Idi na sadržaj

Stopan

Datum izmjene: 25 juli 2023 u 10:08; autor: InternetArchiveBot (razgovor | doprinosi) (Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5)
(razl) ← Starija izmjena | Trenutna verzija (razl) | Novija izmjena → (razl)
Stopan
(naselje)
Stopan nalazi se u Bosna i Hercegovina
Stopan
Stopan
Lokacija u Bosni i Hercegovini
Koordinate: 44°29′02″N 17°33′49″E / 44.4839°N 17.5636°E / 44.4839; 17.5636
Država Bosna i Hercegovina
EntitetRepublika Srpska
OpćinaKotor-Varoš
Nadmorska visina660−680 m
Stanovništvo (2013)
  Naseljeno mjesto115
Vremenska zonaCET (UTC+1)
  Ljeti (DST)CEST (UTC+2)
Pozivni broj(+387) 51
Matični broj211834[1]
Matični broj općine20281

Stopan je naseljeno mjesto u općini Kotor-Varoš, Bosna i Hercegovina.

Na popisu stanovništva 1991. u njemu je živjelo 346 stanovnika.[2], a prema preliminarnim rezultatima popisa 2013. bilo ih je 119.

Geografija

[uredi | uredi izvor]

Stopan se nlazi na prijevoju - uzvisini (oko 680 m n/v) izimeđu Crkvenice i Stopanske rijeke, desnih pritoka Vrbanje. Iz ovog sela do Šipraga vodi (pretežno makadamska) lokalna cesta, dužine oko 8 km.[3][4][5][6]

Stopan je nekada bio relativno veliko selo za prilike šipraškog kraja, bogato pitkom vodom i nadaleko poznatim voćnjacima, domaćim voćnim prerađevinama i gostoljubivim stanovništvom.

Historija

[uredi | uredi izvor]

Budući da je Stopan veoma staro selo, pretpostavlja se da je njegova daleka historija vezana za događaje u dolini Vrbanje, od autohtonog starobosanskog naselja i Ilira do današnjih dana.

Tokom Drugog svjetskog rata, ovo selo je učestvovalo u pokretu otpora i bilo značajno partizansko utočište. Između ostalog, januara 1944. je primilo veliki broj ranjenika koji su evakuirani iz Divizijske bolnice u klisuri Demićke (kod Šipraga), tokom Šeste neprijateljske ofanzive. Zbog udaljenosti od glavnih lokalnih komunikacija, Stopan je, i prilikom ostalih neprijateljskih prodora, bio sigurnije pribježište za ostalo lokalno stanovništvo.[7][8]

Tokom rata u Bosni i Hercegovini (1992-95.), Vojska Republike Srpske, policijske i paravojne snage su porušili okolna bošnjačka sela, osobito ona uzvodno uz Vrbanju do Kruševa Brda, kao i sva bošnjačka sela nizvodno do Banje Luke.[9][10][11][12][13]. Lokalno stanovništvo je ubijano, a glavnina je protjerana. Nakon 1996., većina šipraških bošnjačkih sela je djelimično obnovljena, zahvaljujući Vladi i vojnicima Luksemburga, tj. bataljonu BELUGA (skr. od: Belgium – Luxembourg – Greece – Austria; u okviru EUFOR-SFOR-a.[14][15][16][17][18][19][20]

Stanovništvo

[uredi | uredi izvor]
Sastav stanovništva – naselje Stopan
2013.[21]1991.1981.[22]1971.[23]
Osoba115 (100,0%)346 (100,0%)381 (100,0%)407 (100,0%)
Bošnjaci91 (79,13%)211 (60,98%)1177 (46,46%)1194 (47,67%)1
Srbi24 (20,87%)133 (38,44%)174 (45,67%)204 (50,12%)
Hrvati1 (0,289%)1 (0,262%)1 (0,246%)
Ostali1 (0,289%)6 (1,474%)
Jugoslaveni29 (7,612%)
Slovenci2 (0,491%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. "Sistematski spisak općina i naselja" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 9. 5. 2016. Pristupljeno 16. 9. 2015.
  2. Zolić H., Ur. (1993): Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991. Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
  3. http://www.kartabih.com/.
  4. Vojnogeografski institut, Izd. (1955): Travnik (List karte 1:100.000, Izohipse na 20 m). Vojnogeografski institut, Beograd.
  5. Spahić M. et al. (2000): Bosna i Hercegovina (1:250.000). Izdavačko preduzeće „Sejtarija“, Sarajevo.
  6. Mučibabić B., Ur. (1998): Geografski atlas Bosne i Hercegovine. Geodetski zavod BiH, Sarajevo, ISBN 9958-766-00-0.
  7. Đondović R., Ur. (1989): Sanitetska služba u narodnooslobodilačkom ratu Jugoslavije 1941-1945, Knj. 2: Nastanak i razvoj sanitetske službe u oružanim snagama narodnooslobodilačkog pokreta u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Makedoniji; Biblioteka Ratna prošlost naroda i narodnosti Jugoslavije, knj. 361. Monografija Jedinica NOV i PO Jugoslavije, Knj. 150). Vojnoizdavački i novinski centar, Sanitetska uprava SSNO, Beograd.
  8. Samardžija S. (1983): Četrnaesta srednjobosanska NOU brigada. Skupština opštine Prnjavor, Banja Luka.
  9. Gutman R. (1993): A witness to genocide: The 1993 Pulitzer Prize-Winning Dispatches on the "Ethnic Cleansing" of Bosnia. Macmillan Publishing Company, Inc., New York, ISBN 9780020329954.
  10. Beč J. (1997): Pucanje duše. Samizdat B92, Beograd, ISBN 86-7208-010-6.
  11. "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 26. 12. 2015. Pristupljeno 15. 9. 2015.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  12. "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 26. 12. 2015. Pristupljeno 15. 9. 2015.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  13. Fena, Agencija (2013): Obilježavanje 21. godišnjice stradanja Bošnjaka u Kotor-Varoši – Još se traži 277 osoba. Avaz, 03. 11. 2013.
  14. http://www.euforbih.org/
  15. "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 17. 10. 2014. Pristupljeno 15. 9. 2015.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  16. "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 24. 4. 2009. Pristupljeno 24. 4. 2009.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  17. http://www.military.ie/overseas/current-missions/eufor-sfor/
  18. "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 3. 4. 2015. Pristupljeno 16. 10. 2019.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  19. http://www.nato.int/sfor/organisation/mission.htm
  20. "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
  21. "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 16. 9. 2015.
  22. "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 16. 9. 2015.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]