Trebižat

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu
Za druga značenja, pogledajte Trebižat (čvor).
Trebižat u gornjem toku

Trebižat je rijeka u Hercegovini, na jugu Bosne i Hercegovine. Najveća je pritoka Neretve kad se uzme u obzir čitav tok ove rijeke, koja izvire i ponire više puta, zbog čega ima nekoliko imena. U općini Ljubuški Trebižat stvara dva atraktivna čuda prirode: slapove Kravice i Koćušu. Od izvora u Peć-Mlinima u blizini Ljubuškog do ušća u Neretvu u selu Struge Trebižat je dug 51,3 km i s riječnim slivom površine blizu 646 km². Ova rijeka ima čak devet imena: Culuša – Ričina – Brina – Suvaja (Posušje) – Matica – Vrlika (Imotski) – TihaljinaMlade – Trebižat (Ljubuški).[1]

Tok[uredi | uredi izvor]

Trebižat počinje od jakog kraškog vrela, iz pećine u podnožju planine Jagodnice, što je nastavak podzemnog toka Vrlike. Teče iz Imotskog polja i nastavlja od Posušja (Tribistovo, kota 903) prema jugoistoku duž krečnjačkog riječnog korita i teče pod imenom Tihaljina do sela Klobuk. Dolaskom u Ljubuško polje postaje Mlade, uz djelomično postavljene nasipe kraj plitkih korita. Po izlasku iz područja Ljubuškog dobija ime Trebižat i teče duž korita uklesanog duboko u kraško tlo obrazujući velike kanale i vodopade na svom putu. Kod mjesta Studenci stvara se slap Kravice, visine 30-ak metara.

Trebižat ima samo četiri pritoke: Studenčicu, Vriošticu, Parilo i Brzu vodu. Pred samo ušće odvaja se u više kanala obrazujući više ušća. Glavni kanal Trebižata ulijeva se u Neretvu u selu Struge kod Čapljine. Trebižat nema kamenite obale niti je kamenje zastupljeno u njemu. Uz tok ove rijeke raste mnogo ljekovitog bilja. Jedna je od rijeka u Bosni i Hercegovini koje imaju najbogatiju floru. Od riba najviše ima jegulje, a tu su i riječni rakovi, endemska riba te jadranski losos, riječne školjke.

Korita kraških rijeka, kakva je Trebižat, izuzetno su porozna i često dolazi do odlijevanja vode, što je razlog zašto neki dijelovi tih rijeka teku pod zemljom. Priliv vode u Trebižat nestabilan je i varira u toku godine od suhog korita do poplava na susjednim poljoprivrednim poljima.

Nasipi i vještačke brane odmah iznad okolnog zemljišta podignuti su sa svrhom da preusmjere ili spriječe poplave pored ove rijeke.[1]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b "Trebižat". southeast-europe.eu. Pristupljeno 24. 1. 2017.