Faza (geologija)

Faza – u hronostratigrfiji – je sukcesija stijenskih slojeva u jednom dobu na geološkoj vremenskoj skali, koja obično predstavlja milione godina taloženja. Data faza stijene i odgovarajuće vremensko doba, prema konvenciji, imat će isti naziv i iste granice.

Serije stijena podijeljene su u faze, baš kao što su geološke epohe podijeljene na starosne dobi. Faze se mogu podijeliti u manje stratigrafske jedinice koje se zovu hronozonti. (Pogledajte tablicu desno za potpunu hijerarhiju terminologije.) Faze se također mogu podijeliti u potfaze ili se uistinu grupiraju kao puna superfaza.

Sukcesiju slojeva stijena jednog geološkog doba je na geološkoj vremenskoj skali, koja obično predstavlja milione godina taloženja. Data fazna stijena i odgovarajuće vremensko doba, prema dogovoru, imat će isti naziv i iste granice. Ponekad se koristi i termin faunska faza, što se odnosi na činjenicu da se ista fauna (životinje) nalazi u cijelom sloju (po definiciji).

Definicija

Faza je prvenstveno definiran dosljednim skupom fosila (biostratigrafija) ili konzistentnim magnetskom polarnošću (vidi paleomagnetizam) u stijeni. Obično se jedan ili više indeksnih fosila koji su uobičajeni, nalaze se širom svijeta, lahko prepoznaju i ograničavaju na jedan ili najviše na nekoliko faza koje se koriste za definiranje nihovog dna.

Tako bi, naprimjer, u lokalnoi sjevernoameričkoj potpodjeli, paleontolog koji je pronašao fragmente trilobita Olenellusa, identificirao je ležišta kao Waucobanska faza, dok su ulomci kasnijeg trilobita poput "Elrathia bi fazu identificirala kao albertska. Faze su bile važne u 19. i početkom 20. stoljeća, jer su bili glavno sredstvo koje je bilo dostupno za datiranje i korelaciju kamenih jedinica prije razvoja seizmologije i radioaktivnog datiranja u drugoj polovici 20. stoljeća. Mikroskopska analiza stijene (petrologija) takođe je ponekad korisna u potvrđivanju da je određeni segment stijene iz određene dobi.

Faunske faze, izvorno su bile definirane samo po regijama; međutim, kako su razvijeni dodatni stratigrafski i geohološki alati, definirane su faze i u širim i širim područjima. U novije vrijeme pridjev "faunski" je odbačen jer su regionalne i globalne korelacije sekvenata stijena postale relativno izvjesne i manja je potreba za faunskim oznakama za definiranje dobi formacija. Razvila se tendencija upotrebe evropskih i, u manjoj mjeri, azijskih scenskih imena za isti vremenski period širom svijeta, iako su faune u drugim regijama često imale malo zajedničkog sa fazom kako je prvobitno definirana.

Međunarodna standardizacija

Granice i imena faza utvrđuje Međunarodna komisija za stratigrafiju (ICS) Međunarodna unija geoloških nauka. Od 2008. godine, ICS je gotovo završio zadatak započet 1974. godine, raspodjelom fanerozojskog eonotema sa međunarodno prihvaćenim fazama koristeći dvije vrste referentnih vrijednosti. Za mlađe faze, dogovoren je odjeljak i tačka globalne granice stratotipa (GSSP), fizički izdanak stijene na površini jasno pokazuje granicu. Za starije faze, dogovoreno je globalno stratigrafsko doba (GSSA) kao apsolutni datum. Mjerila će dati mnogo veću sigurnost da se rezultati mogu usporediti s povjerenjem u određivanje datuma, a takvi će rezultati imati duži opseg od bilo kojeg ocjenjivanja temeljenog samo na lokalnom znanju i uvjetima. U mnogim se regijama lokalne pododjele i kriteriji za razvrstavanje i dalje koriste zajedno s novijim međunarodno usklađenim ujednačenim sustavom, no nakon što istraživanje uspostavi cjelovitiji međunarodni sustav, očekuje se da će lokalni sustavi biti napušteni.

Faze i litostratigrafija

Faze mogu uključivati mnoge litostratigrafske jedinice (na primjer formacije), ležišta, članovi, itd. ) različitih vtipova stijena koje su istodobno postavljene u različitim sredinama. Na isti način litostratigrafska jedinica može obuhvatati nekoliko faza ili njihovih dijelova.

Također pogledajte

• Geološko doba
• Geološki zapis
• Geološka vremenska skala
• Tipski lokalitet (geologija)

Reference

• Gehling, James; Jensen, Sören; Droser, Mary; Myrow, Paul; Narbonne, Guy (mart 2001). "Burrowing below the basal Cambrian GSSP, Fortune Head, Newfoundland". Geological Magazine. 138 (2): 213–218. doi:10.1017/S001675680100509X. 1.
• Hedberg, H.D., (editor), International stratigraphic guide: A guide to stratigraphic classification, terminology, and procedure, New York, John Wiley and Sons, 1976

Vanjski linkovi

• The Global Boundary Stratotype Section and Point (GSSP): overview
• International Stratigraphic Chart from the International Commission on Stratigraphy
• Chart of The Global Boundary Stratotype Sections and Points (GSSP): chart
• Geotime chart displaying geologic time periods compared to the fossil record, deals with chronology and classifications for laymen (not GSSPs)