Stari grad Ostrovica

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Stari grad Ostrovica
Ostrovica (Bihać), Bosna i Hercegovina
Kulen Vakuf Ostrovica 2.JPG
Stari grad Ostrovica
Vrsta građevine utvrda
Tip brdska tvrđava (burg)
Građevni materijal tesani kamen
Položaj Ostrovica,
Unsko-sanski kanton
Osnivanje 15. vijek
Vlasnici Knezovi Kurjakovići,
knezovi Frankopani,
Juraj Mikulčić,
Ivan Keglević,
begovi Kulenovići
Stanje sačuvanosti ruševina

Stari grad Ostrovica je velika fortifikovana građevina na strmom brdu koje se nadvija nad lijevom obalom gornjeg toka rijeke Une kod naselja Ostrovica, nedaleko Kulen Vakufa, u općini Bihać, Bosna i Hercegovina. Proglašena je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine [1]

Pominje se u 15. vijeku kao posjed hrvatske vlasteoske familije Kurjaković. Vjerovatno je izgrađena na temeljima koji potiču još iz antičkog perioda. U srednjem vijeku se nalazila u hrvatskoj župi Lapac. Osim Kurjakovićima, pripadala je neko vrijeme Frankopanima, Jurju Mikulčiću, Ivanu Kegleviću, a nakon zauzimanja od strane Osmanlija i Kulenovićima.

Osvajanjem srednjevjekovnog bosanskog kraljevstva 1463. godine, Osmanlije su pojačale pritisak na hrvatska područja, pa tako i na Ostrovicu. Zauzeli su je u decembru 1523. godine i pripojili bosanskom pašaluku. U sastavu Osmanlijskog carstva ostala je sve do 1878. godine, kada dolazi pod upravu Habsburške monarhije.

Za vrijeme vladavine Osmanlija fortifikacija je proširena i ojačana, i u njoj je boravila vojna posada. U prvo vrijeme njome je komandovao dizdar (16. i 17. vijek), a od kraja 17. vijeka kapetan, te je bila sjedište Kapetanije Stara Ostrovica. U sastavu te kapetanije bila su još manja utvrđenja Orašac, Havala, Džisri-kebir (današnji Kulen Vakuf), Čovka i Donji Lapac. Kapetansku funkciju obavljali su dug niz godina pripadnici bosanske begovske porodice Kulenović. Kasnije, kad je Donji Lapac potpao pod habsburšku upravu i vraćen u okvire Hrvatske, sjedište kapetanije je premješteno u utvrđenje Prkose, kako se ne bi nalazilo preblizu granice. [2]

Bedemi ostrovičke tvrđave prošireni su i ojačani nekoliko puta, najviše početkom 17. vijeka za vladavine sultana Ahmeda I., te u 18. vijeku, kada dobivaju današnji oblik. Njihove su dimenzije 117 metara u dužinu i 83 metra u širinu.[3]

Nakon Prvog svjetskog rata Ostrovica je ostala u bosansko-hercegovačkim okvirima, te ušla najprije u sastav Države Srba, Hrvata i Slovenaca, kasnije Kraljevine Jugoslavije i SFRJ. Nalazi se na području koje je 2008. god. proglašeno za Nacionalni park Una. U novijem periodu na njoj se povremeno vrše sanacijski i rekonstrukcijski radovi, kako bi bila turistički atraktivnija.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Ostrovica". kons.gov.ba. Pristupljeno 13. 7. 2016. 
  2. ^ "Hamdija Kreševljaković, KAPETANIJE U BOSNI I HERCEGOVINI". Hamdija Kreševljaković, Izabrana djela I, Veselin Masleša, 1991. Pristupljeno 9. 2. 2016. 
  3. ^ "Hamdija Kreševljaković, STARI BOSANSKI GRADOVI". Naše starine I, Sarajevo, 1953, 7-45 –. Pristupljeno 9. 2. 2016. 

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]