Titova pećina Plahovići

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search

Titova pećina Plahovići, nalazi se u blizini mjesta Plahovići (Kladanj) kod Kladnja. Ova Titova pećina nalazi se u srcu Hrasnika. Okružena je Babinom stijenom i Gradinom, a licem je okrenuta prema plahovitoj Drinjači.

To je pećina u kojoj je za vrijeme narodonooslobodilačkog rata u junu 1943. godine boravio vrhovni komandant Tito za vrijeme borbi za oslobođenje Kladnja i ostalih mjesta Istočne Bosne.

Ova pećina je, po ranijem Zakonu o zaštiti prirode ( Službeni list SRBiH broj 4/65. ), proglašena Memorijalnim spomenikom prirode.

Historija[uredi | uredi izvor]

Na područje Kladnja Tito dolazi 26. og juna nakon žestokih borbi na Sutjesci i nakon njegovog ranjavanja. Boravak u Kladnju iskoristio je da se odmori i zaliječi ranu. Usljed opasnosti od neprijateljske avijacije Tito prelazi iz Kladnja 01. jula 1943. godine ujutro u zaselak Plahovići, zapadno od Kladnja. Danju radi u jednoj pećini (danas se zove Titova pećina), a noćiva u kući Muje Mazalovića. Ta kuća i danas odolijeva zubu vremena i svojom starinom predstavalja interesantan primjer stare bosanske gradnje .

Za vrijeme Titovog boravka u pećini, mještani Plahovića svaki dan Titu i njegovoj pratnji donosili su ručak. Bili su to Meho Čavkunović, Mujo Mazalović i dvanestogodišnji Asim Sirčo, koji je Titu svako jutro donosio svježe mlijeko. Muju su kasnije Nijemci uhvatili s dokumentacijom partizanskog vodiča i strijeljali ga. U tom zaseoku s Titom su se nalazili članovi Vrhovnog štaba NOV I POJ, Izvršni odbor AVNOJ-a, Britanska vojna misija i pjesnik Vladimir Nazor.

U pisanim dokumentima iz tog perioda stoji da je tu Tito se članovima CK KPJ i Izvršnog odbora AVNOJ pisao načela odluka koje su krajem 1943. godine donesene na zasjedanju AVNOJ-a i ZAVNOBiH-a. [1]

Svojom Rezolucijom na Osnivačkoj skupštini i Proglasom narodima Bosne i Hercegovine u noći 25./26. novembra 1943. u Mrkonjić Gradu, ZAVNOBiH poslije 480 godina obnovio je državnost Bosne i Hercegovine, potvrdio njen historijsko-politički i državno-pravni individualitet i formirao federalnu Bosnu i Hercegovinu (praktično državu) u Jugoslaviji, što je najznačajnija tekovina antifašističkog rata.

Predveče 11.jula Tito sa kolonom Vrhovnog štaba odlazi iz sela Plahovići pravcem Kladanj-Gojsalići-Prijevor-Dole i nakon 8 sati marša stiže u selo Turalići, 14 km zapadno od Vlasenice gdje se zadržava dva dana. U selu Turalići Tito 12. jula 1943. godine donio je odluku da za političkog sekretara PK KPJ za BiH bude postavljen Đuro Pucar.

Danas se o ovim spomenicima brinu i iste održavaju Udruženje antifašista i boraca NOOR-a Općine Kladanj i Udruženje Josip Broz Tito Kladanj. Manifestacija "Dani Titove pećine" prerasla je u tradicionalnu i održava se svake godine zadnje subote u mjesecu junu u znak sjećanja na značajne historijske datume iz perioda NOOR-a 1941-45. Okuplja veliki broj građana Kladnja, ali i članova udruženja antifašista i boraca NOR-a sa područja Tuzlanskog kantona. Put koji vodi prema Titovoj pećini u naseljenom mjestu Plahovići u općini Kladanj svečano je pušten u upotrebu. Svečano je otkrivena i spomen ploča u znak sjećanja na lik i djelo Josipa Broza Tita.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Rodoljub Čolaković - Zapisi iz NOR-a 1941-‘45.godine

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]