Stadion HŠK Zrinjski
 | Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
 | Neutralnost i/ili ispravnost ovog članka je osporena. |
 | Tema članka je kontroverzna. |
| Stadion HŠK Zrinjski | |
|---|---|
 | |
| Puni naziv | Stadion HŠK Zrinjski (Stadion pod Bijelim brijegom) |
| Lokacija | Mostar, Bosna i Hercegovina |
| Koordinate | 43°20′44″N 17°47′43″E / 43.34556°N 17.79528°E |
| Izgrađen | 1958. |
| Vlasnik | Grad Mostar |
| Operator | HŠK Zrinjski |
| Površina | Trava |
| Kapacitet | 25.000[1] (9.000 sjedećih) |
| Dimenzije terena | 105 x 70 m |
| Korisnici | |
| FK Velež Mostar (1958 - 1992) HŠK Zrinjski Mostar (1994 - danas) Reprezentacija BiH | |
Stadion HŠK Zrinjski (poznat kao: Stadion pod Bijelim Brijegom) višenamjenski je sportski stadion u Mostaru. To je najveći stadion u Hercegovini, a drugi po veličini u Bosni i Hercegovini (odmah poslije Olimpijskog stadiona "Asim Ferhatović - Hase" u Sarajevu).
Stadion[uredi | uredi izvor]
Stadion pod Bijelim brijegom službeno je otvoren 7. 9. 1958.[2] godine. U početku je imao samo donju zapadnu tribinu, da bi kasnije bila izgrađena i gornja zapadna tribina. Prije postavljanja stolica imao kapacitet od 25.000 mjesta za stajanje. Postavljeno je 9000 stolica, koliki je i kapacitet za Evropske utakmice. Ima veliku zapadnu i malu istočnu tribinu. Travnjak okružuje atletska staza tako da se na njemu mogu održavati i atletska takmičenja i mitinzi. Bijeli brijeg se nalazi u vlasništvu Grada Mostara. Do rata u BIH 1992. godine na ovom stadionu je igrao dotadašnji jedini mostarski jugoslavenski prvoligaš FK Velež. Gradski stadion Mostar je bio jedan od najuređenijih u Jugoslaviji sa vrtom i spomenom obilježjem antifašističkim borcima Mostara (tzv "Raketa").
Stadion tokom rata[uredi | uredi izvor]
Stadion tokom rata se koristio kao sabirni centar i logor za nehrvate iz dijelova Mostara i Hercegovine koje je kontrolirao HVO. Sam stadion tokom rata su kontrolisale jedinice HV-a iz Splita i Dalmacije što je objelodanjeno video dokazima na javnim televizijama u BiH nakon 2000. godine.
Kontroverze oko stadiona[uredi | uredi izvor]
Završetkom rata u Mostaru novoosnovana mostarska općina Jugozapad dodjeljuje stadion HŠK Zrinjskom koji je 1992. godine obnovio svoj rad u Međugorju i time Zrinjski dobija svoj dom za odigravanje domaćih utakmica u tadašnjoj ligi Herceg-Bosne, a kasnije i Bosne i Hercegovine. Kasnije je ovaj ugovor između općine Jugozapad-Mostar i uprave HŠK Zrinjskog produžen na 110. godina. Po registru kojeg vodi N/FSBiH gradski stadion u Mostaru nosi naziv Stadion HŠK Zrinjski i pripada istoimenom klubu. FK Velež je više puta tražio dozvolu za odigravanje svojih domaćih utakmica pod Bijelim brijegom. Politička situacija u Mostaru također Veležu onemogućava odigravanje domaćih utakmica na ovom stadionu iako je uprava FK Veleža N/FSBiH-u prijavila ovaj stadion kao svoj. Do riješenja ovog problema FK Velež koristi svoju alternativu: Stadion Vrapčići.
Galerija slika[uredi | uredi izvor]
Pogled sa zapadne tribine
Donja zapadna tribina
Travnjak i istočna tribina (Stajanje)
Zgrada uprave kluba
Također pogledajte[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ "Kapacitet Stadiona pod Bijelim brijegom". hskzrinjski.ba. Arhivirano s originala, 15. 8. 2015. Pristupljeno 28. 7. 2015.
- ^ "Rođeni se prisjetili otvaranja stadiona Pod Bijelim brijegom i pobjede nad Željom". klix.ba. Pristupljeno 6. 4. 2020.
Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]
 |
Commons ima datoteke na temu: Stadion HŠK Zrinjski |
| Stadioni |
|
|---|---|
| Navijači | |
| Himna | |
| Rivalstva | |
| Povezano | |
