Idi na sadržaj

Trebević

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Pogled na vrh Trebevića
Trebević
IUCN kategorija V
(zaštićeni krajolik / morski pejzaž)
Pogled na Trebević iz Istočnog Sarajeva
Karta prikazuje lokaciju Trebević
Karta prikazuje lokaciju Trebević
LokacijaBosna i Hercegovina
Najbliži gradSarajevo
Koordinate43°49′24″N 18°26′56″E / 43.82333°N 18.44889°E / 43.82333; 18.44889
Površina400 ha
Osnovano2004. god
UpravnikKantonalna javna ustanova za zaštićena prirodna područja[1]

Trebević je planina u jugoistočnom dijelu Bosne i Hercegovine. Smještena je jugoistočno od Sarajeva i preko Malog i Velikog Stupnja (1522 m) nadovezuje se na Jahorinu. Najviši vrh je Sofe (1627 m).

Trebević predstavlja turistički i rekreativni centar, koji je u ratu u Bosni i Hercegovini dosta uništen. S ovim izletištem grad je povezan asfaltnim putem i žičarom, koja je ponovo puštena u rad 6. aprila 2018, dužine 1700 m. Iz grada je preko Vraca povezan zavojitom cestom, do planinarskog doma (1100 m), bob-staze i žičare i do kompleksa Brus (1150 m). Nakon Brusa je lošom asfaltnom cestom povezan s Jahorinom.

Zbog konfiguracije terena ovdje je izgrađena kombinovana staza za bob i sankanje, gdje su održana takmičenja u ovim disciplinama za vrijeme Zimskih olimpijskih igara 1984.

Na 1566 m, blizu vrha, 1975. izgrađen je telekomunikacioni toranj visine 60 m, telekomunikacioni čvor za Sarajevo i predajnik za nekoliko RTV stanica.[2]

Ime planine[uredi | uredi izvor]

Naziv Trebević je slavenskog porijekla i označava deminutiv slavenskog glagola trebiti, trijebiti, koji je u svakodnevnom govornom jeziku zamijenjen glagolima žrtvovati, uništavati. Trebević vodi porijeklo od izraza Trebišta, pod kojim se u staroslavenskom jeziku označavao žrtvenik. Iz toga bi se moglo zaključiti da su neka mjesta na Trebeviću, najvjerovatnije vrhovi u prvo vrijeme po doseljavanju Slavena služili kao prostor na kome je stanovništvo slavenskog porijekla izvodilo paganske obrede u kojima se između ostalog primjenjivalo i ritualno žrtvovanje.[3]

Zaštićeno područje - Zaštićeni pejzaž[uredi | uredi izvor]

Trebević od 1954. godine ima određeni karakter pravne zaštite u kategoriji park–šuma. Prostor Trebevića odlikuje visok stepen biološke, pedološke i geološke raznolikosti. Na sjednici Skupštine Kantona Sarajevo, održanoj 9. aprila 2014. godine, usvojen je Zakon o proglašenju Zaštićenog pejzaža "Trebević". Ovo područje je podijeljeno u tri zaštićene zone površine 400 ha.[4] Prva zona, nukleus, je zona stroge zaštite, obuhvata 55,40 ha, druga (puffer) 294 ha, a treća, tranzicijska zona, 50,80 hektara. Primarna svrha uspostave zaštićenog pejzaža (parka prirode) je očuvanje i unaprijeđenje svih elemenata fizičko-geografskog i biološkog diverziteta u zoni zaštićenog područja.[1]

Zaštićeno područje - Park prirode[uredi | uredi izvor]

Drugo zaštićeno područje na Trebeviću nalazi se na dijelu Trebevića koji administrativno pripada Republici Srpskoj, sa slijedećim karakteristikama:[5]

-II stepena (762,73 ha) primijenjuje se na prostoru kanjona rijeka Paljanske i Mokranjske Miljacke, zatim granicama odjela i odsjeka u okviru Jahorinskog i Romanijskog šumskoprivrednog područja.

-III stepena (4.273,64 ha)

  • upravljač: Javna ustanova sa sjedištem u Istočnom Sarajevu. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede upravlja i gazduje šumama i šumskim zemljištem
  • mjesto: Istočno Sarajevo

Sredstva za zaštitu i razvoj parka prirode obezbjeđuju se iz budžeta grada Istočno Sarajevo, budžeta jedinica lokalne samouprave i drugih izvora u skladu sa Zakonom.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b Kantonalna javna ustanova za zaštićena prirodna područja - Zaštićeni pejzaž Trebević
  2. ^ Trebević - sarajevo.travel
  3. ^ "CIVES COLONIAE RIS...- Likovi s antičkih epigrafskih spomenika rogatičko-romanijskog područja". Centar za balkanološka ispitivanja, knjiga 36, Akademija nauka i umjetnosti , knjiga XXXVIII, 2009, 55 – 74. Pristupljeno 10. 5. 2015.
  4. ^ "Zaštićena područja u BiH". WDPA- www.protectedplanet.net. Pristupljeno 9. 2. 2021.
  5. ^ "Registar zaštićenih prirodnih područja". Republički zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa - nasljedje.org. Pristupljeno 9. 10. 2021.
  6. ^ "Odluka o proglašenju parka prirode Trebević" (PDF). Službeni glasnik RS, br.97, 4.10.2022. Pristupljeno 9. 2. 2023.