Temelji hadža

Hadž se temelji na četiri stvari a to su: Ihram, boravak na Arefatu, tavafu-l-ifade i s'aj između Safe i Merve

Prvi temelj: Ihram

Definicija ihrama:

Ihram je odluka (ar. nijjet) kojom se ulazi u obrede hadža.

Mikat

Postoje dvije vrste mikata, vremenske i prostorne (mjesne). Vremenski mikat su dani u kojima se obavlja hadž, kao što Uzvišeni kaže: "Hadž je u određenim mjesecima..." (Kur'ana 2:197), a ti mjeseci su ševval, zu-l-k'ade i zu-l-hidže.

Što se tiče mjesnih mikata to su granice preko kojih hadžija ne smije preći na putu za Mekku, osim pod ihramom. Tih mikata ima pet, a oni su:

1. Zu-l-hulejfa, mikat stanovnika Medine. Od Mekke je udaljen 336 km.
2. El-Džuhfa, naselje udaljeno 10 km od Crvenog mora, a od Mekke 180 km. Mikat je stanovnicima Egipta, Šama, Tunisa i ostalim zemaljama sjeverne Afrike. Međutim, sada hadžije ulaze u obrede hadža (ar. ihram) iz mjesta Rabig koje se nalazi u blizini.
3. Jelemlem, mjesto koje sada nosi naziv Es-Sa'dijje. To je jedno od brda u oblasti Tehame, a udaljeno je od Mekke 27 km. To je mikat stanovnicima Jemena, Indonezije, Indije i Kine.
4. Karnu-l-menazil, mjesto koje sada nosi naziv Es-Sejlu-l-Kebir, a udaljeno je od Mekke 72 km. To je mikat stanovnicima Nedžda i Taifa.
5. Zatu 'irk, mjesto koje sada nosi naziv Ed-Daribe, a od Mekke je udaljeno 72 km. To je mikat stanovnika Iraka, Irana i ostalih istočnih zemalja.

Ovi mikati su granice koje onaj koji obavlja hadž ili 'umru ne smije preći osim pod ihramom.

Poslanik, je objasnio ljudima koja su to mjesta, kao što stoji u hadisu kojeg prenosi Ibn 'Abbas, u kome se kaže:

Allahov Poslanik, , je odredio stanovnicima Medine Zu-l-Hulejfu za mikat, stanovnicima Šama El-Džuhfu, stanovnicima Nedžda Karnu-l-menazil, a stanovnicima Jemena Jelemlem. To su njihovi mikati i mikati onih koji dođu u njih, a nisu od njih, sa nijetom obavljanja hadža i 'umre. Onaj koji stanuje iza tih mjesta obavljaće obrede iz mjesta u kojem živi. Stanovnici Mekke obavljaju ih iz Mekke. (muttefekun alejhi).

Muslim biježi hadis od Džabira, u kome se kaže:

... a stanovnicima Iraka je odredio Zatu 'irk...

Onaj koji ne prolazi kroz mjesto u kome se nalazi mikat, zanijetiće hadž sa mjesta koje je na istoj udaljenosti kao i njegov mikat, kao što je slučaj sa putnikom u avionu koji nijeti kada se približi jednom od mikata. Takvom nije dozvoljeno da odgađa nijet kako bi to učinio na aerodromu u Džidi, kao što rade neke hadžije, jer Džida nije mikat osim za njene stanovnike, i za onoga koji nijeti da obavi hadž ili 'umru iz nje. Zato ko zanijeti u Džidi, a nije od njenih stanovnika, izostavio je jedan od vadžiba, a to je ihram na mikatu, pa je obavezan da se iskupi zbog toga.

Onaj ko namjerno pređe mikat bez ihrama obavezan je da se vrati i zanijeti sa mikata. Ukoliko to ne učini i zanijeti poslije mikata obavezan je da se iskupi za taj propust, tj. obavezan je zaklati ovcu ili da učestvuje u klanju krave ili deve kao jedan od sedmorice, a meso treba podijeliti siromasima u Mekki, s tim da njemu nije dozvoljeno da išta od toga mesa pojede.

Način na koji se nijeti hadž

Mustehab je okupati se prije ihrama, uklonuti dlake sa stidnih mjesta i ispod pazuha i namirisati se. Muškarac oblači dva komada čistog i bijelog platna (ar. rida' i izar), s tim što će prije toga skinuti sa sebe svu šivenu odjeću odjeću.

U opštem mišljenju islamskih učenjaka nema posebnog namaza prilikom ihrama, ali ukoliko se vrijeme oblačenja ihrama poklopi sa jednim od namaza može se zanijetiti poslije namaza, zbog toga što je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, počeo sa ihramom nakon namaza. Potom se nijeti vrsta hadža koja će se obavljati, a to su: temettu', kiran i iIfrad.

• Temettu' - prilikom obavljanja ove vrste hadža, hadžija će zanijetiti i obaviti 'umru u mjesecima hadža, a hadž će zanijetiti poslije kada nastupe dani hadža.
• Kiran - Kod ove vrste hadža, hadžija će zanijetiti hadž i 'umru zajedno, ili će zanijetiti samo 'umru ali će hadž zanijetiti prije nego počne sa 'umranskim tavafom, kako bi sa takvim nijetom obavio tavaf i s'aj.
• Ifrad - pri obavljanju ove vrste hadža, hadžija će na mikatu zanijetiti samo hadž, s tim što će ostati pod ihramom sve dok ne završi sa obredima hadža, a oni koji obavljaju temetu' i kiran dužni su zaklati kurban, ukoliko nisu od stanovnika mekkanskog Harema.

Postoji razilaženje oko toga koja je od ove tri vrste najbolja. Veći broj učenjaka smatra da je to temetu'.

Nakon što se zanijeti jedna od ove tri vrste hadža počinje se sa telbijom koja glasi:

arapski: لبيك اللهم لبيك، لبيك لا شريك لك لبيك, إن الحمد والنعمة لك والملك لا شريك لك

(fonol.: LEBBEJKE-LLAHUMME LEBBEJK, LEBBEJKE LA ŠERIKE LEKE LEBBEJK, INNE-L-HAMDE VE NI'METE LEKE VE-L-MULK, LA ŠERIKE LEKE.)

Što u prijevodu znači:

Odazvam Ti se Allahu moj, odazivam. Odazivam Ti se, Ti nemaš sudruga, odazivam Ti se. Zahvala, blagodat i vlast pripadaju Tebi, Ti nemaš sudruga.

Telbiju treba što više izgovarati, a muškarcima je pohvalno da prilikom toga što više podižu svoje glasove.

Stvari koje su zabranjene osobi u ihramima

Stvari koje su zabranjene osobi u ihramima ima devet:

1. Uklanjanje dlaka, bilo kako i sa bilo kojeg dijela tijela, shodno riječima Uzvišenog: ... a glave svoje, dok kurbani ne stignu do mjesta svoga, ne brijte... (Kur'ana, 2:196).
2. Rezanje nokata, jer se time postiže udobnost, kao što je slučaj i sa uklanjanjem dlaka, osim ukoliko je osoba primorana, kao što je slučaj sa brijanjem glave.
3. Pokrivanje glave, jer je Poslanik, zabranio onome ko obavlja hadž (ar. muhrim) da oblači turban, a rekao je za čovjeka kojeg je na hadžu zgazila njegova deva:

   Nemojte mu zamotavati glavu, jer će na Sudnjem danu biti proživljen učeći telbiju.

   a Ibn Omer, bi govorio: Ihram kod čovjeka je glava, a kod žene lice.

4. Oblačenje šivene odjeće i obuće (košulja, hlača, donjeg veša, čarapa, cipela, mestvi i sl.), što važi samo za muškarce. Prenosi se od Abdullaha ibn Omera, da je Poslanik, upitan šta da obuče muhrim, pa je rekao:

   Neka ne oblači košulju, turban, burnus, hlače, niti odjeću koja je namirisana šafranom i zaferanom, neka ne oblači mestve, osim ukoliko ne nađe nanule (papuče), onda neka ih podreže do ispod članaka.

5. Miris, jer je Poslanik, naredio čovjeku da opere (odstrani) sa sebe miris, kao što stoji u hadisu kojeg bilježe El-Buhari i Muslim od Safvana ibn Ja'la ibn Umejje. Također je rekao za čovjeka kojeg je zgazila jahalica:

   Nemojte ga mirisati...

   Zbog toga nije dozvoljeno muhrimu da se namiriše nakon što obuče ihrame i zanijeti hadž.

6. Ubijanje divljači, shodno riječima Uzvišenog:

   O vjernici, ne ubijajte divljač dok obavljate obrede hadža! (Kur'ana 5:95).

   Isto tako zabranjeno je loviti divljač, pa makar je i ne ubili ili ranili, jer kaže Uzvišeni

   ... a zabranjuje vam se da na kopnu lovite dok obrade hadža obavljate. (Kur'ana, 5:95).

7. Sklapanje braka. Zabranjeno je muhrimu da sklapa brak, bez obzira da li se radilo o njemu ili drugima, bez obzira bio on staratelj ili posrednik. Osman, prenosi hadis od Poslanika, u kojem se kaže:

   Muhrim se ne vjenčava niti vjenčava druge, niti prosi djevojku.

8. Spolno općenje. Uzvišeni kaže:

   ... onom ko se obaveže da će u njima hadž obavljati nema snošaja sa ženama... (Kur'ana, 2:197).

   Ibn 'Abbas, kaže da se riječ "refes" u ajetu odnosi na spolno općenje, navodeći dokaz za to riječi Uzvišenog

   Dozvoljava vam se da se u noćima dok traje post sastajete sa svojim ženama... (Kur'ana, 2:187), gdje riječ refes također dolazi u istom značenju.

9. Poljubac, dodir, pogled i sl. sa strašću, jer to vodi ka spolnom općenju pa je stoga i zabranjeno.

Sve ovo važi i za ženu, s tim što se u nekim stvarima razlikuje od čovjeka. Ihram žene je u njenom licu, pa nije dozvoljeno da obuče nikab, burke'u i sl., niti joj je dozvoljeno da obuče rukavice. Ibn Omer, prenosi hadis u kome Poslanik, kaže:

Neka žena ne stavlja nikab na lice, niti oblači rukavice na ruke. (El-Buhari)

Ibn Omer, u hadisu kojeg bilježi El-Bejheki sa dobrim lancem prenosilaca, kaže:

Ihram žene je u njenom licu

Aiša, kaže:

Dok smo, kao muhrimi, bile sa Poslanikom, sa

, pokraj nas bi nailazili ljudi na svojim jahalicama, pa kada bi došli blizu nas mi bi smo prebacivale pokrivače sa glava preko lica, a kada bi nas prošli mi smo ponovo otkrivale lica.

Također joj je, kao i čovjeku, zabranjeno uklanjanje dlaka sa tijela, skraćivanje nokata, ubijanje divljači i ostalo mimo oblačenja šivene odjeće i mestvi i pokrivanja glave.

Drugi temelj: Boravak na Arefatu.

Brdo Milosti na Arefatu (Džebelu-r-rahme)

Poslanik, je rekao: "Hadž je Arefat." (bilježe ga Ahmed i ostali). Arefat je visoravan 22 km jugoistočno od El-Mesdžidi-l-Harama. Ukupna površina Arefata je 10,4 km² i čitava visoravan se nalazi van granica harema, a smatra se jednim od mešaira. Postoje predaje prema kojima je Arefat dobio ime po tome što su se tu upoznali Adem i Hava (od arapskog arefe: znati, upoznati). Drugi kažu da je Arefat dobio ime po tome što ljudi na njemu priznaju svoje grijehe (od arapskog i`terefe: priznati). Na ovom mjestu se skupe sve hadžije, i to devetog zulhidžeta. Tu klanjaju podne i ikindiju sastavljeno i skraćeno provodeći čitav dan u dovama i zikru.

Treći temelj: Tavafu-l-ifada.

Tavaf je obilazak oko Kabe sedam puta, 4 puta ubrzanim hodom i 3 puta laganim hodom. Obilaženje je u suprotnom smjeru od kazaljke na satu.

U Kur'anu, Uzvišeni kaže:

arapski: وَمَا أَرْسَلْنَا مِن قَبْلِكَ مِن رَّسُولٍ وَلَا نَبِيٍّ إِلَّا إِذَا تَمَنَّى أَلْقَى الشَّيْطَانُ فِي أُمْنِيَّتِهِ فَيَنسَخُ اللَّهُ مَا يُلْقِي الشَّيْطَانُ ثُمَّ يُحْكِمُ اللَّهُ آيَاتِه وَاللَّهُ عَلِيمٌ حَكِيمٌ

... i neka oko Hrama drevnog obilaze. (Kur'ana 22:29).

Četvrti temelj: S'aj.

Hodanje sedam puta između brda Safa i Marva te el-Haram džamije se zove Sa'j. To se radi u čast Hagari, koja je očajno tražila vodu prije nego što joj je melek poslan od Allaha pokazao Zem-Zem izvor.

Sa'j je obavezan i opisan u hadisu gdje, Poslanik, kaže:

Obavljajte s'aj, jer vam je Allah propisao da ga obavljate.

Bibliografija

• Jusić Muhamed, Peti temelj: Hadždž, Koraci u Islam - Temelji Islama (sajt posjećivan u julu 2006)
• Korkut Besim, Kur'an s prevodom, Medina 1412h
• Mustafić Ifet, Glosar religijskih pojmova, Sarajevo 1999

Također pogledajte

• Hadždž