Svjetsko prvenstvo u vodenim sportovima 2015.

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Svjetsko prvenstvo u
vodenim sportovima 2015.
BorilišteKazanj Arena
LokacijaRusija Kazanj
Datumi24. juli – 9. august
Takmičari2400 iz 190 država
← 2013.
2017. →
SP u vodenim
sportovima 2015.

Kazanj (Rusija)
Skokovi u vodu
Pojedinačno
1 m muškarci žene
3 m muškarci žene
10 m muškarci žene
Sinhronizirani
3 m muškarci žene
10 m muškarci žene
Mješovito 3 m 10 m
Ekipno
Ekstremni skokovi
Daljinsko plivanje
5 km muškarci žene
10 km muškarci žene
25 km muškarci žene
Ekipno ekipno
Plivanje
Slobodno
50 m muškarci žene
100 m muškarci žene
200 m muškarci žene
400 m muškarci žene
800 m muškarci žene
1500 m muškarci žene
Leđno
50 m muškarci žene
100 m muškarci žene
200 m muškarci žene
Prsno
50 m muškarci žene
100 m muškarci žene
200 m muškarci žene
Delfin
50 m muškarci žene
100 m muškarci žene
200 m muškarci žene
Pojedinačno mješovito
200 m muškarci žene
400 m muškarci žene
Štafete slobodno
4 × 100 m muškarci žene
4 × 200 m muškarci žene
Štafete mješovito
4 × 100 m muškarci žene
Mješovite (m-ž) slobodno mješovito
Sinhronizirano plivanje
Solo obavezni slobodni
Duo obavezni slobodni
Ekipno obavezni slobodni
kombinacija
Mješoviti duo obavezni slobodni
Vaterpolo

Svjetsko prvenstvo u vodenim sportovima 2015. bilo je 16. takmičenje za titule svjetskog prvaka u vodenim sportovima u organizaciji FINA-e. Domaćin takmičenja, koje je održano od 24. jula do 9. augusta, bio je ruski grad Kazanj, što je prvi put da je Rusija domaćin jednog ovakvog takmičenja.

Na prvenstvu je dodijeljeno ukupno 75 kompleta medalja: u plivanju (42 kompleta), daljinskom plivanju (7 kompleta), sinhroniziranom plivanju (9 kompleta), skokovima u vodu (13), ekstremnim skokovima (2) i vaterpolu (2).

Izbor grada domaćina[uredi | uredi izvor]

Odluka o domaćinu 16. svjetskog prvenstva u vodenim sportovima donesena je na generalnom kongresu FINA-e održanom u Šangaju 15. jula 2011. Kandidati za domaćina bili su još i Guadalajara, Montréal, Hong Kong i Guangzhou. Montréal i Guangzhou povukli su kandidature neposredno prije početka glasanja.

Grad domaćin Kazanj[uredi | uredi izvor]

Kazanjski kolaž

Kazanj je glavni i najveći grad ruske republike Tatarstan i s oko 1,2 miliona stanovnika šesti je po veličini grad u Rusiji. Jedan je od najvažnijih političkih, ekonomskih, kulturnih, vjerskih, obrazovnih i saobraćajnih centara Ruske Federacije. Smješten je u evropskom dijelu Rusije, nedaleko od ušća Kazanjke u Volgu, na nadmorskoj visini od oko 60 m. Zahvaljujući svojoj bogatoj i burnoj historiji i tradiciji, Kazanj, koji je službeno osnovan 1005. godine, nalazi se na UNESCO-ovoj listi Svjetske baštine (Kazanjski kremlj). Kazanj često nazivaju i "trećom prijestonicom Rusije" (nakon Moskve i Sankt Peterburga).

U ovom gradu djeluju brojni sportski klubovi, zbog čega ga često nazivaju i "sportskom prijestonicom Rusije". Najpoznatiji kazanjski sportski klubovi, koji se ubrajaju i među najveće u Evropi, jesu nogometni klub Rubin, hokejaški klub Ak Bars, košarkaški klub UNIKS, te odbojkaški klubovi Zenit i Dinamo.

Grad je bio domaćin Ljetne univerzijade 2013, a u njemu će se odigravati i utakmice Svjetskog prvenstva u nogometu 2018, čiji je Rusija domaćin.

Sportski objekti[uredi | uredi izvor]

Kazanj Arena
Centar vodenih sportova

Većina takmičenja na SP-u održana je na borilištima koja su specijalno sagrađena za potrebe Ljetne univerzijade 2013.

  • Centralni sportski objekt jest Kazanj Arena, multifunkcionalni sportski objekt građen od maja 2010. do juna 2013. Stadion je u osnovi namijenjen za nogomet i ima kapacitet od oko 45.000 mjesta, ali je za potrebe SP u plivanju, zbog postavljanja dvaju mobilnih 50-metarskih bazena, kapacitet smanjen na 11.627 mjesta. U Kazanj Areni održana su sva takmičenja u plivanju i sinhroniziranom plivanju. Jedan bazen služio je isključivo za takmičenja, a drugi za zagrijavanja i treninge.
  • Centar vodenih sportova nalazi se na obalama Kazanjke, gotovo u samom centru grada. Građen je od septembra 2009. do marta 2013. i sadrži 3 bazena (2 50-metarska i 1 za skokove u vodu) i ima kapacitet od 4200 mjesta. Tu su održana takmičenja u skokovima u vodu te završnica vaterpolskog turnira.
  • Na Kazanjki su održana takmičenja u daljinskom plivanju i ekstremnim skokovima. Mobilne tribine kapaciteta do 1.500 mjesta postavljene su na lijevoj obali, podno Kazanjskog kremlja.
  • Preliminarni dio takmičenja u vaterpolu igran je na bazenima Burevjestnik (grupna faza i četvrfinala za muškarce) i Olimp (grupna faza i četvrtfinala za žene). Bazeni Orgsintez i Arkčarlak služili su isključivo za treninge.
Pogled na grad s Kazanjke

Satnica[uredi | uredi izvor]

Prvenstvo je održano od 24. jula do 9. augusta, a prvobitni datum održavanja pomjeren je za nekoliko dana da bi se izbjegla preklapanja s plivačkim takmičenjima na Panameričkim igrama u Torontu, koje su održane neposredno prije ovog takmičenja.[1]

  ●   Finala
    Ostala takmičenja
juli–august 2015. 24.
Pet
25.
Sub
26.
Ned
27.
Pon
28.
Uto
29.
Sri
30.
Čet
31.
Pet
1.
Sub
2.
Ned
3.
Pon
4.
Uto
5.
Sri
6.
Čet
7.
Pet
8.
Sub
9.
Ned
Kompleti
medalja
Skokovi u vodu 2 1 2 2 1 1 1 1 2 13
Ekstremni skokovi 1 1 2
Daljinsko plivanje 2 1 1 1 2 7
Plivanje 4 4 5 5 5 5 6 8 42
Sinhronizirano plivanje 1 2 1 1 2 1 1 9
Vaterpolo 1 1 2
Ukupno medalja po danu 5 3 4 3 2 4 2 4 6 4 6 6 5 6 7 8 75
Sveukupno 5 8 12 15 17 21 23 27 33 37 43 49 54 60 67 75

Države učesnice[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Ova je oznaka bez prejudiciranja o statusu Kosova i u skladu je s Rezolucijom 1244 Vijeća sigurnosti UN-a i mišljenjem Međunarodnog suda pravde o proglašenju nezavisnosti Kosova.

Tabela medalja[uredi | uredi izvor]

Tri plivačice podijelile su bronzu na 200 m prsno

  *   Domaćin

 #  Država Zlato Srebro Bronza Ukupno
1.  Kina 15 10 10 35
2.  SAD 13 14 6 33
3.  Rusija 9 4 4 17
4.  Australija 7 3 8 18
5.  Velika Britanija 7 1 6 14
6.  Francuska 5 1 1 7
7.  Italija 3 3 8 14
8.  Mađarska 3 3 4 10
9.  Švedska 3 2 1 6
10.  Japan 3 1 4 8
11.  JAR 2 3 0 5
12.  Njemačka 2 1 4 7
13.  Brazil 1 4 2 7
14.  Sjeverna Koreja 1 0 1 2
15.  Srbija 1 0 0 1
16.  Nizozemska 0 8 0 8
17.  Kanada 0 4 4 8
18.  Danska 0 2 2 4
19.  Ukrajina 0 2 1 3
20.  Meksiko 0 2 0 2
 Novi Zeland 0 2 0 2
22.  Poljska 0 1 2 3
 Španija 0 1 2 3
 Grčka 0 1 2 3
25  Jamajka 0 1 1 2
26.  Hrvatska 0 1 0 1
 Litvanija 0 1 0 1
28.  Argentina 0 0 1 1
 Bjelorusija 0 0 1 1
 Malezija 0 0 1 1
 Singapur 0 0 1 1
Ukupno 75 76 77 228

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Keith, Braden (10. 10. 2013). "FINA Moves Dates of 2015 World Aquatics Championships to Accommodate Pan Am Games". http://swimswam.com/. Swim Swam. Pristupljeno 16. 2. 2015. Vanjski link u |website= (pomoć)

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]