Talih džamija

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Talih džamija

Talih ili Hadži Osmanbega džamija je islamski vjerski objekat koji se nalazi u banjalučkom naselju Pobrđe. Jedan je od vrijednih primjera osmanlijske arhitekture u Bosni i Hercegovini, te je uvrštena na svjetsku listu kulturne baštine UNESCO.

Historija[uredi | uredi izvor]

U narodu se ovaj vjerski objekat zove Talina džamija, jer čuva uspomenu na bosanskog narodnog junaka Budalinu Talu. Historijski izvori ne daju dovoljno podataka kada je sagrađena džamija niti ko je bio njen graditelj, Hadži Osman. Kao datum izgradnje džamije na više mjesta u literaturi spominje se 1740. godina. Tu se radi vjerovatno o godini obnove, jer tri godine ranije je austrijska vojska uništila veći dio grada, nakon čega je bila poražena u banjalučkoj bici 4. augusta 1737. godine. Druga pretpostavka o godini izgradnje džamije vezana je za pogibiju Tale Ličanina u Banjoj Luci, za kojeg se vjeruje da je pokopan u haremu džamije na Pobrđu. Tale je poginuo tokom krajiške bune protiv namjesnika Mehmeda Vuče 1637. godine. Ferhad-paša Sokolović je mnogo ranije započeo urbanistički razvoj Donjeg Šehera dizanjem vakufa 1578. godine. Odatle se grad razvijao u svim pravcima, gdje je u pravcu Pobrđa podignuta Arnaudija džamija 1595. godine. U osmanlijskom popisu bosanskog sandžaka iz 1604. godine se ne spominje ni mahala Pobrđe ni džamija na Pobrđu. Tako da se izgradnja Taline džamije mogla dogoditi samo između 1604. i 1637. godine, odnosno poslije popisa i prije pogibije Budaline Tala. Talina džamija se ne spominje sve do popisa iz 1851. godine, gdje se spominje mahala Pobrđe (19 domaćinstava) i na austrougarskoj geodetskoj karti iz 1884. godine.[1]

Arhitektura[uredi | uredi izvor]

Prema konceptu prostorne organizacije pripada tipu džamija sa otvorenim trijemom, četvorovodnim krovom i drvenom munarom.[1]

Rušenje[uredi | uredi izvor]

Talih džamija spaljena je 8. septembra 1993. godine za vrijeme rata u Bosni i Hercegovni, kada je izgorio krov, munara i trijem, a sjeverozapadni zid je porušen.[2]

Obnova[uredi | uredi izvor]

U toku je obnova.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b "Usmeno pamćenje i zaborav: Krajiška epika i njeni junaci". academia.edu. Pristupljeno 25. 12. 2021.
  2. ^ Husedžinović i Arslanagić 2005, str. 578.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Husedžinović, Sabira; Arslanagić, Dževahira (2005). Dokumenti opstanka: vrijednosti, značaj, rušenje i obnova kulturnog naslijeđa. Zenica: Muzej grada Zenice. ISBN 9958-9413-2-5.CS1 održavanje: ref=harv (link)

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]