Trebević
Trebević | |
---|---|
IUCN kategorija V (zaštićeni krajolik / morski pejzaž) | |
![]() Pogled na Trebević iz Istočnog Sarajeva | |
Najbliži grad | Sarajevo |
Koordinate | 43°49′24″N 18°26′56″E / 43.82333°N 18.44889°E |
Površina | 400 ha |
Osnovano | 2004. god |
Upravnik | Kantonalna javna ustanova za zaštićena prirodna područja[1] |
Trebević je planina u jugoistočnom dijelu Bosne i Hercegovine. Nalazi se jugoistočno od Sarajeva i preko Malog i Velikog Stupnja (1522 m) nadovezuje se na planinu Jahorinu. Najviši vrh Trebevića je vrh Sofe (1627 metara).
Trebević predstavlja turistički i rekreativni centar, koji je u ratu u Bosni i Hercegovini dosta uništen. Sa ovim izletištem grad je povezan asfaltnim putem i žičarom, koja je ponovo puštena u rad 6. 4. 2018. godine, dužine 1700 m. Iz grada je preko Vraca povezan zavojitom cestom, do planinarskog doma (1100 m), bob staze i žičare i do kompleksa Brus (1150 m). Nakon Brusa je lošom asfaltnom povezan s Jahorinom.
Zbog konfiguracije terena ovdje je izgrađena kombinovana staza za bob i sankanje, gdje su održana takmičenja u ovim disciplinama za vrijeme Zimskih olimpijskih igara 1984.
Na 1566 m, blizu vrha, 1975. izgrađen je telekomunikacioni toranj visine 60 m, telekomunikacioni čvor za Sarajevo i predajnik za nekoliko RTV stanica.[2]
Ime planine[uredi | uredi izvor]
Naziv Trebević je slavenskog porijekla i označava deminutiv slavenskog glagola trebiti, trijebiti, koji je u svakodnevnom govornom jeziku zamijenjen glagolima žrtvovati, uništavati. Trebević vodi porijeklo od izraza Trebišta, pod kojim se u staroslavenskom jeziku označavao žrtvenik. Iz toga bi se moglo zaključiti da su neka mjesta na Trebeviću, najvjerovatnije vrhovi u prvo vrijeme po doseljavanju Slavena služili kao prostor na kome je stanovništvo slavenskog porijekla izvodilo paganske obrede u kojima se između ostalog primjenjivalo i ritualno žrtvovanje.[3]
Zaštićeno područje - Zaštićeni pejzaž[uredi | uredi izvor]
Trebević od 1954. godine ima određeni karakter pravne zaštite u kategoriji park–šuma. Prostor Trebevića odlikuje visok stepen biološke, pedološke i geološke raznolikosti. Na sjednici Skupštine Kantona Sarajevo, održanoj 9. aprila 2014. godine, usvojen je Zakon o proglašenju Zaštićenog pejzaža "Trebević". Ovo područje je podijeljeno u tri zaštićene zone površine 400 ha.[4] Prva zona, nukleus, je zona stroge zaštite, obuhvata 55,40 ha, druga (puffer) 294 ha, a treća, tranzicijska zona, 50,80 hektara. Primarna svrha uspostave zaštićenog pejzaža (parka prirode) je očuvanje i unaprijeđenje svih elemenata fizičko-geografskog i biološkog diverziteta u zoni zaštićenog područja.[5]
Također pogledajte[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Kantonalna javna ustanova za zaštićena prirodna područja - Zaštićeni pejzaž Trebević
- ^ Trebević - sarajevo.travel
- ^ "CIVES COLONIAE RIS...- Likovi s antičkih epigrafskih spomenika rogatičko-romanijskog područja". Centar za balkanološka ispitivanja, knjiga 36, Akademija nauka i umjetnosti , knjiga XXXVIII, 2009, 55 – 74. Pristupljeno 10. 5. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ "Zaštićena područja u BiH". WDPA- www.protectedplanet.net. Pristupljeno 9. 2. 2021. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ Kantonalna javna ustanova za zaštićena prirodna područja - Zaštićeni pejzaž Trebević
Commons ima datoteke na temu: Trebević |