Sveta liga (1538)

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Prikaz sukoba između Osmanlija i Svete lige u bici kod Preveza

Sveta liga 1538. bila je jedna u nizu alijansi evropskih kršćanskih država organiziranih protiv njihovih oponenata, uglavnom protiv Osmanlijskog Carstva. Alijansu je 1538. osnovao papa Pavao III na inicijativu Mletačke Republike.

Pozadina[uredi | uredi izvor]

Tokom srednjeg vijeka i uspona Osmanlijskog Carstva te njegove teritorijalne ekspanzije u jugoistočnoj Evropi, a poslije i dijelovima srednje Evrope, raste zabrinutost tadašnjih evropskih sila. U početku, usljed i same razjedinjenosti i međusobnih rivalstava, osim zabrinutosti i osjećaja za sigurnost vlastitih posjeda, evropske kršćanske države nisu u toj mjeri osjećale zajedničku opasnost te se nisu uspijevale organizirati u neku vrstu koalicije kao što je to bio slučaj prije nekoliko stoljeća, tokom krstaških ratova. Međutim, nakon uspješnih osmanlijskih kampanja prvenstveno protiv Mletačke Republike i Svetog Rimskog Carstva u Sredozemlju, a pogotovo protiv Ugara i Mohačke bitke, Osmanlijama se otvara prilika za prodor ka srednjoj Evropi, što među vladarima evropskih država izaziva opći strah.

Historija[uredi | uredi izvor]

Tokom trećeg tursko-mletačkog rata i teritorijalnih gubitaka u istočnom Sredozemlju i gubitka monopola nad trgovačkim rutama kojima su suvereno vladali, vodstvo Mletačke Republike isposlovalo je kod pape Pavla III i Papinske Države organiziranje koalicije s ciljem zaustavljanja napredovanja Osmanlijskog Carstva. U prilog osnivanju takve koalicije išlo je i nedavno pustošenje italijanske Kalabrije i to što je osmanlijski admiral Hajrudin Barbarosa gotovo zauzeo Krf 1537.

Car Svetog Rimskog Carstva Karlo V namjeravao je organizirati krstaški rat kako bi preuzeo kontrolu nad Carigradom. Kako su Sveto Rimsko Carstvo i Mletačka Republika u to doba bili u stanju latentnog mira, nikada do takvog saveza nije došlo.[1] Umjesto toga papa Pavle III u februaru 1538. okupio je široku kršćansku koaliciju koju su sačinjavale Papinska Država, Mletačka Republika, Malteški vitezovi, Kraljevina Španija i njene vazalske države Kraljevina Napulj i Kraljevina Sicilija. Sveta liga formirana je s ciljem uništenja Osmanlija na istočnom Sredozemlju i Bliskom istoku i da se preduhitri jačanje pomorskih potencijala carstva kao rezultat općenitog uspona moći Osmanlija u tom dijelu svijeta.[1]

Kršćanska flota prvi se put okupila u vodama Krfa u proljeće 1538. Do većeg sukoba s Osmanlijama nije došlo sve do septembra 1538, kada je u Jonskom moru, u bici kod Preveza, osmanlijska mornarica potukla kršćansku flotu. S obzirom na rezultate bitke, 13 potopljenih i 36 osvojenih brodova i približno 3000 zarobljenika, Sveta liga nije se uspjela u kraćem periodu konsolidirati, tako da su Osmanlije nastavile sa svojom dominacijom u istočnom Sredozemlju sve do Lepantske bitke.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b "Sveta liga: Pomorski sukobi kršćana i Osmanlija". study.com. Pristupljeno 9. 1. 2018.