Stvor (1982)

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Stvor
Izvorni naslovThe Thing
RežiserJohn Carpenter
Producent
Scenarist(i)
Uloge
Muzika
Žanr
KinematografijaDean Cundey Izmijeni na Wikipodacima
MontažaTodd C. Ramsay
ProdukcijaMCA/Universal Pictures
Distributer
Premijera25. 6. 1982
Trajanje109 minuta
ZemljaSAD
Jezik
Budžet15 miliona $
NasljednikStvor (prequel)[1]

Stvor (engleski: The Thing) jeste naučno-fantastični horor iz 1982. koji je režirao John Carpenter po scenariju Billa Lancastera, s Kurtom Russellom u glavnoj ulozi. Film je na prvi pogled rimejk filma Stvor sa drugoga svijeta Christiana Nybyja iz 1951, ali je Carpenterov film vjernija adaptacija romana Ko je tamo? (engleski: Who Goes There?) Johna W. Campbella mlađeg. Radnja filma vrti se oko izvanzemaljca koji može mijenjati izgled i koji se nakon pada na Antarktik ubacuje u istraživačku stanicu.

Film je loše prošao u kinima, ali je slavu stekao nakon izdavanja na videokasetama. Po filmu je napravljena istoimena igra iz 2002, čija se radnja nadovezuje na radnju filma.

Uloge[uredi | uredi izvor]

Radnja[uredi | uredi izvor]

Na početku filma se vidi kako svemirski brod pada na Zemlju. U sljedećem kadru pas (pasmina haski) bježi kroz snijeg Južnog pola od helikoptera dok ga jedan od članova posade gađa iz puške uz bacanje bombi. Pas uspijeva, neozlijeđen, pobjeći prema američkoj istraživačkoj stanici. Na američkoj stanici, koja broji 12 članova, prisutni se uglavnom dosađuju svakodnevnicom. Pilot MacReady, jedan od njih, igra šaha u svojoj protiv kompjutera Chess Witch.[2] Nakon što je izgubio partiju MacReady sipa viski u kućište kompjutera.[3] Napolju se čuje zvuk helikoptera koji znatiželjne Amerikance dovodi van. Ispostaviće se da je dvočlana posada heikoptera doletjela sa susjedne norveške stanice. Nakon ateriranja pilot, zbog pogrešnog rukovanja bombama koje je bacao na psa, gine i uništava helikopter. Drugi član norveške ekipe, koji je uspio napustiti helikopter, otvara vatru na psa i ranjava Bennigsa.[4] Glavnokomandujući oficir Garry vatru uzvraća i ubija Norvežanina. Da bi razjasnili situaciju, pilot MacReady i doktor Copper, lete do norveške stanice. Stigavši na mjesto, pronalaze stanicu koja je potpuno opustošena i pronalaze u snijegu deformisani leš. Među ruševinama otkrivaju nekoliko videokaseta koje zajedno s lešom donose u američku stanicu. Autopsija leša, koji izgleda kao dvoglavi čovjek, pokazuje da se radi o ljudskom biću. Doktor Blair nije mogao objasniti deformaciju leša. Nakon što je pas, koji je u odsutnosti MacReadyja i Coopera ulazio u sobu jednog istraživača, počeo očigledno smetati veterinar Clark ga smješta u kavez s drugim psima. Nakon kratkog vremena pas se pretvara u monstruzono vanzemaljsko biće koje napada ostale pse. Mehaničar Childs je dotrčao s bacačem plamena kojim spaljuje vanzemaljca. Autopsija monstruma pokazuje da je u stanju, nakon što ih absorbuje (asimiliacija), oponašati neko živo biće (mimikrija). Iz snimaka videokaseta, istraživačka ekipa saznaje da su članovi norveške ekipe pronašli svemirski brod, koji je vjerovatno ležao 100.000 godina pod ledom. Grupa se upućuje na isto mjesto te pronalaze brod i mjesto gdje je vanzemaljac (putnik, zatvorenik ili pilot) napustio brod i ostao zaleđen. Doktor Blair će zaključiti da će to biće (stvor), ukoliko napusti Antarktiku, prijetnja cijelom čovječanstvu. Kompjuterska simulacija je pokazala da bi stvor, ukoliko se nađe u gusto naseljenom području, mogao za 27.000 sati da preuzme cijelu ljudsku populaciju.[5] Budući da Blair nije mogao otkriti je li neko od članova američke ekspedicije čovjek ili već biće koje oponaša vanzemaljac, uništava helikopter i radiostanicu te ubije ostale preživjele pse. Pilot MacReady savladava Blaira kojeg zaključavaju u šupu za alat. Iz Blairovih bilješki ekipa shvata ozbiljnost situacije. Ubrzo će leš, donesen iz norveške stanice, početi da se otapa. Ispostaviće se da se radi o asimiliranom biću koji je harao još po norveškoj stanici. Vanzemaljac će se uspijeti preobraziti u Benningsa, nakon što je istog asimilirao, no tokom bijega će biti osujećen jer će to posmatrati uspaničeni Windows koji obavještava ostale. Stvor "Bennings" će biti zajedno s ostacima "psa" biti spaljen. U snijegu će kasnije biti pronađene Fuchsove naočale i poderana odjeća. Fuchs koji je se je očigledno prije asimilacije ubio samospaljivanjem. Ekipa ima ideju da bi analizom zaliha krvi i poređenje sa svježe izvađenom mogli razlikovati asimilirane članove od drugih, međutim kada su stigli u laboratoriju, pronalaze krv prolivenu na podu. Međusobna sumnja i netrpeljivost raste među preživjelima. U usijanoj atmosferi komandant Garry, koje je osumnjičen jer je nosio ključeve laboratorije, predaje komandu Norrisu. Tokom neslaganja o preuzimanju komande MacReady ubija Clarka, koji ga je pokušao napasti skalpelom, hicem iz pištolja. Kratko će sumnja pasti i na MacReadyja koji se fizički brani te tokom tuče Norris dobija srčani napad. Tokom reanimacije, ispostavlja se da je Norris također asimiliran, stradat će i Dr. Copper. I ovaj put koriste bacač plamena. Na osnovu ovih saznanja MacReady dolazi na ideju da bi se, zagrijavanjem svježe izvađenje krvi mogli kompromitovati asimilirani članovi. Vanzemaljac će, gdje će se tokom testa ispostaviti da se radi i o "Palmeru", ubiti Windowsa. Test na Clarkovom lešu će pokazati nije bio asimiliran, prethodno ga je Blair nakon prvog incidenta s Norvežanima pitao da li je duže vrijeme boravio s psom. Na kraju ostaju MacReady, Garry, Nauls i Childs. MaCready želi da se i Blairova krv ispita. Childs ostaje sam u kolibi s bacačem plamena, dok se trojica upućuju prema Blairu, uz MaCreadyevu uputu da upotrijebi isti ako se cijela grupa ne vrati. Međutim u šupi Blaira ne pronalaze jer je pobjegao kroz iskopani tunel. Spustivši se u tunel otkrivaju da je Blair, u međuvremenu i sam asimiliran, napravio pomoću dijelova uništenog helikoptera letjelicu za bjeg. Dok su uništavali letjelicu, vanzemaljac "Blair" sabotira električni generator. Ekipa shvata da "Blair" želi da se zamrzne u ledu, time bi i jedini preživio, dok ne dođe spasilačka ekipa. Donosi se odluka da se cijela stanica spali i digne u vazduh, jer vanzemaljac očigledno ne podnosi toplotu. U finalnom okršaju, prije kojeg je Garry asimiliran od Blaira koji ga je iznenadio u mračnom tunelu, MacReady ubija vanzemaljca pomoći dinamita. Na kraju MacReady ostaje sjediti u snijegu, dok se vatra okolo lagano gasi i temperatura pada, njemu prilazi Childs koji je odsustvovao finalnom okršaju jer je navodno napustio baraku i zalutao u oluji.[5] Gledajući jedan u drugog sumnjičavo, MacReady i Childs sjede jedan pored drugog u snijegu i dijele flašu viskija. Gledaocima ostaje tajna ko je od njih dvojice vanzemaljac. Sudbina Naulsa je također nepoznata.[5] Dialog između MacReadya i Childsa pred kraj filma[6]: 

Childs : Are you only who made it?  (Jesi li se samo ti izvukao?)
MacReady : I'm not the only one (Nisam samo ja)

Childs : Did you kill it? (Jesi li ga ubio)
MacReady : Where were you, Childs'? (Childs, gdje si ti bio?)

Childs : I thought i saw Blair. I went out after him. Got lost in hte storm. Fire's got the temperature up all over the camp. Won't last long though. (Mislim da sam vidio Blaira. Izašao sam vani. Izgubio sam se u snježnoj oluji. Vatra je podigla temperaturu u bazi. Ali neće dugo trajati.)

MacReady : Neither will we. (Nećemo ni mi)

Childs : How will we make it? (Kako da se izvučemo?)

MacReady : Maybe we shouldn't. (Možda i ne bi trebali.)

Childs : If you're worried about me... (Ako se brineš zbog mene...)

MacReady : If we've got any surprises for each other, I don't think we're in much shape to do anything about it. (Čak i ako jedan drugog iznenadimo, mislim da nismo u stanju bilo šta učiniti)

Childs : Well, what do we do? (Pa šta da činimo?)

MacReady : Why don't we just... wait here for a little while... see what happens? (Zašto ne bi malo...ovdje sačekali na tren...pa da vidimo šta će se desiti?)

Alternativne scene[uredi | uredi izvor]

Postoje razne alternativne scene filma, koje su izbačene iz finalne verzije:

  • MacReady sjedi u šatoru dok spasilačka ekipa mjeri njegov puls.[7]
  • Također postoji i scena gdje na početku filma zagrli napuhanu lutku.[8]
  • Pas haski na kraju filma napušta opustošenu i izgorjelu američku stanicu.[7]
  • Fuchsa, čija je smrt nerazjašnjena, neko je ubio lopatom.[8]
  • Bennings nije postao stvor već je ubijen s leđa, dok stoji kod kaveza za pse.[8]
  • U jednoj sceni Nauls je i sam bio asimiliran od stvora, u originalu je njegova sudbina nepoznata.[8]

Pozadina[uredi | uredi izvor]

  • Časopis Rolling Stones postavlja "glavno pitanje u Svemiru": Ko je pucao prvi Han Solo ili Greedo (Zvjezdani ratovi) odnosno je li Childs ili MacReady vanzemaljac? U internetu postoji mnoštvo špekulacija o tome.[7] Navode se razni argumenti za prepoznavanje vanzemaljca: ne vidi se isparavanje njihovog daha (u slučaju "Benningsa" je vidljiv)[5], nemaju odsjaj očiju (ovo će kasnije potvrditi Dean Cundey jedna od kamermana)[9], MacReady je ponudio u stvari Molotov koktel (umjesto viskija) Childsu koji je popio gutljaj bez ikakve reakcije, osmijeh MacReadyja nakon toga itd. List Huffingtonpost tvrdi da se u filmu Hatefull8 (gdje glumi Kurt Russel) aludira na misteriju oko boce.[10] Na neki način današnja popularnost na raznim stranicama je i kompenzacija za slab odjek filma 80-tih.[11] U Interjvuu za Rolling Stones Carpener će reći da je kraj filma namjerno ostavio otvorenim te da je sve moguće: niko, samo jedan ili da su obojica vanzemaljci.[12] U jednom citatu će tvrditi da je samo jedan od dvojice zaražen. Postoje i fan stranice koje analizirajući ponašanje MacReadyevo ponašanje smatraju da je on stvor uvodeći mogućnost da se je zarazio preko flaše za viski.[3] Logično je, budući da je stvor želio napustiti Antarktis, da se oba pilota (Palmer i MacReady) asimiliraju.[13] MacReady će snimiti magnetofonsku traku, za slučaj da niko ne preživi, na snimku će obrazložiti da stvor prilikom asimilacije tijela cijepa odjeću dotične osobe.[2] Ovo će se ispostaviti kao pogrešno jer je Blair, tokom napada na Garya, asimilaciju uradio pritisnuvši dlan na lice. Budući da nije prikazano kako je Blair bio asimiliran, moguće je da se je isto desilo dok je obavljao autopsiju.[5] Moguće da je Blair i pogrešno procijenio namjere vanzemaljca, koji je vjerovatno želio samo napustiti Zemlju. Potvrda nudi i sam "Blair" kad je pokušao da napravi svemirsku letjelicu.[5]
  • U verziji iz 2011 dolazi bitan detalj da stvor nije u stanju da asimilira odnosno imitira anorganski materijal poput zubnih proteza.[14] Ovo bi na neki način rasteretilo Childsa, jer se pred kraj filma vidi odsjaj njegove naušnice (desno uho) u plamenu vatre. Pod uslovom da je Carpenter polazio od iste logike.
  • Carpenter poredi Stvor i Alien (1979), gdje u prvom nema nade jer je sve izgubljeno dok u drugom filmu glavni protagonista oficir Ripley (Sigourney Weaver) nakon likvidacije vanzemaljca mirno zaspi u hibernacijskoj kapsuli.[7]
  • Postoji mnoštvo interpretacija filma. Vanzemaljac simbolizuje rak, Carpenter je tokom snimanja filma u Britanskoj Kolumbiji (Kanada) zbog jake refleksije Sunca na snijegu obolio od raka kože, hepatitis, SIDU[15] ili paranoju Hladnog rata: "Ko je od nas komunista i kako ih prepoznati?". Moguća je i intrepretacija sukoba između nauke (Blair, Norris, Fuchs, Clark) i vojske (MacReady, Garry, Palmer)[7]
  • Howard P. Lovecraft, američki autor horora napisao je 1931. knjigu At the Mountains of Madness (bs. "Brda ludila"), koja ima sličnu radnju. Istraživačka ekipa napadnuta je od nepoznate vrste, koja je prethodno mirovala pod ledom Južnog pola.[16][17]
  • U priči Ko je tamo? (engleski: Who Goes There?) Johna W. Campbella mlađeg, koja je poslužila kao uzor, ekipa broji 36 članova od kojih većina ostaju neimenovani.[18]
  • Dva člana američke ekipe nose imena operativnih sistema: MacReady (Mac) i Windows.[7]
  • U prethodnom scenariju radnja se je odvijala na podmorskoj stranici.[7]
  • Jedna od omiljenih teorija zbog kojih film nije bio popularan je slika zlog vanzemaljca, jer je 14 dana ranije Steven Spielberg imao premijeru filma E.T. vanzemaljac gdje se radilo o bespomoćnom i umiljatom biću koje je htjelo samo kući.[7]
  • Nakon uspjeha Carpenterovih filmova Noć vještica i Bijeg iz Njujorka ovaj film nije dobro prošao u kinima. Između ostalog negativne kritike su upućene zbog agresivnih scena (specijalni efekti Roba Bottina) koje tada nisu bile popularne. Carpenter će međutim reći da je ovo bio njegov najbolji horor film.[19]
  • Carpenter nije bio zadovoljan muzikom koju je komponovao Ennio Morricone te je zajedno s Alanom Howarthom napravio 4 džingla, koje se čuju u filmu. Na početku filma se vrlo jasno se čuje uvodna špica Noć vještica koji je snimljen iste godine. U istom filmu dadilja gleda film "Stvor" na televizoru. 2011. izlazi Howarthov soundtrack u novom aranžmanu. Muzika na početku filma simbolizuje ubrzani ritam srca vanzemaljca.
  • U filmi igraju isključivo muškarci (kao u Carpenterovom Tamna zvijezda). Jedina ženska uloga je glas glumice Adrienne Barbeau (tada i Carpenterove supruge) koja je sinhronizavala glas kompjutera Chess Witch s početka filma.
  • Dok se mijenjaju ekipe na istraživačkoj stanici "Amundsen-Scott" na Južnom polu, zajednički se tradicionalno gledaju oba filma (prequel iz 2011 i originalna radnja iz 1982).[20]
  • Premijera filma u američkim kinima počela je 25. juna 1982.
  • Pas s početka filma zove se Jed (Džed)[15]

Kritike[uredi | uredi izvor]

Savršeni efekti naučne-fantastike i horora nemaju ništa zajedničkog s prethodnim iz 1951. On je u stvari izložba svih mogućih specijalnih efekata i filmskih trikova modernog holivudskog kina, koja zbog odvratnih scena, krvavih orgija i sjeckanja leševa uopšte nisu na čast filmskoj umjetnosti. Carpenter se zadovodljava senzacijom, napetošću i ironičnim prelazima koji nisu dovoljni.

– [21]

Trikovi i maske su razvijene do savršenstva. Ovdje i leži opasnost, da se film svodi samo na specijane efekte, od kojih se gadi gledaocu. Prenapuhana pojava šokantnih slika kod ostalih horor filmova dovodi do tužne konkurencije gdje, sa što odratnijim scenama, svaki svog prethodnika pokušava da pretekne. Poluinteligentan horor se ne bi trebao iskazivati u scenama koje kvare apetit već stremiti dubljim psiholškim dimenzijama.

– Christian Hellmann[22]

U ranijoj verziji u režiji Hawka (iz 1951.) nije u centru pažnje borba se destruktivnošću već sukob dva koncepta: vojske i nauke kojima je čudivište služilo samo kao katalizator.

Ali ono što je mogao da bude nf-horor s eskalacijom paranoje "ko je čovjek a ko čudovište" postao je samo tromi šok mehanike. Jer Carpenter je glumce sveo (npr. Kurt Russel, čovjek s bacačem plamena) na spikere koji najavljuju filmske trikove tokom terorističkog eksperimenta.

Brilijantna je transformacija čudovišta dok eksplodira unutrica. Ovo je i demonstracija nove estetike šoka poslije ere Alien filmova, koji su toliko drastični da potenciranje do efekta gadosti u jednom emocionalnom vakuumu izazivaju mračan i strašan utisak.

– Helmut W. Banz[23]

Efekti su doista nečuveni. Vizažisti, koji su očigledno pekli zanat u klaonicama, su napravili čudo.

Ipak vidljivost nezamislivog se ovdje sveti. Koliko god krvožedna gluma djelovala zadivljujuće trgnuo sam se samo kada su, tokom vađenja krvi, skalpelom rezali palac. Ovdje je strah sustigao moja skromna očekivanja. Jedan ubilački pohod idealizma u vječnom ledu ima sve simptome ludila. Zastrašujući neprijatelj se spaljuje, bez obzira je li obuzeo i bliskog prijatelja.

Stvor je higijenistička paranoja koja prelazi u ubilačko čišćenje. Stvor se tamani kao što su nekada pobožni kršćani tamanili bezbožne Indiose.

– Hellmuth Karasek[24]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Badtke, Thomas (16. 4. 2012). ""The Thing" ist zurück - und hungrig". n-tv (jezik: njemački). Mediengruppe RTL Deutschland. Pristupljeno 6. 3. 2019.
  2. ^ a b "Kurt Russell: MacReady". IMDB (jezik: engleski). Pristupljeno 13. 3. 2019.
  3. ^ a b "The Thing : MacReady was Ready to the Max (600 words)". lecturesalternatives.fr (jezik: engleski). 2016. Pristupljeno 13. 3. 2019.
  4. ^ "MacReady is Dead". Racking Focus (jezik: engleski). Pristupljeno 13. 3. 2019.
  5. ^ a b c d e f "MacReady and Childs are Both the Thing: Why John Carpenter's Classic is Bleaker than You Think". e. magill's (jezik: engleski). Pristupljeno 13. 3. 2019.
  6. ^ Patton, Andrew. The Thing From Another World (jezik: engleski). ISBN 9781304528643.
  7. ^ a b c d e f g h Niasseri, Sassan (2. 1. 2019). "The Thing – Das Ding aus einer anderen Welt": 19 grausame Fakten". Rolling Stones (jezik: njemački). Pristupljeno 16. 1. 2019.
  8. ^ a b c d Lambie, Ryan (7. 3. 2018). "The Thing Deleted Scenes Included a Missing Blow-Up Doll". Den of Geek (jezik: engleski). Pristupljeno 13. 3. 2019.
  9. ^ Trutt, Markus (7. 9. 2016). ""Das Ding aus einer anderen Welt": Kameramann lüftet großes Geheimnis des Horrorklassikers, das das offene Ende auflösen könnte". Filmstarts (jezik: njemački). Pristupljeno 13. 3. 2019.
  10. ^ Bradley, Bill (1. 5. 2016). "Kurt Russell Basically Shoots Down That Theory On 'The Thing'" (jezik: engleski). Huffingtonpost. Pristupljeno 13. 3. 2019.
  11. ^ Niasseri, Sassan (1. 1. 2019). "John Carpenter: alle Filme im Ranking, von Flop bis Top". Rolling Stones (jezik: njemački). Pristupljeno 21. 1. 2019.
  12. ^ Niasseri, Sassan (17. 2. 2018). "John Carpenter im Interview: „Ich mache den neuen ‚Halloween'-Soundtrack"". Rolling Stones (jezik: njemački). Pristupljeno 23. 1. 2019.
  13. ^ James O Dea, Brian (21. 1 .2013). "The Thing: What Happened to R.J. MacReady?" (jezik: engleski). Pristupljeno 13. 3. 2019. Provjerite vrijednost datuma u parametru: |date= (pomoć)
  14. ^ "Who Is REALLY Human At The End Of The Thing?". WhatCulture.com (jezik: engleski). Pristupljeno 13. 3. 2019.
  15. ^ a b "The 36 Things We Learned From John Carpenter's 'The Thing' Commentary Track". Filmschoolrejects (jezik: engleski). Pristupljeno 6. 3. 2019.
  16. ^ Liptak, Andrew (31. 10. 2018). "A new Kickstarter project will publish an undiscovered novel that inspired The Thing". TheVerge (jezik: engleski). Pristupljeno 6. 3. 2019. Alec Nevala-Lee notes that Campbell was inspired in part by explorer Richard Byrd, and possibly H.P. Lovecraft’s classic horror story “At the Mountains of Madness.” In 1938, a novella-length story called “Who Goes There?” appeared in Astounding, which went on to become a favorite within the science fiction fan community. The story was later adapted in 1951 as The Thing from Another World, while John Carpenter’s remake The Thing arrived three decades later.
  17. ^ "Lovecraft's Fiction (Alphabetical Order)". hplovecraft.com (jezik: engleski). Pristupljeno 6. 3. 2019.
  18. ^ "John Carpenter's The Thing - Sci Fi Classic Film Review". e. magill's (jezik: engleski). 18. 10. 2018. Pristupljeno 13. 3. 2019.
  19. ^ Anne Billson (27. 8. 2009). "The Thing set on survival – Slated by critics on its release 27 years ago, John Carpenter's The Thing has since established itself as a modern sci-fi masterpiece". theguardian.com. Pristupljeno 3. 2. 2016.
  20. ^ "Slika iz kina". antarctic-adventures (jezik: engleski). 18. 2. 2007. Pristupljeno 16. 1. 2019.
  21. ^ Lexikon des internationalen Films pristupljeno 2. 3. 2017
  22. ^ Heyne Science Fiction Magazin. Ausgabe 6/1983.
  23. ^ Im Kino: Mittelmäßig in Die Zeit. Ausgabe 45/1982 vom 5. November 1982.
  24. ^ Von Fortsetzung verfolgt in Der Spiegel. Ausgabe 45/1982 vom 8. November 1982.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Stvor_(1982)&oldid=3509236"