Treći krstaški rat

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Preferences-system.svg Ovom članku je potrebna jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija.
Pogledajte kako poboljšati članak, kliknite na link uredi i doradite članak vodeći računa o standardima Wikipedije.
Blason ville fr Villejust (Essonne).svg
Krstaški ratovi
Blason ville fr Villejust (Essonne).svg
Uzroci krstaških ratova


Osamdesetih godina dvanaestog vijeka na historijskoj sceni se pojavio genijalni kurdski vođa Saladin. On je 1187. ponovo ujedinio Egipat i muslimanski Bliski Istok. U boju kod Tiberasa potukao je krstaše, oslobodio Jerusalem i osvojio sav ostatak kraljevstva. Nato su kršćani, da spase preostale države i ponovo osvoje Jeruzalem, organizirali i Treći krstaški rat.

Njemačko-rimski car Fridrih I Barbarossa uspio je proći kroz čitavu Evropu i Malu Aziju, ali se na kraju utopio na kupanju. Druga dva monarha, engleski Ričard I Lavljeg Srca i francuski Filip II, su sretno stigli na cilj i otpočeli neprijateljstva. Nakon dvije godine opsjedanja, 1191. zauzet je veliki obalni grad Akon, nakon čega su krstaši nastavili prema Jerusalemu. Ričardova vojska se sukobila sa Saladinovim snagama i porazila ih. Naređuje da se 3000 zarobljenika - od kojih su mnogi bili žene i djeca - izvede iz grada i zakolje. Neki su raskomadani, ne bi li pronašli progutane dragulje. Biskupi su davali blagoslove. "Nevjernički životi nemaju vrijednosti". Hroničar Ambroise, ushićeno piše: "Pobijeni su svi odreda. Neka je za to blagoslovljen Stvoritelj!"

Turci su bili odbačeni i prisiljeni na defanzivu, ali krstaši, razdirani nesuglasicama, nisu znali iskoristiti pobjedu. Mirovni ugovor iz 1192. priznao je Francima vlast nad obalom i dao kršćanskim hodočasnicima pravo posjeta Jerusalemu. Ipak je on i dalje ostao u turskim rukama. Krstaški ratovi nanijeli su mnogim krajevima velike patnje, a namjeravani cilj nisu postigli. Značajnije posljedice su imali za privredni, politički, kulturni i vjerski razvoj evropskih zemalja. Evropljani su se nedvojbeno upoznali s islamskom kulturom i naukom, svidjela su im se egzotična jela, svilene tkanine, sagovi i druga fina roba. Jedna od posljedica ovih ratova je porast antagonizma između katolika i pravoslavaca, te dakako između kršćana i muslimana.


History2.gif Nedovršeni članak Treći krstaški rat koji govori o historiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: