Teba (Egipat)
 | Ovom članku potrebna je jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija. |
Teba (Θῆβαι, Thēbai) je grčka oznaka za drevni egipatski niwt "Grad" i niwt-rst "Južni Grad". Nalazi se 800 km južno od mediteranske obale, na istočnoj obali Nila (). Teba je bila glavni grad Waseta, četvrte gornjoegipatske nome (izraz "Waset" se koristio i za sam grad). Grad je bio prijestonica Egipta za vrijeme Jedanaeste dinastije (Srednjeg kraljevstva) i veći dio Osamnaeste dinastije (Novog kraljevstva), iako je uprava vjerovatno dijelom ili u potpunosti ostala u Memphisu. S dolaskom na vlast Devetnaeste dinastije sjedište vlasti se premjestilo u Deltu. Arheološki ostaci Tebe, s druge strane, daju dojmljivo svjedočanstvo o egipatskoj civilizaciji na svom vrhuncu.
Danas se smatra da su zagrobni hramovi i grobovi na zapadnoj obali Nila također bili dio Tebe.
Kao sjedište tebanske trijade Amuna, Muta i Khonsua, Teba je u egipatskom jeziku od kraja Novog kraljevstva poznata klao niwt-imn, "Grad Amunov." To je našlo svoj put do Hebrejske Biblije kao נא אמון nōˀ ˀāmôn (Nahum 3:8), što je vjerovatno isto נא ("No") (Ezekijel 30:14). Na grčkom je taj naziv promijenjen u Διόσπολις Diospolis, "Grad Zeusov" (Zeus je bio bog s kojim su Grci identificirali Amuna). Grci su gradu dali nadimak μεγάλη megale, "Veliki", kako bi razlikovali od ostalih gradova nazvanih Diospolis. Rimljani su mu dali ime Diospolis Magna.
Grčki pjesnik Homer je hvalio bogatstvo Tebe u Ilijadi, Knjiga 9 (cca. 7. vijek p. n. e.): "... u egipatskoj Tebi hrpa ingota sjaji, Tebi od stotinu vrata."
Luxor (arapski: AlUqsur =? Palate) الأقصر i alKarnak الكرنك su savremena arapska imena za gradove smještene blizu nalazišta dva važna hrama koja su stajala na rubovima grada.
Etimologija[uredi | uredi izvor]
Za naziv Teba se često pogrešno misli kako je došao od imena grčkog grada zvanog Teba. Iako etimologija nije sasvim jasna, Thebes je vjerovatno helenizacija drevnog egipatskog t3 ipt-swt ("Najsvetije od svih mjesta"), jedno od naziva za hram u Karnaku, unutar grada.
Glavna arheološka nalazišta u Tebi[uredi | uredi izvor]
Zapadna obala[uredi | uredi izvor]
Zapadna obala[uredi | uredi izvor]
- Dolina kraljeva
- Dolina kraljica
- Medinet Habu (zagrobni kompleks Ramzesa III)
- Ramesej (zagreobni kompleks Ramzesa II)
- Deir el-Medina (radničko naselje)
- Grobovi plemića
- Deir el-Bahri (hramovi Mentuhotepa II, Hatshepsut, itd.)
- Malkata (palača Amenhotepa III)
- Kolosi Memnonovi (zagrobni kompleks Amenhotepa III
Bilješke[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
 |
Commons ima datoteke na temu: Teba (Egipat) |
|
Commons ima datoteke na temu: Teba (Egipat) |
- Gauthier, Henri. 1925–1931. Dictionnaire des noms géographiques contenus dans les textes hiéroglyphiques. Vol. 3 of 7 vols. Cairo: Imprimerie de l’Institut français d’archéologie orientale du Caire. (Reprinted Osnabrück: Otto Zeller Verlag, 1975). 75, 76.
- Polz, Daniel C. 2001. "Thebes". In The Oxford Encyclopedia of ancient Egypt, edited by Donald Bruce Redford. Vol. 3 of 3 vols. Oxford, New York, and Cairo: Oxford University Press and The American University in Cairo Press. 384–388.
- Redford, Donald Bruce. 1992. "Thebes". In The Anchor Bible Dictionary, edited by David Noel Freedman. Vol. 6 of 6 vols. New York: Doubleday. 442–443. ISBN 0-385-42583-X (6-volume set)
- Strudwick, Nigel C., & Strudwick, Helen, Thebes in Egypt: A Guide to the Tombs and Temples of Ancient Luxor. London: British Museum Press, 1999, ISBN 0-8014-3693-1 (hardcover)/ISBN 0-8014-8616-5 (paperback)