Tasuku Honjo

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Tasuku Honjo
Tasuku Honjo 201311.jpg

Tasuku Honjo (本庶 佑, Honjo Tasuku, rođen 27. januara, 1942)[1] jeste Japanski ljekar naučnik i imunolog. Podijelio je Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu za 2018. godinu, i najpoznatiji je po identifikaciji programiranog proteina ćelijske smrti 1 (PD-1).[2]

Poznat je i po molekularnoj identifikaciji citokina: IL-4 i IL- 5,[3] kao i otkriće aktivacijom inducirane citidin deaminaze (AID) koja je bitna za rekombinaciju klasnih prekidača i somatsku hipermutaciju.[4]

Izabran je za stranog saradnika Nacionalne akademije nauka Sjedinjenih Država (2001.), za člana Njemačke akademije prirodnih naučnika Leopoldina (2003.), a također i za člana Japanske akademije (2005.).

2018. godine dobio je Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu zajedno s Jamesom P. Allisonom.[5] On i Allison zajedno su 2014. godine osvojili Tang nagradu za biofarmaceutske nauke za isto postignuće.[6]

Život i karijera[uredi | uredi izvor]

Na Nobelovoj konferenciji za štampu u Stockholmu, decembar 2018.

Honjo je rođen u Kyotu 1942. Diplomirao je 1966. godine na Medicinskom fakultetu, Kyoto University, gdje je 1975. godine dobio Ph.D. diplomu medicinske hemije pod nadzorom Yasutomi Nishizuke i Osamu Hayaishi-ja.[7]

Terapija raka inhibicijom negativne imunološke regulacije (CTLA4, PD1)

Honjo je uspostavio osnovni konceptualni okvir rekombinacije prekidača klase.[4] On je predstavio model koji objašnjava preuređivanje gena antitijela u prebacivanju klase i, između 1980. i 1982, potvrdio je njegovu valjanost objašnjavajući njegovu DNK strukturu.[8] Uspio je u kloniranju cDNA IL-4 [9] i IL-5 [10] citokina uključenih u prebacivanje klasa i alfa-lanac IL-2 receptora 1986. godine, a dalje je otkrio AID [11] 2000. godine, demonstrirajući njegovu važnost u rekombinaciji prekidača klasa i somatske hipermutacije .

Honjo je 1992. godine prvi put identificirao PD-1 kao inducibilni gen na aktiviranim T-limfocitima, a ovo otkriće je značajno doprinijelo uspostavljanju principa imunoterapije raka blokadom PD-1.[12]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Tasuku Honjo – Facts – 2018". NobelPrize.org. Nobel Media AB. 1. 10. 2018. Pristupljeno 5. 10. 2018.
  2. ^ Ishida, Y.; Agata, Y.; Shibahara, K.; Honjo, T. (1992). "Induced expression of PD-1, a novel member of the immunoglobulin gene superfamily, upon programmed cell death". The EMBO Journal. Wiley. 11 (11): 3887–3895. doi:10.1002/j.1460-2075.1992.tb05481.x. ISSN 0261-4189. PMC 556898. PMID 1396582.
  3. ^ Kumanogoh, Atsushi; Ogata, Masato (25. 3. 2010). "The study of cytokines by Japanese researchers: a historical perspective". International Immunology. 22 (5): 341–345. doi:10.1093/intimm/dxq022. ISSN 0953-8178. PMID 20338911. Pristupljeno 1. 10. 2018.
  4. ^ a b "Robert Koch Stiftung - Christine Goffinet". www.robert-koch-stiftung.de.
  5. ^ Hannah, Devlin (oktobar 2018). "James P Allison and Tasuku Honjo win Nobel prize for medicine". The Guardian. Pristupljeno 1. 10. 2018.
  6. ^ "2014 Tang Prize in Biopharmaceutical Science". Arhivirano s originala, 20. 10. 2017. Pristupljeno 18. 6. 2016.
  7. ^ ""免疫のしくみに魅せられて-何ごとにも主体的に挑む" (jezik: japanski).
  8. ^ Shimizu, Akira; Takahashi, Naoki; Yaoita, Yoshio; Honjo, Tasuku (1982). "Organization of the constant-region gene family of the mouse immunoglobulin heavy chain". Cell. Elsevier BV. 28 (3): 499–506. doi:10.1016/0092-8674(82)90204-5. ISSN 0092-8674. PMID 6804095.
  9. ^ Noma, Yoshihiko; Sideras, Paschalis; Naito, Takayuki; Bergstedt-Lindquist, Susanne; Azuma, Chihiro; et al. (1986). "Cloning of cDNA encoding the murine IgG1 induction factor by a novel strategy using SP6 promoter". Nature. Springer Nature. 319 (6055): 640–646. Bibcode:1986Natur.319..640N. doi:10.1038/319640a0. ISSN 0028-0836. PMID 3005865.
  10. ^ Kinashi, Tatsuo; Harada, Nobuyuki; Severinson, Eva; Tanabe, Toshizumi; Sideras, Paschalis; et al. (1986). "Cloning of complementary DNA encoding T-cell replacing factor and identity with B-cell growth factor II". Nature. Springer Nature. 324 (6092): 70–73. Bibcode:1986Natur.324...70K. doi:10.1038/324070a0. ISSN 0028-0836. PMID 3024009.
  11. ^ Muramatsu, Masamichi; Kinoshita, Kazuo; Fagarasan, Sidonia; Yamada, Shuichi; Shinkai, Yoichi; Honjo, Tasuku (2000). "Class Switch Recombination and Hypermutation Require Activation-Induced Cytidine Deaminase (AID), a Potential RNA Editing Enzyme". Cell. Elsevier BV. 102 (5): 553–563. doi:10.1016/s0092-8674(00)00078-7. ISSN 0092-8674. PMID 11007474.
  12. ^ "The Keio Medical Science Prize Laureates 2016". Ms-fund.keio.ac.jp. Arhivirano s originala, 11. 11. 2018. Pristupljeno 1. 10. 2018.