Starocrkveni modusi

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu
Wiki letter w.svg Ovaj članak je siroče zato što nema ili vrlo malo ima drugih članaka koji linkuju ovamo.
Molimo Vas da postavite linkove prema ovoj stranici sa srodnih članaka(23-02-2012)

Starocrkveni modusi predstavljaju modalne (ljestvične) muzičke strukture koje su bile razrađene još u Srednjem vijeku. Riječ modus preuzeta je iz latinskog jezika koja znači način. Ove rane muzičke ljestvice koristile su se u crkvenoj muzici tokom liturgijskih službi, a imena su dobila po pokrajinama Stare Grčke. Svaka ljestvica sastoji se od sedam tonova, od kojih se prvi ponavlja. Svaki od ovih modusa (ljestvica) karakterišu dva važna tona, a to su "finalis" sa kojim se započinje i završava melodija, te dominanta koja se najviše pojavljuje u samoj melodiji i najistaknutija je. Starocrkveni modusi biće osnova za ravoj današnjih durskih i molskih muzičkih ljestvica. Njihov utjecaj se osjećao kroz cjelokupnu evropsku muzičku historiju, gdje je manje ili više postojalo izvjesno tonalno osjećanje. Još od vremena gregorijanskog ili bizantijskog monodijskog pjevanja pa sve do politonalnosti jednog Igora Stravinskog, u muzici je prepoznatljiva gravitaciona sila jednog (ili dva) tona. [1]

Modusi[uredi | uredi izvor]

Svaki modus ima tri bitne osobine koje ga karakterišu:

  • interval koji zauzima (opseg)
  • broj obuhvaćenih tonova u njemu
  • unutrašnji intervalski raspored između tonova u modusu[1]

Vrste modusa[uredi | uredi izvor]

Prikaz osam modusa koje se koriste kod Gregorijanskog korala. Malo slovo f označava ton "finalis."
  • Jonski modus (Prirodni dur)

Izvodeći jonski modus iz C dur ljestvice dovoljno je da od I stepena nanižemo sljedećih osam nota koje pripadaju toj ljestvici. (C, D, E, F, G, A, H, (C))

  • Dorski modus

Izvodeći dorski modus iz C dur ljestvice dovoljno je da od II stepena nanižemo sljedećih osam nota koje pripadaju toj ljestvici. (D, E, F, G, A, H, C, (D))

  • Frigijski modus

Izvodeći frigijski modus iz C dur ljestvice dovoljno je da od III stepena nanižemo sljedećih osam nota koje pripadaju toj ljestvici. (E,F,G,A,H,C,D,(E))

  • Lidijski modus

Izvodeći lidijski modus iz C dur ljestvice dovoljno je da od IV stepena nanižemo sljedećih osam nota koje pripadaju toj ljestvici. (F,G,A,H,C,D,E,(F))

  • Miksolidijski modus

Izvodeći miksolidijski modus iz C dur ljestvice dovoljno je da od V stepena nanižemo sljedećih osam nota koje pripadaju toj ljestvici. (G, A, H, C, D, E, F, (G))

  • Eolski modus (Prirodni mol)

Izvodeći eolski modus iz C dur ljestvice dovoljno je da od VI stepena nanižemo sljedećih osam nota koje pripadaju toj ljestvici. (A,H,C,D,E,F,G,(A))

  • Lokrijski modus

Izvodeći lokrijski modus iz C dur ljestvice dovoljno je da od VII stepena nanižemo sljedećih osam nota koje pripadaju toj ljestvici. (H,C,D,E,F,G,A,(H))[1]

Principi izgradnje modusa[uredi | uredi izvor]

Principi srednjovjekovne teorije modusa[uredi | uredi izvor]

Četiri (dijatonska) tona za redom obrazuju tetrahord, koji je smatran osnovnom gradivnom jedinicom modusa. Postojale su četiri različite vrste tetrahorda, koji su bili razvrstani po "oštrini", zavisno od položaja polustepena:

  • lidijski 2 - 2 - 2 - (1) polustepen izvan tetrahorda L
  • miksolidijski 2 - 2 - 1 (poznat i kao durski) M
  • dorski 2 - 1 - 2 (poznat i kao molski) D
  • frigijski 1 - 2 - 2 Ph

Na osnovu široko prihvaćene konvencije intervali se mogu brojčano predstavljati:

1 = mala sekunda, 2 = velika sekunda, 3 = mala terca, 4 = velika terca, 5 = čista kvarta, 6 = tritonus, 7 = čista kvinta,

8 = mala seksta, 9 = velika seksta, 10 = mala septima, 11 = velika septima, 12 = čista oktava[1]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b c d "Šire o modusima, korak ka opštoj teoriji modusa.". scribd.com. Pristupljeno 24. 12. 2016.