Stidna kost

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Stidna kost – Preponska kost
(Os pubis)
Pelvic girdle illustration.svg
Gray241.png
Muška karlica
Identifikatori
Gray's p.236
MeSH A02.835.232.611.781
TA A02.5.01.301
FMA 16595
Anatomska terminologija

Stidna kost ili preponska kost, poznata i kao pubična kost (lat. pubis) – kod kičmenjaka – je trbušni i prednja, od tri glavne kosti karlice.

Struktura[uredi | uredi izvor]

Preponska kost je pokriven slojem masti, koji je pokriven stidnim mostom (mons pubis). Anatomski se može podijeliti na tijelo, gornju I donju stidnu granu.

Funkcija[uredi | uredi izvor]

Tijelo čini jednu petinu acetabuluma, učestvujući svojom vanjskom I polumjesečastom površinom i acetabulumskom jamom. Njegova unutrašnja površina ulazi u formiranje zida male zdjelice i daje polazište dijela musculus opturator internus.

Ostali sisari[uredi | uredi izvor]

Sisari bez placente imaju projekcije stidne kosti koje su poznate kao epipubične kosti. One su evoluirale prve među izvedenim cinodontima, a razvile se dalje kao sredstvo za podršku savijanja bedrenih mišića, što olakšava razvoj uspravnog hoda.[5] Međutim, oni sprečavaju ekspanziju trupa, preveniraju trudnoće i prisiljavaju životinje da rađaju mlade u larvenom stadiju (moderni torbari i Monotremata).[6] Sisari sa placentom su jedinstveni među svim sisarima, uključujući i druge eutheria, jer su nakon što su izgubiili epipubičnu kost, razvili odgovarajuće prilagođene trudnoće. U nekim grupama, ostaci ove, prethodno stidne kosti, može se naći kao kost penisa (os penis).[7]

Dodatne slike[uredi | uredi izvor]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Campbell N. A. et al. (2008). Biology. 8th Ed. Person International Edition, San Francisco. ISBN 978-0-321-53616-7. 
  2. ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8. 
  3. ^ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2002). Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-222-6. 
  4. ^ Korene Z., Hadžiselimović R., Maslić E. (2001). Biologija 8. Sarajevo: Svjetlost. ISBN 9958-10-396-6. 
  5. ^ White, T.D. (August 9, 1989). "An analysis of epipubic bone function in mammals using scaling theory". Journal of Theoretical Biology 139 (3): 343–57. doi:10.1016/S0022-5193(89)80213-9. PMID 2615378.
  6. ^ Michael L. Power,Jay Schulkin. The Evolution Of The Human Placenta. pp. 68.
  7. ^ Frederick S. Szalay (11 May 2006). Evolutionary History of the Marsupials and an Analysis of Osteological Characters. Cambridge University Press. pp. 293–. ISBN 978-0-521-02592-8.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]