Staša Zajović
Stanislava Staša Zajović | |
|---|---|
| Rođenje | 25. januar 1953 |
| Zanimanje | Aktivista |
Stanislava Staša Zajović (rođena 1953.) je transnacionalna feministkinja i mirovna aktivistica. Ona je suosnivač i koordinator Žena u crnom u Beogradu, Srbija.
Biografija[uredi | uredi izvor]
Diplomirala je španski i italijanski jezik na Univerzitetu u Beogradu i pridružila se feminističkom pokretu 1980-ih u Beogradu.[1]
Bavi se mnogim feminističkim aktivnostima od organiziranja uličnih akcija do rada sa izbjeglicama, ženama itd.[2] Pokrenula je nekoliko ženskih mreža, poput Ženske mirovne mreže, Međunarodne mreže ženske solidarnosti protiv rata/Međunarodne mreže Žena u crnom, Mreže prigovarača savesti i antimilitarizma u Srbiji, Koalicije za sekularnu državu itd.
Organizovala je brojne obrazovne aktivnosti s fokusom na ženska ljudska prava, žensku mirovnu politiku, međuetničku i interkulturalnu solidarnost, žene i moć, žene i antimilitarizam. Bila je ključna u širenju mreže Žena u crnom u svijetu. Na primjer, u svojoj knjizi "Mujeres en pie de paz", Carmen Magallón priča da je Stašina posjeta Španiji 1993. godine, njene ideje i zalaganje, uticali na stvaranje grupe Žena u crnom u toj zemlji.[3]
Staša Zajović je autor brojnih eseja, članaka i priloga u lokalnim, regionalnim i međunarodnim medijima, časopisa i publikacija o ženama i politici, reproduktivnim pravima, ratu, nacionalizmu i militarizmu, otporu žena ratu i antimilitarizmu (1992 – danas) .
Staša Zajović je 2017. godine potpisala Deklaraciju o zajedničkom jeziku Hrvata, Srba, Bošnjaka i Crnogoraca.[4]
Bila je dio reprezentacije Žena u crnom na komemoracijama žrtvama rata u Vukovaru (Hrvatska)[5] i govornica na protestu kojim je obilježena godišnjica početka rata u BiH,[6] ističući nedostatak vidljivosti ovih događaja, žrtve i procesuiranje ratnih zločina.
Zbog svog aktivizma i zalaganja za kažnjavanje ratnih zločina bila je meta višestrukih fizičkih napada huligana[7] i ekstremnih nacionalista, kao i administrativnih zabrana.[8]
Bila je nominovana za i osvojila je niz nagrada i nagrada. Među njima su: Milenijumska nagrada za mir za žene,[9] Počasni građanin Tutina, Počasni građanin Granade, itd. Nominovana je za Nobelovu nagradu za mir u okviru kampanje 1.000 žena za Nobelovu nagradu za mir 2005. godine, Takođe je 2005. i 2007. bila nominovana za novinsku ličnost godine od strane dnevnog lista Danas.
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Welle (www.dw.com), Deutsche. "Staša Zajović: Otrovom nacionalizma se sprječava pobuna | DW | 07.10.2019". DW.COM (jezik: hrvatski). Pristupljeno 23. 3. 2021.
- ^ Rivas, Rosa (26. 4. 1993). ""Las Mujeres de Negro ejercemos la desesperación activa"". El País (jezik: španski). ISSN 1134-6582. Pristupljeno 23. 3. 2021.
- ^ Carmen Magallón: Mujeres en pie de paz, Madrid, Siglo XXI, 2006.
- ^ Signatories of the Declaration on the Common Language, official website, retrieved on 16. 8. 2018.
- ^ "Staša Zajović iz Žena u crnom: U Srbiji dominantno nacionalističko javno mnijenje". tportal.hr. Pristupljeno 23. 3. 2021.
- ^ "Belgrade: 26th anniversary of start of war in Bosnia marked". N1. 6. 4. 2018. Pristupljeno 23. 3. 2021.
- ^ "Encyclopedia of Women in Today's World" (jezik: engleski). 2011. ISBN 978-1-4129-7685-5. Nepoznati parametar
|editors=zanemaren (prijedlog zamjene:|editor=) (pomoć); Nepoznati parametar|wydawca=zanemaren (prijedlog zamjene:|publisher=) (pomoć); Nepoznati parametar|author r=zanemaren (pomoć) - ^ "Staša Zajović: Otrovom nacionalizma se sprječava pobuna". Deutsche Welle. 7. 10. 2010. Pristupljeno 31. 3. 2022.
- ^ "STASA ZAJOVIĆ". RWLSEE (jezik: engleski). Arhivirano s originala, 3. 5. 2021. Pristupljeno 23. 3. 2021.