Stentor

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Stentor roeseli
Sistematika
CarstvoProtista
NatkoljenoAlveolata
KoljenoCiliate
RazredHeterotrichea
RedHeterotrichida
PorodicaStentoridae
RodStentor
Vrste

Stentor je rod, protozoa iz reda Heterotrichida, porodica Stentoridae, čiji se predstavnici ponekad nazivaju trubasta životinjice. To su heterotrofni trepljari, koji se hrane se filtriranjem. Obično su u obliku roga i dosežu dužinu od dva milimetra; kao takvi, oni su među najvećim poznatim postojećim jednoćelijskim organizmima. Aseksualno se razmnožavaju putem binarna diobe.[1]

Opis[uredi | uredi izvor]

Tijelo, ili korteks, uglavnom je u obliku roga, pa otuda i povezanost sa saimenom stentor (grčki = glasni k) i nekadašnji naziv "trubasta životinjca". Prsten istaknutih treplji oko prednjeg "zvona" privlači hranu i pomaže u plivanju. Neki dosežu nekoliko milimetara dužine, što ih svrstava među najveće jednoćelijske organizme. Stentor može biti u različitim bojama: naprimjer, S. coeruleus može biti plav, zbog prisustva stentorina, prirodnog pigmenta. Kao i u mnogim slatkovodnim praživotinjama, Stentor ima kontraktilnu vakuolu. Budući da je koncentracija soli unutar ćelije i u okolnoj slatkoj vodi različita, stentor mora skladištiti vodu koja ulazi u njega osmozom, a zatim je ispuštati iz vakuole. Mogu se regenerirati, a mali fragmenti mogu prerasti u pune organizme. Svaka ćelija ima jedan (često izduženi) makronukleus i nekoliko mikronukleusa.

Ekologija[uredi | uredi izvor]

Ovi protisti uobičajeni su u slatkovodnim jezerima i potocima širom svijeta; samo S. multiformis zabilježen je u morskim, slatkovodnim, pa čak i kopnenim biotopima. Obično su vezani za niti algi ili detritus. Neke vrste roda, kao što je S. polymorphus, mogu simbiotski živjeti s određenim vrstama zelenih algi (Chlorella). Nakon unosa alge žive, a njihov domaćin apsorbira proizvedene hranjive sastojke, dok alge zauzvrat apsorbiraju i hrane se metaboličkim otpadom. Vrste stentora reagiraju na vanjske smetnje skupljanjem u loptu. Kod nekoliko vrsta, poznato je da u mirovanju formiraju ciste.[2]

Sistematika[uredi | uredi izvor]

Rod sadrži preko dvadeset opisanih vrsta (vidi listu u okviru.[3][4] Rod Stentor imenovao je njemački biolog Lorenz Oken (1779–1851), 1815.[5]

Tipska vrsta roda je Stentor muelleri Ehrenberg, 1831. Prema nedavnoj molekulskoj analizi, čini se da je rod monofiletski i povezan je s rodom Blefarizma.[6]

Video galerija[uredi | uredi izvor]

Stentor muelleri u sluzavov omotaču
Binarna dioba Stentor coeruleus
Stentor muelleri, uvećan 1000X

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Stentor". Microbewiki.kenyon.edu. Pristupljeno 20. 6. 2014. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  2. ^ Tartar, Vance (1961). The biology of Stentor. International series of monographs on pure and applied biology: Division, Zoology. 5. Pergammon Press. OCLC 558125.
  3. ^ Kumazawa, H. (2002). "Notes on the taxonomy of Stentor Oken (Protozoa, Ciliophora) and a description of a new species". J. Plankton Res. 24 (1): 69–75. doi:10.1093/plankt/24.1.69.
  4. ^ Foissner, W.; Wölfl, S. (1994). "Revision of the genus Stentor Oken (Protozoa: Ciliophora) and description of S. araucanus nov. spec. from South American lakes". J. Plankton Res. 16 (3): 255–289. doi:10.1093/plankt/16.3.255.
  5. ^ See:
    • Oken, Lorenz (1815). Okens Lehrbuch der Naturgeschichte. Dritter Theil: Zoologie. Erste Abtheilung: Fleischlose Thiere [Oken's Textbook of Natural History. Third Part: Zoology. First Section: Flesh-less Animals.] (jezik: njemački). Leipzig, (Germany): C.H. Reclam. str. 45. From p. 45: "4 Gattung. Trichtel, Stentor; Leib gestielt, Mundrand umgelegt, durchsichtig. Sitzt gewöhnlich mit dem Stiel fest an Wasserlinsen, meist in Gesellschaft." (4th genus. Little funnel, Stentor; stalked body, rim of the mouth is wrapped around, transparent. Usually sits with the stalk fastened to duckweed, mostly in colonies.)
    • Aescht, Erna (2001). Catalogue of the Generic Names of Ciliates (Protozoa, Ciliophora) (PDF). Linz, Austria: Biologiezentrum des Oberösterreichischen Landesmuseums (Center for Biology of the State Museum of Upper Austria). str. 153, 251, 307.
  6. ^ Gong YC, Yu YH, Zhu FY, Feng WS (2007). "Molecular phylogeny of Stentor (Ciliophora: Heterotrichea) based on small subunit ribosomal RNA sequences". J. Eukaryot. Microbiol. 54 (1): 45–8. doi:10.1111/j.1550-7408.2006.00147.x. PMID 17300519. Arhivirano s originala, 22. 10. 2020. Pristupljeno 14. 1. 2021.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]