Treći rimsko-makedonski rat
| Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori). Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon. |
| Treći rimsko-makedonski rat | |||
|---|---|---|---|
| Makedonski ratovi | |||
| Datum | 214. p. n. e. - 205. p. n. e. | ||
| Lokacija | Makedonija, ilirija i Grčka | ||
| Sukobljene strane | |||
|
|||
| Komandanti | |||
|
|||
Treći rimsko-makedonski rat se vodio u periodu od 171-167. p. n. e.
Rimljani su nakon drugog makedonskog rata Makedoncima ograničili vojsku na svega 5.000 vojnika. Zato su Makedonci svake godine opremali 5.000 vojnika i slali ih kućama i tako se pripremali za rat. Makedonski kralj Persej, sin Filipa petog, nadao se da će mu u pomoć priskočiti helenski gradovi jer je računao na nezadovoljstvo koje je među njima izazvala rimska politka.
Rimljani su imali podršku i vojsku Pergama.
U prvim godinama rata Rimske snage se nisu mogle pohvaliti značajnim uspjesima. Preokret je donijelo imenovanje Emilija Paula za njihovog vrhovnog zapovjednika. Vojske su se sudarile 168. godine p. n. e. Makedonski bojni red je poremećen kada su legionari uzmakli na brdovit teren. U bespoštednoj borbi prsa u prsa, Persejevi ljudi su imali male šanse. Uzalud su udarali mačevima po rimskim čvrstim štitovima. Rimljani su poslije pobjede kod Pidne konačno pokorili Makedoniju.
| Commons ima datoteke na temu: Treći rimsko-makedonski rat |