Stopan
Stopan | |
|---|---|
(naselje) | |
| Lokacija u Bosni i Hercegovini | |
| Koordinate: 44°29′02″N 17°33′49″E / 44.4839°N 17.5636°E | |
| Država | |
| Entitet | Republika Srpska |
| Općina | Kotor-Varoš |
| Nadmorska visina | 660−680 m |
| Stanovništvo (2013) | |
| • Naseljeno mjesto | 115 |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
| Pozivni broj | (+387) 51 |
| Matični broj | 211834[1] |
| Matični broj općine | 20281 |
Stopan je naseljeno mjesto u općini Kotor-Varoš, Bosna i Hercegovina.
Na popisu stanovništva 1991. u njemu je živjelo 346 stanovnika.[2], a prema preliminarnim rezultatima popisa 2013. bilo ih je 119.
Geografija
[uredi | uredi izvor]Stopan se nlazi na prijevoju - uzvisini (oko 680 m n/v) izimeđu Crkvenice i Stopanske rijeke, desnih pritoka Vrbanje. Iz ovog sela do Šipraga vodi (pretežno makadamska) lokalna cesta, dužine oko 8 km.[3][4][5][6]
Stopan je nekada bio relativno veliko selo za prilike šipraškog kraja, bogato pitkom vodom i nadaleko poznatim voćnjacima, domaćim voćnim prerađevinama i gostoljubivim stanovništvom.
Historija
[uredi | uredi izvor]Budući da je Stopan veoma staro selo, pretpostavlja se da je njegova daleka historija vezana za događaje u dolini Vrbanje, od autohtonog starobosanskog naselja i Ilira do današnjih dana.
Tokom Drugog svjetskog rata, ovo selo je učestvovalo u pokretu otpora i bilo značajno partizansko utočište. Između ostalog, januara 1944. je primilo veliki broj ranjenika koji su evakuirani iz Divizijske bolnice u klisuri Demićke (kod Šipraga), tokom Šeste neprijateljske ofanzive. Zbog udaljenosti od glavnih lokalnih komunikacija, Stopan je, i prilikom ostalih neprijateljskih prodora, bio sigurnije pribježište za ostalo lokalno stanovništvo.[7][8]
Tokom rata u Bosni i Hercegovini (1992-95.), Vojska Republike Srpske, policijske i paravojne snage su porušili okolna bošnjačka sela, osobito ona uzvodno uz Vrbanju do Kruševa Brda, kao i sva bošnjačka sela nizvodno do Banje Luke.[9][10][11][12][13]. Lokalno stanovništvo je ubijano, a glavnina je protjerana. Nakon 1996., većina šipraških bošnjačkih sela je djelimično obnovljena, zahvaljujući Vladi i vojnicima Luksemburga, tj. bataljonu BELUGA (skr. od: Belgium – Luxembourg – Greece – Austria; u okviru EUFOR-SFOR-a.[14][15][16][17][18][19][20]
Stanovništvo
[uredi | uredi izvor]| Sastav stanovništva – naselje Stopan | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[21] | 1991. | 1981.[22] | 1971.[23] | ||||
| Osoba | 115 (100,0%) | 346 (100,0%) | 381 (100,0%) | 407 (100,0%) | |||
| Bošnjaci | 91 (79,13%) | 211 (60,98%)1 | 177 (46,46%)1 | 194 (47,67%)1 | |||
| Srbi | 24 (20,87%) | 133 (38,44%) | 174 (45,67%) | 204 (50,12%) | |||
| Hrvati | – | 1 (0,289%) | 1 (0,262%) | 1 (0,246%) | |||
| Ostali | – | 1 (0,289%) | – | 6 (1,474%) | |||
| Jugoslaveni | – | – | 29 (7,612%) | – | |||
| Slovenci | – | – | – | 2 (0,491%) | |||
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ↑ "Sistematski spisak općina i naselja" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 9. 5. 2016. Pristupljeno 16. 9. 2015.
- ↑ Zolić H., Ur. (1993): Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991. Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
- ↑ http://www.kartabih.com/.
- ↑ Vojnogeografski institut, Izd. (1955): Travnik (List karte 1:100.000, Izohipse na 20 m). Vojnogeografski institut, Beograd.
- ↑ Spahić M. et al. (2000): Bosna i Hercegovina (1:250.000). Izdavačko preduzeće „Sejtarija“, Sarajevo.
- ↑ Mučibabić B., Ur. (1998): Geografski atlas Bosne i Hercegovine. Geodetski zavod BiH, Sarajevo, ISBN 9958-766-00-0.
- ↑ Đondović R., Ur. (1989): Sanitetska služba u narodnooslobodilačkom ratu Jugoslavije 1941-1945, Knj. 2: Nastanak i razvoj sanitetske službe u oružanim snagama narodnooslobodilačkog pokreta u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Makedoniji; Biblioteka Ratna prošlost naroda i narodnosti Jugoslavije, knj. 361. Monografija Jedinica NOV i PO Jugoslavije, Knj. 150). Vojnoizdavački i novinski centar, Sanitetska uprava SSNO, Beograd.
- ↑ Samardžija S. (1983): Četrnaesta srednjobosanska NOU brigada. Skupština opštine Prnjavor, Banja Luka.
- ↑ Gutman R. (1993): A witness to genocide: The 1993 Pulitzer Prize-Winning Dispatches on the "Ethnic Cleansing" of Bosnia. Macmillan Publishing Company, Inc., New York, ISBN 9780020329954.
- ↑ Beč J. (1997): Pucanje duše. Samizdat B92, Beograd, ISBN 86-7208-010-6.
- ↑ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 26. 12. 2015. Pristupljeno 15. 9. 2015.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
- ↑ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 26. 12. 2015. Pristupljeno 15. 9. 2015.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
- ↑ Fena, Agencija (2013): Obilježavanje 21. godišnjice stradanja Bošnjaka u Kotor-Varoši – Još se traži 277 osoba. Avaz, 03. 11. 2013.
- ↑ http://www.euforbih.org/
- ↑ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 17. 10. 2014. Pristupljeno 15. 9. 2015.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
- ↑ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 24. 4. 2009. Pristupljeno 24. 4. 2009.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
- ↑ http://www.military.ie/overseas/current-missions/eufor-sfor/
- ↑ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 3. 4. 2015. Pristupljeno 16. 10. 2019.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
- ↑ http://www.nato.int/sfor/organisation/mission.htm
- ↑
- ↑ "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
- ↑ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 16. 9. 2015.
- ↑ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 16. 9. 2015.