Tenzin

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Tenzin je prvi put identificiran kao multidomenski protein od 220 kDa lna specijaliziranim regijama plazmamembrane zvanim integrinom posredovane fokusne adhezije (koje se formiraju oko transmembranskog jezgra αβ integrinskog heterodimera).[1] Sekvenciranje i poređenje genoma kod ljudi otkrilo je postojanje četiri gena za tenzin.[2] Ovi geni povezani su drevnim primjerima umnožavanja gena.

Tenzin se vezuje za aktinske filamente i sadrži fosfotirozin-vezujući domen (PTB), domen na C-terminalu, koji je u interakciji sa citoplazmatskim repom β integrina. Ove interakcije omogućavaju tenzinu da poveže aktinska vlakna sa integrinskim receptorima. Nekoliko faktora izaziva tirozinsku fosforilaciju tenzina. Stoga, tenzin funkcionira kao platforma za sklapanje i demontažu signalnih kompleksa na fokusnim adhezijama regrutacijom tirozin-fosforiliranih signalnih molekula, kao i obezbjeđivanjem mjesta interakcije za druge proteine.[3] Haynie, nasuprot tome, u pregledu strukture i funkcije tenzina tvrdi da su eksperimentalni dokazi o specifičnoj povezanosti tenzina sa aktinskim filamentima u najboljem slučaju neuvjerljivi.[2] Nedavni rad pokazao je također da TNS3 i TNS4 regrutiraju keratinske mreže u epitelnim ćelijama, zavisno od sile, naglašavajući njegovu novu ulogu u mehanotransdukciji.[4] Međutim, van razumne je sumnje da svaki tenzin 1, tenzin 2 i tenzin 3 sadrže domen protein tirozin-fosfataze (PTP) blizu N-kraja. Malo je vjerovatno da će PTP domen biti aktivan u tenzinu 1, zbog mutacije esencijalnog nukleofilnog cisteina u motivu translacije asparagina.[5] Ipak, fosfatidilinozitol-3,4,5-trisfosfat 3-fosfataza, dobro proučeni tumorski supresor koji je poznatiji kao gen PTEN, dobio je ime po homologiji sa PTP-om i tenzinom 1.[6] Detaljnija poređenja strukture otkrila su da tenzini 1-3, PTEN-a, auksilini,[5] a ostali proteini u životinja, biljaka i gljiva sastoje se od PTP-C2 superdomena.[7] Integrirani PTP domen i C2-domen, PTP-C2 superdomen je nastalo prije više od milijardu godina i od tada funkcioniše kao jedna nasljedna jedinica.

Prva tenzinska sekvenca cDNK izolirana je iz kokoši.[8] Analiza nokaut-miševa pokazala je kritičnu ulogu tenzina u bubrežnoj funkciji, regeneraciji mišića i migraciji ćelija. Pojavljuju se dokazi koji ukazuju na to da je tenzin važna komponenta koja povezuje ECM, aktinski citoskelet i transdukciju signala. Stoga, tenzin i njegove signalne molekule nizvodno mogu biti mete za terapijske intervencije kod bubrežnih bolesti, zacjeljivanja rana i raka.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Le Clainche, C; Carlier, MF (2008). "Regulation of actin assembly associated with protrusion and adhesion in cell migration". Physiological Reviews. 88 (2): 489–513. doi:10.1152/physrev.00021.2007. PMID 18391171. S2CID 10826291.
  2. ^ a b Haynie, Donald T. (2014). "Molecular physiology of the tensin brotherhood of integrin adaptor proteins". Proteins: Structure, Function, and Bioinformatics. 82 (7): 1113–1127. doi:10.1002/prot.24560. PMID 24634006. S2CID 22221971.
  3. ^ Lo, Su Hao (2004). "Tensin". The International Journal of Biochemistry & Cell Biology. 36 (1): 31–34. doi:10.1016/S1357-2725(03)00171-7. PMID 14592531.
  4. ^ Cheah, JS; Jacobs, KA; Heinrich, V; Lo, SH; Yamada, S (2019). "Force-induced recruitment of cten along keratin network in epithelial cells". Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America. 116 (40): 19799–19801. doi:10.1073/pnas.1911865116. PMC 6778260. PMID 31527270.
  5. ^ a b Haynie, Donald T.; Ponting, Christopher P. [ (1996). "The N-terminal domains of tensin and auxilin are phosphatase homologues". Protein Science. 5 (12): 2643–2646. doi:10.1002/pro.5560051227. PMC 2143309. PMID 8976573.
  6. ^ Li J, Yen C, Liaw D, Podsypanina K, Bose S, Wang SI, Puc J, Miliaresis C, Rodgers L, McCombie R, Bigner SH, Giovanella BC, Ittmann M, Tycko B, Hibshoosh H, Wigler MH, Parsons R (March 1997). "PTEN, a putative protein tyrosine phosphatase gene mutated in human brain, breast, and prostate cancer". Science. 275 (5308): 1943–7. doi:10.1126/science.275.5308.1943. PMID 9072974. S2CID 23093929.
  7. ^ Haynie, Donald T.; Xue, Bin (2015). "Superdomains in the protein structure hierarchy: the case of PTP-C2". Protein Science. 24 (5): 874–882. doi:10.1002/pro.2664. PMC 4420535. PMID 25694109.
  8. ^ Davis, S; Lu, ML; Lo, SH; Lin, S; Butler, JA; Druker, BJ; Roberts, TM; An, Q; Chen, LB (1991). "Presence of an SH2 domain in the actin-binding protein tensin". Science. 252 (5006): 712–5. Bibcode:1991Sci...252..712D. doi:10.1126/science.1708917. PMID 1708917.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]