Svjetsko prvenstvo u šahu 1910 (Lasker–Schlechter)

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu
Svjetsko prvenstvo u šahu 1910. - I.
Beč, Austrija
Berlin, Njemačka
Branilac titule
Izazivač
Emanuel Lasker
Carl Schlechter
 Emanuel Lasker (Njemačka)
 Carl Schlechter (Austrija)
5
5
Rođen: 24. 12. 1868.
(41 god.)
Rođen: 2. 3. 1874.
(35 god.)
Pobjednik SP-a 1908.
Organizacija
Organizator:
Službena web stranica:
Nav Arrow Blue Left.gif SP 1908. SP 1910. - II. Nav Arrow Blue Right.gif

Svjetsko prvenstvo u šahu 1910. održano u Beču, Austro-ugarska i Berlinu u Njemačkoj između 7. januara i 10. februara 1910. godine je deveto po redu Svjetsko prvenstvo. Titulu svjetskog prvaka branio je njemački velemajstor Emanuel Lasker, dok je njegov izazivač bio austrijski velemajstor Carl Schlechter. Nakon 10 partija sa 1 pobjedom, 8 remija i jednim porazom, titulu je osvojio Lasker, koji je time po peti put zadržao titulu svjetskog prvak u šahu.[1]

Organizacija turnira[uredi | uredi izvor]

Već nakon pobjede na Svjetskom prvenstvu 1908. godine, Lasker je prihvatio izazov Schlechtera za dvoboj. U to vrijeme Schlechter je vrijedio za igrača zatvorenih pozicija, a njegove su partije, za to vrijeme završavale gotovo 50 % sa remijem. Do turnira 1910. Schlechter je pobjedio na tri važna turnira: na 11. turniru Njemačkog šahovskog saveza 1900. godine (zajedno sa Pillsburyjem i Maróczyjem u Münchenu), u Coburgu na 13. turniru Njemačkog šahovskog saveza 1904 (prvo mjesto sa 7,5 bodova od 12 partija, sa Swiderskijem i von Bardelebevom[2]) i u Hamburgu na 16. turniru Njemačkog šahovskog saveza 1910. Svoje najbolje partije odigrao je između 1906-11 godine, kada je povremeno zauzimao drugo mjesto na historijskoj rejting listi.

Prijašnji susreti[uredi | uredi izvor]

Do organizacije Svjetskog prvenstva Lasker i Schlechter sastali su se 5 puta, od čega je Lasker dobio 3, dvije su partije remizirali, a 1 partiju je izgubio. Prvi meč su odigrali na turniru u Hastingsu 1895. godine, kada je pobijedio Lasker, koji je na turniru zauzeo treće mjesto sa 15,5 bodova od mogućih 21, a Schlechter deveto mjesto sa 11 od 21.[3] Prvu pobjedu protiv Laskera, Schlechter je ostvario na turniru u Cambridge Springsu 1904. godine, gdje je podijelio šesto mjesto sa 7,5 bodova od 15, dok je Lasker podijelio drugo mjesto sa 11 od 15.[4]

Pravila[uredi | uredi izvor]

Pravila dvoboja su nalagala da se igra 10 partija. Prvih pet su igrane u Beču, a slijedeće u Berlinu. Kod izjednačenog rezultata, pobjeda bi pripala Laskeru. Postoji nekoliko neprovjerenih verzija, o pravilima, te i varijanta da je Schlechter trebao pobjedu sa dva boda razlike, da mi postao svjetski prvak, što objašnjava njegovu agresivnu igru u 10. partiji.

Meč[uredi | uredi izvor]

Pregled partija[1]
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Pobjede Bodovi
 Emanuel Lasker (Njemačka) ½ ½ ½ ½ 0 ½ ½ ½ ½ 1 1 5
 Carl Schlechter (Austrija) ½ ½ ½ ½ 1 ½ ½ ½ ½ 0 1 5

Prvenstvo u literaturi[uredi | uredi izvor]

Austrijski književnik Thomas Glavinić, objavio je 1998. godine roman Carl Haffners Liebe zum Unentschieden,u kojem opisuje dvoboj za svjetskog prvaka između Emanuela Laskera i izmišljenog austrijskog šahiste Carla Haffnera, komu je kao uzor pozlužio bečki šahista Karl Schlechter.

Takođe pogledaj[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Raymund Stolze: Umkämpfte Krone - Die Duelle der Schachweltmeister von Steinitz bis Kasparow. Sportverlag, Berlin 1992, ISBN 3-328-00526-9.
  • Thomas Glavinić: Carl Haffners Liebe zum Unentschieden. Roman. dtv, München 2006, ISBN 978-3-423-13425-5

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b Chess tile rd.svg Partije i rezultati turnira 9. Svjetsko prvenstvo u šahu 1910. na Chessgames.com (en)
  2. ^ Chess tile rd.svg Partije i rezultati turnira 13. turnir Njemačkog šahovskog saveza na Chessgames.com (en)
  3. ^ Chess tile rd.svg Partije i rezultati turnira Šahovski turnir u Hastingsu 1895. godine na Chessgames.com (en)
  4. ^ Chess tile rd.svg Partije i rezultati turnira Šahovski turnir u Cambridge Springsu 1904. godine na Chessgames.com (en)

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]