Tarikatski centar u Bosni i Hercegovini

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Tarikatski centar u Bosni i Hercegovini
Datum osnivanja 30. maj 1977.
Glavno sjedište Sarajevo
Područje utjecaja Bosna i Hercegovina i inostranstvo
Jezik Bosanski
Predsjednik Sirija ef. Hadžimejlić[1]
Sekretar Sead ef. Halilagić[1]

Udruženje derviških redova Bosne i Hercegovine "Tarikatski centar" organizacija je koja okuplja derviške redove na području Bosne i Hercegovine, ali i u inostranstvu.[2] Djeluje u okviru Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

Historija[uredi | uredi izvor]

Zajedno sa osmanlijskim vojnicima, u Bosnu i Hercegovinu došli su i derviši koji su imali značajnu ulogu u procesu islamizacije. U osmanlijsko doba, tekije su potpadale pod nadzor šejhul-islama. Broj tekija bio je velik, a pripadale su sunitskim tarikatima. Prva tekija izgrađena u Bosni je Mevlevijska tekija na Bentbaši iz 1462. U austro-ugarsko doba, nastankom IZ i funkcije reisul-uleme 1882. tekije i tarikati potpadaju pod njihovu nadležnost. U doba Kraljevine Jugoslavije, odnos prema dervišima ostao je isti sve do juna 1931. kada je donesena Uredba o tekijama i šejhovima kojom je rad tekija stavljen pod nadzor Ulema medžlisa. Broj aktivnih tekija u ovom se periodu smanjio.[3]

Nove komunističke vlasti poslije Drugog svjetskog rata sprovode politiku ateizacije. U institucije IZ postavljaju se podobne osobe, zatvaraju se mektebi, a po odluci Ulema medžlisa i zaključku Vakufskog sabora od 12. marta 1952. zatvorene su i sve postojeće tekije i zabranjen im je rad. Zabranom tekija tarikati nisu nestali, ali su stagnirali.[3]

Savez islamskih derviških redova Alijje (SIDRA) u SFRJ formiran je 12. decembra 1971, ali ga Vrhovno islamsko starješinstvo IVZ u SFRJ odbija prihvatiti za legalnog predstavnika tarikata. U takvoj je situaciji, nepogodnoj za tarikate, 1975. izabrano novo rukovodstvo IVZ. Za novog reisul-ulemu izabran je Naim ef. Hadžiabdić, za predsjednika Vrhovnog sabora Hamdija Ćemerlić, a za predsjednika Starješinstva IZ za Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku i Sloveniju Ahmed ef. Smajlović. Smajlović i Ćemerlić bili su zainteresovani za rješenje derviškog pitanja te je 7. februara 1977, uz prisustvo reisul-uleme, Ćemerlić održao sastanak sa šejhom Fejzulahom Hadžibajrićem na kojem je predložio održavanje novog sastanka na kojem bi se razgovaralo o pitanjima međusobne saradnje. Ovaj sastanak potakao je šejha Hadžibajrića da sa starješinama jedine dvije sarajevske tekije, šejhom Fadilom Sokolovićem i Abdulahom Fočakom, formuliše Opće odredbe o tekijama i tarikatima koje su dostavljene Ćemerliću na uvid i ocjenu. Smajlović ubrzo u sarajevskim prostorijama Starješinstva IZ saziva sastanak na kojem su prisustovali Ćemerlić i 25 predstavnika tarikata, među kojima su bili šejh Hadžibajrić, šejh Sokolović, šejh Behaudin Hadžimejlić, šejh Mustafa Mujić, šejh Mesud Hadžimejlić, šejh Sirija Hadžimejlić, Abdulah Fočak, Mufid Kadić, Mustafa Karkin, Redžep Muminhodžić, Mustafa Mehić, Ibrahim Alibašić, Mehmed Hafizović i dr. Na sastanku dugom dva sata dogovoreno je da šejh Hadžibajrić održava kontakte sa rukovodstvom IZ i koordinira rad sa tarikatskim predstavnicima čime su stvoreni uvjeti za formiranje TC-a.[3]

TC je na sastanku 7. juna 1977, nakon prihvaćenih prijedloga od predstavnika IZ, usvojio Opće odredbe o tekijama i tarikatima, kojim su tarikati i tekije dobili prećutnu saglasnost za svoj rad uz koordiniranje aktivnosti sa drugim organima i institucijama IZ. Odluka o zabrani rada tekija ukinuta je na zasjedanju Sabora IZ u Beogradu 30. marta 1989. U to vrijeme je bilo, osim Gazi Husrev-begovog hanikaha, pet tekijskih objekata uz 40 medžlisi zikrova, koji su se osim tekija održavali u džamijama i privatnim kućama, a slijedili su nakšibendijski, kaderijski i mevlevijski tarikat.[3]

Tarikati i tekije uvršteni su u Ustav IZ iz 1990. te su zadržali taj status i u ustavima donesenim 1997. i 2014. Kao nevladina organizacija sa Statutom i Programom rada, Tarikatski centar registrovan je 17. decembra 1992. na Višem sudu u Sarajevu kao Udruženje derviških redova "Tarikatski centar u Bosni i Hercegovini" Sarajevo. Početkom rata u Bosni i Hercegovini, veliki broj pripadnika tarikata uključio se u redove Armije RBiH.[3] U sklopu šire kampanje kulturocida koju su sprovodile VRS i srpske paravojske, kao i HVO, uništeno je pet tekija i sedam turbeta, a oštećeno četiri tekije i 37 turbeta.

Po završetku rata pristupilo se obnavljanju porušenih objekata i izgradnji novih. Izgrađeno je 28 novih tekija, a izgradnja nekih još traje. Protokol o principima rada Tarikatskog centra u okviru Islamske zajednice potpisali su u martu 1997. reisul-ulema Mustafa Cerić i predstavnik TC-a Mesud Hadžimejlić. Rijaset IZ donio je 12. februara 2012. Uredbu o tarikatskim redovima, a u izradi je i Uredba o Tarikatskom centru, koja bi trebala u potpunosti definisati ulogu TC-a.[3] TC je u februaru 2016. dobio prostorije u Morića hanu.[4][5]

Status unutar Islamske zajednice[uredi | uredi izvor]

Članom 77 Ustava IZ definirano je da se u okviru IZ organiziraju tarikatski redovi u skladu sa šerijatom i pravilima tarikata. Organizacija, status i djelatnosti tarikata uređuju se posebnim aktom kojeg donosi Sabor IZ. Rijaset putem Uprave za pravne i administrativne poslove vodi Registar derviških ustanova na području IZ, a putem Uprave za vjerske poslove sarađuje sa derviškim redovima i TC-om.[6]

U okviru TC-a djeluje više od 80 tekija, zavija i medžlisi zikrova. U Bosni i Hercegovini trenutno su zastupljeni sljedeći tarikati: nakšibendijski, kaderijski, rifaijski, halvetijski, mevlevijski, čistijski i šazilijski.[3] Mevlevijski je jedini tarikat koji ne djeluje u sastavu TC-a. Oko 20 tekija na području Sarajeva, Visokog, Zenice i Muftijstva tuzlanskog djeluje samostalno i nije se priključilo TC-u unatoč pozivu.[7] U sklopu TC-a, van granica Bosne i Hercegovine (u Hrvatskoj, Sloveniji, Austriji, Njemačkoj, Francuskoj, Danskoj i SAD-u) zikr se održava na 10 mjesta.[2]

Manifestacije[uredi | uredi izvor]

Zajedno s Rijasetom, Muftijstvom mostarskim, Medžlisom IZ Mostar, Karađoz-begovom medresom i BZK "Preporod" Mostar, TC organizuje godišnju manifestaciju "Dani mevluda i zikra", čija je okosnica blagajski mevlud.[8]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b "SVEČANA AKADEMIJA POVODOM 40 GODINA POSTOJANJA TARIKATSKOG CENTRA BOSNE I HERCEGOVINE". Tarikatski centar. 19. 2. 2018.
  2. ^ a b "Rad u skladu sa hanefijskim mezhebom u okvirima Islamske zajednice". Medžlis IZ Brčko. 12. 4. 2011.
  3. ^ a b c d e f g "Formiranje, zadaci i rad Tarikatskog centra u BiH u proteklih 40. godina". Tarikatski centar. 19. 2. 2018.
  4. ^ "Tarikatski centar dobio svoje prostorije u Gazi Husrev-begovom vakufu". RTV BIR. 3. 2. 2016.
  5. ^ "Nakon 50 godina Tarikatski centar dobio prostorije u Morića hanu". FENA. 4. 2. 2016.
  6. ^ "Tarikatski centar". Tarikatski centar.
  7. ^ "Da li znate da pored "paradžemata" u BiH postoje i "paratekije"?". Saff. 6. 11. 2017.
  8. ^ "Najavljen početak 43. manifestacije "Dani mevluda i zikra"". Islamska zajednica u BiH. 17. 4. 2018.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]