Idi na sadržaj

Stupni Do

Stupni Do
naselje
Stupni Do nalazi se u Bosna i Hercegovina
Stupni Do
Stupni Do
Lokacija u Bosni i Hercegovini
Karta
Interaktivna karta Stupni Do
Koordinate: 44°07′31″N 18°19′28″E / 44.1252672°N 18.3244505°E / 44.1252672; 18.3244505
Država Bosna i Hercegovina
EntitetFederacija BiH
KantonZeničko-dobojski
OpćinaVareš
Površina
 • Grad3,25 km2
Stanovništvo (2013)
 • Naseljeno mjesto135
Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeti (DST)CEST (UTC+2)
Pozivni broj(+387) 32

Stupni Do je naseljeno mjesto u sastavu općine Vareš, FBiH, Bosna i Hercegovina u Zeničko-dobojskom kantonu. Smješten je u srednjoj Bosni, nekoliko kilometara jugoistočno od Vareša. Prema popisu stanovništva iz 2013. godine, u Stupnom Dolu živjelo je 135 stanovnika.

Geografija

[uredi | uredi izvor]

Stupni Do nalazi se u brdsko-planinskom području općine Vareš, u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine. Od gradskog područja Vareša udaljen je približno nekoliko kilometara. Naselje je povezano lokalnom cestom koja vodi prema Vareš-Majdanu i drugim okolnim naseljima.

Područje Stupnog Dola karakterizira šumovit i brdovit pejzaž, tipičan za šire područje Vareša. Nadmorska visina naselja iznosi približno 1.000 m.

Historija

[uredi | uredi izvor]

Područje Stupnog Dola ima dugu historiju naseljenosti. O kontinuitetu života na ovom prostoru svjedoči i nekropola sa stećcima u Stupnom Dolu, koja predstavlja značajan primjer srednjovjekovne nadgrobne baštine Bosne i Hercegovine. Nekropola je proglašena nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.[1]

Stupni Do je posebno poznat po događajima tokom rata u Bosni i Hercegovini. 23. oktobra 1993. godine selo su napale snage Hrvatskog vijeća obrane (HVO). U napadu je ubijeno 38 bošnjačkih civila, među kojima je bilo i djece. Dio stanovnika ubijen je u svojim kućama, koje su potom zapaljene.[2]

Zločin u Stupnom Dolu jedan je od najtežih ratnih zločina počinjenih na području općine Vareš. Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) utvrdio je činjenice povezane sa zločinima u Varešu i Stupnom Dolu u predmetu protiv Ivice Rajića, komandanta HVO-a. Rajić je pred Tribunalom priznao krivicu za teške povrede međunarodnog humanitarnog prava i osuđen je na zatvorsku kaznu.[2]

Zločin se svake godine obilježava komemoracijom u znak sjećanja na ubijene stanovnike Stupnog Dola.

Privreda i život stanovništva

[uredi | uredi izvor]

Stanovništvo Stupnog Dola tradicionalno je bilo povezano s poljoprivredom, stočarstvom i korištenjem šumskih resursa. Zbog svog planinskog položaja područje je pogodno za stočarstvo i uzgoj poljoprivrednih kultura prilagođenih višim nadmorskim visinama.[1]

U novijem periodu naselje se suočavalo i s prirodnim nepogodama. Tokom velikih padavina 2016. godine, Stupni Do pogodile su bujice i klizišta, pri čemu su pojedine porodice ostale bez domova, a pristup naselju bio je otežan zbog oštećenja putne infrastrukture.[3]

Stanovništvo

[uredi | uredi izvor]

Smanjenje broja stanovnika povezano je, između ostalog, s ratnim stradanjima, raseljavanjem stanovništva tokom rata i poslijeratnim migracijama.

Sastav stanovništva – naselje Stupni Do
2013.[4]1991.
Osoba135 (100,0%)255 (100,0%)
Bošnjaci135 (100,0%)217 (85,10%)1
Srbi–35 (13,73%)
Hrvati–2 (0,784%)
Jugoslaveni–1 (0,392%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. 1 2 "About Vareš". Visit Vareš (jezik: engleski). Pristupljeno 7. 9. 2026.
  2. 1 2 "Stupni Do Crimes | UJEDINJENE NACIJE | Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove". www.irmct.org. Pristupljeno 7. 9. 2026.
  3. ↑ "Užas u selu Stupni do: Mrtva stoka i domovi u blatu". N1 info. 26. 7. 2016. Pristupljeno 7. 9. 2026.
  4. ↑ "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.