Srpska gologlavka
| Srpska gologlavka | |
|---|---|
 Srpska gologlavka | |
| Sistematika | |
| Carstvo | Fungi |
| Divizija | Basidiomycota |
| Razred | Agaricomycetes |
| Red | Agaricales |
| Porodica | Hymenogastraceae |
| Rod | Psilocybe |
| Vrsta | Psilocybe serbica |
| Dvojno ime | |
| Psilocybe serbica Moser & Horak (1969) | |
Srpska gologlavka (lat. Psilocybe serbica; sl. srbska gologlavka; mk. српска гологлавка; sr. srpska gologlavka)[1][2][3] je vrsta psihoaktivne gljive iz roda gologlavki, porodice Hymenogastraceae. Sadrži psihoaktivna jedinjenja psilocibin i psilocin.[4] Blisko je srodna vrsti Psilocybe cyanescens, od koje se razlikuje po mikroskopskim karakteristikama.
Taksonomija
[uredi | uredi izvor]Vrstu su prvi opisali austrijski mikolozi Meinhard Michael Moser i Egon Horak na osnovu primjeraka pronađenih u Srbiji 1969. godine.[5]
Kasnija molekularno-genetička i morfološka istraživanja pokazala su da su taksoni Psilocybe bohemica, Psilocybe moravica i Psilocybe arcana, koji su ranije smatrani zasebnim vrstama, zapravo sinonimi vrste Psilocybe serbica.[4][6]
Opis
[uredi | uredi izvor]- Šešir: Prečnika od 1 do 4 cm. U početku je ispupčen do zvonast, a kasnije postaje ravniji. Površina je glatka, a u vlažnim uslovima sluzava. Boja varira od smeđe-narandžaste do svijetlosmeđe; pri sušenju posvjetljuje (higrofanska osobina).[5]
- Listići: Prirasli ili blago silazni niz stručak, u početku svijetli, a sazrijevanjem spora postaju tamnosmeđi do ljubičasto-smeđi.
- Stručak: Visok 4–8 cm i debeo 2–3 mm. Cilindričan je, svilenkasto bijel, a pri oštećenju ili starenju poprima plavičastu ili zelenkastu boju.
- Meso: Bjelkasto do žućkasto, pri oštećenju i izlaganju zraku izrazito poplavi.[5]
- Otisak spora: Tamnoljubičasto-smeđ. Spore su eliptične, glatke, veličine 10–13 × 6–7,5 µm.[4]
Rasprostranjenost i ekologija
[uredi | uredi izvor]Srpska gologlavka je saprofitska gljiva. Raste u manjim grupama ili busenima na trulom drvetu listopadnog i četinarskog drveća, ostacima grana i drvnom materijalu.[4]
Rasprostranjena je u srednjoj i jugoistočnoj Evropi, pa je česta u Bosni i Hercegovini, Sloveniji, Srbiji, Češkoj, Slovačkoj i Austriji.[6] Plodišta se pojavljuju od kasnog ljeta do kasne jeseni, najčešće od septembra do novembra.
Biohemija
[uredi | uredi izvor]Gljiva sadrži alkaloide psilocibin, psilocin i beocistin, koji imaju psihoaktivno djelovanje.[7] Kao i kod drugih vrsta roda Psilocybe, oštećeni dijelovi plodnog tijela mogu poplaviti zbog oksidacije spojeva povezanih s psilocibinom.
Reference
[uredi | uredi izvor]- ↑ "Srbska gologlavka". Gobarsko društvo Lisička Maribor. Pristupljeno 1. 8. 2026.
- ↑ "Srpska gologlavka". Ministry of environment of The Republic of North Macedonia. Pristupljeno 1. 8. 2026.
- ↑ "Psilocybe serbica, srbska gologlavka". iNaturalist. Pristupljeno 1. 8. 2026.
- 1 2 3 4 Borovička, J. (2006). "Notes on Psilocybe serbica and related species". Czech Mycology. 58 (1–2): 31–38.
- 1 2 3 Moser, M.; Horak, E. (1969). "Psilocybe serbica spec. nov., eine neue Psilocybe-Art aus Serbien". Zeitschrift für Pilzkunde. 34 (3–4): 137–144.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
- 1 2 Borovička, J.; Noordeloos, M.E.; Gryndler, M.; Oborník, M. (2011). "Molecular phylogeny of Psilocybe cyanescens complex in Europe, with focus on P. serbica". Mycological Progress. 10 (2): 149–164.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
- ↑ Gartz, J. (1996). Magic Mushrooms Around the World. LIS Publications. ISBN 978-0-9653399-0-2.