Tetrasomija 9p

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Tetrasomija 9p
Drugi naziviIzohromosom 9p
U ovaj poremećaj uklučen je hromosom 9.

Tetrasomija 9p (poznata i kao sindrom tetrasomije 9p) je rijedak hromosomski poremećaj karakteriziran prisustvom dvije dodatne kopije kratkog kraka hromosoma 9 (zvanog p krak), pored uobičajena dva.[1] Simptomi tetrasomije 9p uveliko variraju među oboljelim osobama, ali obično uključuju različite stupnjeve odgođenog rasta, abnormalne crte lica i intelektualnu invalidnost.[1] Simptomi poremećaja su uporedivi sa onima kod trisomija 9p.[2]

Simptomi i znaci[uredi | uredi izvor]

Simptomi i prognoza tetrasomije 9p su veoma varijabilni.[3] Ozbiljnost simptoma je u velikoj mjeri određena veličinom izohromosoma, specifičnim dijelovima hromosoma 9p koji su duplirani, kao i broj i tipovi tkiva koja su zahvaćena mozaičnom formom.

Većina pacijenata pokazuje određeni stepen intelektualne nesposobnosti, abnormalni razvoj skeleta i mišića i abnormalne strukture lica.[1] Kognitivni simptomi se kreću od blagih poteškoća u učenju do ozbiljnih nedostataka u intelektualnom funkcionisanju. Zbog abnormalnog razvoja mišića, pogođeni često imaju ograničenu ili odloženu pokretljivost.[2] Atipske crte lica su karakteristične za sindrom, uključujući široko razmaknute oči, veliki nos i neobično postavljene uši.[1] Osim toga, pacijenti često imaju višak kože oko vrata i široko razmaknute bradavice. Uočen je niz abnormalnosti bubrega, probavnog, srčanog, respiratornog i nervnog sistema.

Iako rijetki, dokumentirano je nekoliko slučajeva fenotipski normalnih osoba sa tetrasomijom 9p.[1][3]

Uzroci[uredi | uredi izvor]

Tetrasomija 9p je uzrokovana prisustvom dvije dodatne kopije kratkog kraka hromosoma 9. Ove dvije dodatne kopije nalaze se u ćeliji kao izohromosom, pored normalnih 46 hromosoma u garnituri. Izohromozom se formira kada se jedan od hromosomskih krakova udvostruči (u ovom slučaju, kratki krak), a drugi se izgubi (u ovom slučaju, dugi krak), formirajući hromozom sa dva identična kraka.[3] Različite količine kratkog kraka mogu biti ugrađene u izohromosom, a povremeno su uključeni i male regije DNK iz dugog kraka.[4] Ovaj ekstra izohromosom klasifikovan je kao mali prekobrojni marker hromosom.[5]

Poremećaj se gotovo nikada ne nasljeđuje; najčešće nastaje nepravilnim rasporedom hromosoma tokom formiranja jajnih ćelija ili spermatozoida.[1]

Mehanizam[uredi | uredi izvor]

Tetrasomija je tipski uzrokovana netačnom distribucijom hromosoma tokom mejoze ili mitoza, koja se naziva nedisjunkcija.[4] Kada se ćelijska dioba odvija normalno, svaka kćerka ćelija prima po jedan kratki i dugi krak svakog hromosoma. Međutim, greške tokom ovog procesa mogu uzrokovati da jedna ćelija kćerka dobije dva kratka kraka hromozoma 9, dok druga dobije dva duga kraka. Identični krakovi su naknadno povezani preko centromera. U većini slučajeva, izohromosomi 9p sadrže dvije centromere, pa se zovu dicentrični hromozom.

Tetrasomija se također može formirati nezavisno od ćelijske diobe. Dvolančani prekidi u kratkom kraku hromozoma 9 mogu se pogrešno popraviti, što rezultira formiranjem izohromozoma 9p sa jednom centromerom.[4] Ovaj izohromozom se zatim može prenijeti tokom ćelijske diobe.

Mozaicizam[uredi | uredi izvor]

U većini slučajeva, oboljele osobe nose tetrasomiju u svakoj ćeliji u svom tijelu.[2] Međutim, neki pacijenti imaju tetrasomiju u nekim od svojih tkiva, ali ne i u drugim; ovo se naziva mozaičnim oblikom sindroma i često rezultira manje teškim simptomima.[2] Nemozaična tetrasomija 9p najčešće je rezultat abnormalno odvajanje hromozoma tokom formiranja jajnih ćelija ili spermatozoida. Nasuprot tome, mozaični oblik često je posljedica nedisjunkcije koja se javlja u ranoj fazi embrionskog razvoja.[2] Tip i broj tkiva zahvaćenih mozaičnim oblikom zavise od vremena i lokacije abnormalnih podjela unutar embriona u razvoju.

Dijagnoza[uredi | uredi izvor]

Nakon rođenja, mjeri se aktivnost galaktoza-1-fosfat uridiltransferaze (GALT) u krvi novorođenčeta.[2] GALT se reguliše proteinom kodiranim na hromoasomskom kraku 9p, tako da nepravilni nivoi GALT aktivnosti mogu ukazivati na osnovnu hromosomsku abnormalnost.[2] Nenormalne rezultate prati analiza krvi, kože i unutrašnjih ćelijskih obraza, obično putem fluorescentne in situ hibridizacija,[4] koji omogućava genetičkim savjetnicima da fizički vide hromosomski sastav ćelija.[6] Potrebna je analiza više od jednog tipa tkiva, kako bi se utvrdilo da li je tetrasomija prisutna u svom mozaičnom obliku.[1] Ako se potvrdi tetrasomija 9p, može se izvršiti hromosomska analiza dodatnih tipova tkiva kako bi se procijenio omjer zahvaćenih ćelija u tijelu.[3]

Prognoza[uredi | uredi izvor]

Iako je ishod kod osoba s bilo kojim oblikom tetrasomije vrlo varijabilan, neki s mozaikom stalno doživljavaju povoljniji ishod od onih s nemozaičnim oblikom.[3] Neka oboljela novorođenčad umiru ubrzo nakon rođenja, posebno oni s nemozaičnom tetrasomijom.[1] Mnogi pacijenti ne prežive reproduktivnu dob, dok drugi mogu relativno normalno funkcionirati u školi ili na radnom mjestu.[1] Pokazalo se da rana dijagnoza i intervencija imaju snažan pozitivan utjecaj na prognozu.[1]

Rizik ponavljanja[uredi | uredi izvor]

Budući da se tetrasomija 9p obično ne nasljeđuje, rizik da će par imati drugo dijete s ovim poremećajem je minimalan.[4] Iako pacijenti često ne prežive reproduktivnu dob, oni koji to imaju mogu ili ne moraju biti plodni.[1] Rizik da pacijentovo dijete naslijedi poremećaj u velikoj mjeri ovisi o detaljima pojedinačnih slučajeva.[1]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b c d e f g h i j k l "Tetrasomy 9p" (PDF). rarechromo.org. Unique: Rare Chromosome Disorder Support Group. Arhivirano s originala (PDF), 4. 3. 2016. Pristupljeno 29. 11. 2015.
  2. ^ a b c d e f g "Chromosome 9, Tetrasomy 9p". National Organization for Rare Disorders (jezik: engleski). Arhivirano s originala, 21. 1. 2022. Pristupljeno 29. 11. 2015.
  3. ^ a b c d e Lazebnik, Noam; Cohen, Leslie (1. 7. 2015). "Prenatal diagnosis and findings of tetrasomy 9p". Journal of Obstetrics and Gynaecology Research (jezik: engleski). 41 (7): 997–1002. doi:10.1111/jog.12706. ISSN 1447-0756. PMID 25944096.
  4. ^ a b c d e "Tetrasomy 9p Syndrome". Atlas of Genetic Diagnosis and Counseling (jezik: engleski). Humana Press. 1. 1. 2006. str. 947–949. doi:10.1007/978-1-60327-161-5_179. ISBN 978-1-58829-681-8.
  5. ^ Jafari-Ghahfarokhi H, Moradi-Chaleshtori M, Liehr T, Hashemzadeh-Chaleshtori M, Teimori H, Ghasemi-Dehkordi P (2015). "Small supernumerary marker chromosomes and their correlation with specific syndromes". Advanced Biomedical Research. 4 (1): 140. doi:10.4103/2277-9175.161542. PMC 4544121. PMID 26322288.
  6. ^ Grass, Frank S.; Parke, James C.; Kirkman, Henry N.; Christensen, Vicky; Roddey, O. F.; Wade, Ronald V.; Knuston, Cam; Spence, J. Edward (1. 11. 1993). "Tetrasomy 9p: Tissue-limited idic(9p) in a child with mild manifestations and a normal CVS result. Report and review". American Journal of Medical Genetics (jezik: engleski). 47 (6): 812–816. doi:10.1002/ajmg.1320470603. ISSN 1096-8628. PMID 7506483.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]