glas SKA 161, Beograd 1934, str. 185-196.
  • Hamdija Kreševljaković, Stari bosanski gradovi, Naše starine 1, Sarajevo 1953, str. 12-13.
  • Mihailo Dinić, Za istoriju rudarstva u srednjevekovnoj Srbiji i Bosni, I, Beograd 1955, 46-70.
  • Desanka Kovačević-Kojić, Gradska naselja srednjovekovne bosanske države, Sarajevo 1978, str. 18, 41, 56-57, 73, 154-155, 221, 225-234, 248-249, 253, 268, 274, 277, 284-286, 297-298, 321, 338.
  • Svjetlost Evrope u BiH, Sarajevo 2004, 32.
  • Pejo Ćošković, Crkva bosanska u XV. stoljeću, Sarajevo 2005, 109-110.
  • D. Kovačević-Kojić, Gradski život u Srbiji i Bosni (XIV-XV vijek), Beograd 2007, str. 203-218, 237-252, 381-403, 405-416, 429-438.
  • Jelena Mrgić, Severna Bosna, Beograd 2008, 103-105, 131, 190, 192, 199.
  • Desanka Kovačević-Kojić, Srednjovjekovna Srebrenica XIV-XV vijek, Beograd, 2010.

Reference

  1. ^ "Rezultati lokalnih izbora 2016. za načelnika za općinu Srebrenica". izbori.ba. Pristupljeno 11. 11. 2016.
  2. ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 24. 11. 2015.
  3. ^ "Mjesne zajednice općine Srebrenica". srebrenica.gov.ba. Arhivirano s originala, 3. 3. 2016. Pristupljeno 1. 1. 2016.
  4. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.(str. 97/8)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 30. 12. 2015.
  5. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 30. 12. 2015.
  6. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 30. 12. 2015.
  7. ^ a b Zvanični rezultati Općinskih izbora u Srebrenici 2012. godine

Vanjski linkovi