Trebević

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu
Pogled na vrh Trebevića
Istočno Sarajevo, pogled na Trebević

Trebević je planina u jugoistočnom dijelu Bosne i Hercegovine. Nalazi se jugoistočno od Sarajeva, visok je 1627 metara i nadovezuje se na planinu Jahorinu.

Trebević predstavlja značajan turistički i rekreativni centar, koji je u proteklom ratu dosta uništen. Sa ovim izletištem grad je povezan asfaltnim putem i žičarom (koja sada nije u funkciji) dužine 1700 m.

Zbog idealne konfiguracije terena ovdje je izgrađena kombinovana staza za bob i sankanje, i tu su održana takmičenja u ovim disciplinama za vrijeme 14. Zimskih olimpijskih igara 1984.

Na 1566 m, blizu vrha, 1975. izgrađen je telekomunikacioni toranj visine 60m i jedini je telekomunikacioni relej koji nije uništen od strane NATO avijacije 1995. tokom bombardovanja releja. Važan je telekomunikacioni čvor za Sarajevo i predajnik za nekoliko RTV stanica.

Trebević od davnina predstavlja glavno izletište Sarajlija. Njegov povoljan geografski položaj, nadmorska visina, blaga klima i prirodne ljepote usadili su ga srca zaljubljenika u prirodu još od doba Austro-Ugarske koja je prepoznala potencijal područja i počela ga modifikovati u izletište. Trebević od 1954. godine ima određeni karakter pravne zaštite u kategoriji park–šuma. Sa sarajevskim mahalama na svojim padinama predstavlja jedinstven sklad urbanog i prirodnog. Kompletan prostor Trebevića odlikuje visok stepen biološke, pedološke i geološke raznolikosti. Na sjednici Skupštine Kantona Sarajevo, održanoj 9. aprila 2014. godine, usvojen je Zakon o proglašenju Zaštićenog pejzaža „Trebević“. Ovim zakonom utvrđena je zaštita područja Trebevića i njegovih prirodnih vrijednosti na prostoru od preko 400 hektara. Primarna svrha uspostave zaštićenog pejzaža „Trebević“ je očuvanje i unaprijeđenje svih elemenata fizičkogeografskog i biološkog diverziteta u zoni zaštićenog područja.[1]

Ime planine[uredi | uredi izvor]

Naziv Trebević je nedvosmisleno slavenskog porijekla i označava deminutiv slavenskog glagola trebiti, trijebiti, koji je u svakodnevnom govornom jeziku zamijenjen glagolima žrtvovati, uništavati. Trebević vodi porijeklo od izraza Trebišta, pod kojim se u staroslavenskom jeziku označavao žrtvenik. Iz toga bi se moglo zaključiti da su neka mjesta na Trebeviću, najvjerovatnije vrhovi u prvo vrijeme po doseljavanju Slavena služili kao prostor na kome je stanovništvo slavenskog porijekla izvodilo paganske obrede u kojima se između ostalog primjenjivalo i ritualno žrtvovanje.[2]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Zaštićeni pejzaž "Trebević"". Javna ustanova Zaštićena prirodna područja Kantona Sarajevo. Pristupljeno 10.5.2015. 
  2. ^ "CIVES COLONIAE RIS...- Likovi s antičkih epigrafskih spomenika rogatičko-romanijskog područja". Centar za balkanološka ispitivanja, knjiga 36, Akademija nauka i umjetnosti , knjiga XXXVIII, 2009, 55 – 74. Pristupljeno 10.5.2015. 

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]