Idi na sadržaj

Talih džamija

Koordinate: 44°46′12″N 17°10′44″E / 44.770014°N 17.178961°E / 44.770014; 17.178961
S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Talih ili hadži Osman-bega džamija
Vanjski izgled Talih (Osman-bega) džamije
Talih džamija nalazi se u Bosna i Hercegovina
Talih džamija
Položaj džamije Osman-bega (Taliha) u Bosni i Hercegovini
Osnovne informacije
LokacijaPobrđe
Geografske koordinate44°46′12″N 17°10′44″E / 44.770014°N 17.178961°E / 44.770014; 17.178961
ReligijaIslam
OpćinaBanja Luka
EntitetRepublika Srpska
Država Bosna i Hercegovina
Oznaka baštineNacionalni spomenik Bosne i Hercegovine i UNESCO
Arhitektonski opis
Arhitektonski stilbosanski stil
OsnivačOsman-beg Đumišić
Dovršeno1580. godine
Specifikacije
Kapacitet150
Munare1

Talih ili Hadži Osmanbega džamija je džamija koji se nalazi u banjalučkom naselju Pobrđe, na križanju Ulica Hadžihalilovića i Š. Bocarića. Izgrađena je početkom 17. stoljeća, od strane Osman-beg Đumišića. Spaljena je 8. septembra 1993. za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini.

Proglašena je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine, skupa sa svojim dvorištem i zemljištem, a uvrštena je i na svjetsku listu kulturne baštine UNESCO-a.[1]

Historija

[uredi | uredi izvor]

U narodu se ovaj vjerski objekat zove Talina džamija, jer čuva uspomenu na bosanskog narodnog junaka Budalinu Talu. Džamiju je izgradio Osman-beg Đumišić, početkom 17. stoljeća, brat Behram-efendije, koji je u Desnoj Novoseliji, izgradio također džamiju sa drvenom munarom (Behram-begova džamija). Prvobitna džamija je bila manjih garbita, a početkom 18. stoljeća džamija je proširena, a neki od zidova zidani su ćerpičom, umjesto kamenom.

Kao datum izgradnje džamije na više mjesta u literaturi spominje se 1740. godina. Tu se radi vjerovatno o godini obnove, jer tri godine ranije je austrijska vojska uništila veći dio grada, nakon čega je bila poražena u banjalučkoj bici 4. augusta 1737. godine.

Druga pretpostavka o godini izgradnje džamije vezana je za pogibiju Tale Ličanina u Banjoj Luci, za kojeg se vjeruje da je pokopan u haremu džamije na Pobrđu. Tale je poginuo tokom krajiške bune protiv namjesnika Mehmeda Vuče 1637. godine.

Ferhad-paša Sokolović je mnogo ranije započeo urbanistički razvoj Donjeg Šehera dizanjem vakufa 1578. godine. Odatle se grad razvijao u svim pravcima, gdje je u pravcu Pobrđa podignuta Arnaudija džamija 1595. godine.

U osmanlijskom popisu bosanskog sandžaka iz 1604. godine se ne spominje ni mahala Pobrđe ni džamija na Pobrđu. Tako da se izgradnja Taline džamije mogla dogoditi samo između 1604. i 1637. godine, odnosno poslije popisa i prije pogibije Budaline Tala. Talina džamija se ne spominje sve do popisa iz 1851. godine, gdje se spominje mahala Pobrđe (19 domaćinstava) i na austrougarskoj geodetskoj karti iz 1884. godine.[2]

Arhitektura

[uredi | uredi izvor]

Prema konceptu prostorne organizacije pripada tipu džamija sa otvorenim trijemom, četvorovodnim krovom i drvenom munarom. U okviru harema džamije nalaze se 23 kamena utonula nišana, koja potječu iz doba kada je prvobitna džamija izgrađena, među kojima ih ima nekoliko sa turbanima.[2]

Rušenje i obnova

[uredi | uredi izvor]

Talih džamija spaljena je 8. septembra 1993. godine za vrijeme rata u Bosni i Hercegovni, kada je izgorio krov, munara i trijem, a sjeverozapadni zid je porušen.[3] U toku je obnova džamije.

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ "Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika". old.kons.gov.ba. Pristupljeno 2024-05-12.
  2. ^ a b "Usmeno pamćenje i zaborav: Krajiška epika i njeni junaci". academia.edu. Pristupljeno 25. 12. 2021.
  3. ^ Husedžinović i Arslanagić 2005, str. 578.

Literatura

[uredi | uredi izvor]
  • Husedžinović, Sabira; Arslanagić, Dževahira (2005). Dokumenti opstanka: vrijednosti, značaj, rušenje i obnova kulturnog naslijeđa. Zenica: Muzej grada Zenice. ISBN 9958-9413-2-5.CS1 održavanje: ref=harv (link)

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]