Tomazinijeva pucavica

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Šablon:TaksokvirVodič za izradu taksokvira
Tomazinijeva pucavica
Aquilegia dinarica
Status zaštite: Ugroženi
Abies dinarica Bosnia and Herzegowina.jpg
Sistematika
Carstvo Plantae
Divizija Isopyreae
Razred Magnoliophyta
Red Ranunculales
Porodica Ranunculaceae
Rod Aquilegia
Vrsta Aquilegia dinarica
G. Beck

Tomazinijeva pucavica, dinarska kandilka ili dinarska orlica (latinski: Aquilegia dinarica), G. Beck − sinonim: A. amaliae Heldr. var. dinarica (Beck) Hayek – je endem jugoistočnih Dinarida iz porodice Ranunculaceae (žabnjaci). Diploidna hromosomska garnitura sadrži 2n = 14.[1]

Opis[uredi | uredi izvor]

Originalni Beckov crtež iz 1891. sa glavnim obilježjima Tomazinijeve pucavice

Ova pucavica je višegodišnja biljka, visine do oko 25 cm. Stabljike su joj uspravne, vecinom sa 1-2 cvijeta. Na donjoj polovici su rijetko, a u gornjoj gusto zljezdasto dlakave, sa nekoliko naizmje­ničnih listova. Prizemni imaju duge peteljke, dlakavi su, a trodijelni, njihove Iiske su malene, duboko natroje razdijeljene; listovi stabljike najcesce sjedeći. Cvjetovi su na dugim drškama i gotovo usprevni, rijetko viseći. Krupni su i dvospolni , aktinomorfni, dvobojno modro-bijeli. Oni listići koji imaju ulogu čašice, dugi su 1,8-3,5 cm, dlakavi i modri. Nektariji su dugi 2-3,5 cm dugi, a njihova plojka je bijela i obrasla dlačiama. Ostru­ga nektarija je jednako duga kao i plojka; modra je i kukasto svinuta, a na vrhu glavičasto odebljala.

Sezoma cvjetanja je u julu i avgustu. Cvijet sadrži mnogo golih i bijelih prašnika i 5-10 tučkovih plodnica, sa mnogo sjemenih za­ metaka. Na vrhu se završavaju dugim vratom. Tokom cvatnje, plodnice su jednako duge kao i prašnici. Mješci (5-10) su dugi oko 2-2,5 cm svi­jetlosmeđi i pomalo dlakavi i zljezdasti. Pri vrhu se naglo sužavaju u tanki, svinuti i dlakavi kljun. Sjemenke su duge 2,5-3 mm, a široke oko 1-1,5 mm. Crne su sjajne i gole, sa tupim bridovima.

Ova bilka je veoma dekorativna pa se kao i ostale vrste roda Aquilegia, može naći i u hortikulturi.

Ekologija i rasprostranjenje[uredi | uredi izvor]

Tomazinijeva pucavica raste u pukotinama krečnjačkih stijena, u vegetaciji krečnjačkih sipara, u rasponu nadmorske visine od oko 1.200 do 2.100 m. Najčešća je je u endemskim biljnim zajednicama hercegovačkog dijela dinarskog krša.

Endem je jugoistočnih Dinarida, od Hercegovine do sjeverne Albanije. U BiH glavna nalazišta su Orjen, Bijela gora, dolina Zalomke, kod Foj­nice (gdje ju je davne 1869. brao pruski konzul Otto Blau).

Locus classicus je u Hercegovini na visoravni Plasa (masiv Čvrsnice) i Velež, na 1.200-2000 m n/v (Beck, G. 1891).

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Šilić Č. (1990): Endemične biljke, 3. izdanje. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 86-01-02557-9.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]