Starateljsko vijeće Ujedinjenih nacija

Starateljsko vijeće Ujedinjenih nacija
United Nations Trusteeship Council
Dvorana Starateljskog vijeća UN-a, sjedište Ujedinjenih naroda, New York
Datum osnivanja	1945.
Glavno sjedište	New York City, SAD
Legalni status	Suspendovano
Predsjednik	James Kariuki
Potpredsjednik	Nathalie Broadhurst Estival
Veb-sajt	un.org/ga

Starateljsko vijeće Ujedinjenih nacija je jedan od šest glavnih organa Ujedinjenih nacija, osnovanih kako bi se osiguralo da se teritorije pod povjerenjem upravljaju u najboljem interesu njihovih stanovnika i međunarodnog mira i sigurnosti.

Teritorije pod starateljstvom – većina njih bivši mandati Društva naroda ili teritorije oduzete od nacija poraženih na kraju Drugog svjetskog rata – sada su postigle samoupravu ili nezavisnost, bilo kao zasebne nacije ili pridruživanjem susjednim nezavisnim zemljama. Posljednji je bio Palau, nekadašnji dio Povjereničke teritorije Pacifičkih ostrva, koja je postala država članica Ujedinjenih nacija u decembru 1994.

Historija

Odredbe o formiranju nove agencije Ujedinjenih nacija koja će nadgledati dekolonizaciju zavisnih teritorija iz kolonijalnih vremena donesene su na Konferenciji u San Francisku 1945. i navedene su u Poglavlju XII Povelje Ujedinjenih nacija. Te zavisne teritorije (kolonije i teritorije pod mandatom) trebale su biti stavljene pod međunarodni sistem starateljstva stvoren Poveljom Ujedinjenih nacija kao nasljednik sistema mandata Društva naroda. Na kraju, jedanaest teritorija je stavljeno pod starateljstvo: sedam u Africi i četiri u Okeaniji. Deset teritorija pod starateljstvom su prethodno bile mandati Društva naroda; jedanaesti je bio italijanski Italijanski Somaliland.

U cilju implementacije odredbi o sistemu starateljstva, Generalna skupština je 14. decembra 1946. donijela rezoluciju 64, kojom je predviđeno osnivanje Starateljskog vijeća Ujedinjenih nacija. Starateljsko vijeće je održalo svoju prvu sjednicu u martu 1947.

U martu 1948. Sjedinjene Države su predložile da se teritorija Mandatne Palestine stavi pod starateljstvo UN-a sa prestankom britanskog mandata u maju 1948. Međutim, SAD se nisu potrudile da provedu ovaj prijedlog, koji je postao sporan s proglašenjem države Izrael.

Prema Povelji, Starateljsko vijeće trebalo se sastojati od jednakog broja država članica Ujedinjenih nacija koje upravljaju teritorijama pod starateljstvom i državama koje ne upravljaju. Dakle, Vijeće je trebalo da se sastoji od (1) svih članica UN-a koje upravljaju teritorijama pod starateljstvom, (2) pet stalnih članica Vijeća sigurnosti, i (3) onoliko drugih neadministratorskih članova koliko je potrebno da se izjednači broj administrativnih i neadministrirajućih članova, koje bira Generalna skupština na obnovljivi trogodišnji mandat. Vremenom, kako su teritorije pod starateljstvom stekle nezavisnost, veličina i zaduženja Starateljskog savjeta su se smanjivali. Na kraju, Starateljsko vijeće je uključilo samo pet stalnih članica Vijeća sigurnosti (Kina, Francuska, Sovjetski Savez/Rusija, Ujedinjeno Kraljevstvo i Sjedinjene Države), jer je jedina zemlja koja upravlja teritorijom pod starateljstvom (SAD) bila stalna članica.

Nezavisnošću Palaua, koji je ranije bio dio teritorije pod starateljstvom Pacifičkih ostrva, 1994, trenutno ne postoje teritorije pod starateljstvom, ostavljajući Starateljsko vijeće bez odgovornosti. (Budući da su Sjeverna Marijanska ostrva bila dio Povjereničke teritorije Pacifičkih ostrva i postala Commonwealth SAD-a 1986, to je tehnički jedino područje koje se nije pridružilo kao dio druge države ili steklo punu nezavisnost kao suverena nacija.)

Starateljskom vijeću nije dodijeljena odgovornost za kolonijalne teritorije izvan sistema starateljstva, iako je Povelja utvrdila princip da države članice upravljaju takvim teritorijama u skladu sa najboljim interesima njihovih stanovnika.

Sadašnji status

Vijeće je ispunilo svoju misiju, te obustavilo rad 1. novembra 1994, i, iako prema Povelji Ujedinjenih nacija i dalje postoji na papiru, njegova buduća uloga, pa čak i postojanje, ostaje neizvjesno. Starateljsko vijeće ima predsjednika i potpredsjednika, iako je jedina trenutna dužnost ovih službenika da se povremeno sastanu sa čelnicima drugih agencija Ujedinjenih nacija. Prema web stranici Ujedinjenih nacija:

Rezolucijom usvojenom 25. maja 1994. Vijeće je izmijenilo svoj poslovnik kako bi ukinulo obavezu sastajanja jednom godišnje i pristalo da se sastaje po potrebi - svojom odlukom ili odlukom predsjednika, ili na zahtjev većine svojih članova ili Generalne skupštine ili Vijeća sigurnosti.

Sama komora se i dalje koristi u druge svrhe. Nakon trogodišnjeg renoviranja, vraćanja originalnog dizajna od strane danskog arhitekte Finna Juhla, komora je ponovo otvorena 2013. Trenutni predsjednik Starateljskog vijeća je James Kariuki, a potpredsjednica Nathalie Broadhurst Estival.

Trenutno vodstvo

Predsjednik: James Kariuki Ujedinjeno Kraljevstvo

Potpredsjednica: Nathalie Broadhurst Estival Francuska

Budući izgledi

Formalno ukidanje Starateljskog vijeća zahtijevalo bi reviziju Povelje Ujedinjenih nacija. Iako je ovo predloženo kao dio reforme Ujedinjenih nacija, političke poteškoće takvih promjena znače da one nisu donesene. Razmotrene su i druge funkcije Starateljskog vijeća, kao što je izvještaj Komisije za globalno upravljanje iz 1995. "Our Global Neighbourhood" koji je preporučio proširenje nadležnosti Starateljskog vijeća na zaštitu ekološkog integriteta i globalnih zajedničkih dobara na dvije trećine površine svijeta koja je izvan nacionalnih jurisdikcija.

Galerija

• 
  Svijet 1945, Teritorije po Starateljstvom vijeća Ujedinjenih nacija u zelenom
• 
  Svijet 2010, bez teritorija pod starateljstvom

Vanjski linkovi

• Generalna skupština Ujedinjenih naroda
• Ujedinjeni narodi