Trebotići

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Trebotići su naziv za srednjovjekovnu oblast u Bosni, na području današnjeg Podrinja i naziv najpoznatijeg velikaškog roda iz oblasti.

Prvi spomen Trebotića je u darovnica Stjepana II Kotromaniča izdatoj Vukoslavu Hrvatiniću. Među svjedocima, od Trebotića je i Ivahn sa braćom.[1]

U povelji izdatoj Grguru Stjepaniću Hrvatiniću poslije 1329. godine, među svjedocima, od Trebotića se navodi knez Ivahn sa braćom i Goislav Obradović, takođe sa braćom.

U povelji kralja Tvrtka I izdatoj 1390. godine navodi se kao svjedok Vlatko Tvrtković sa braćom.

Dalji spomen Trebotića je u Dabišinoj povelji Hrvoju Vukčiću Hrvatiniću, izdatoj 1392. god. Kao svjedoci navedeni su vojvoda Vlatko Tvrković i župan Dragić Poznanović.

Iz navedenih dkumenata nije moguće odrediti ubikaciju Trebotića. Tek iz turskog vremena postoje dokumenti na osnovu kojih je posredno određeno feudalna oblast. U najstarjem turskom popisu Bosanskog pašaluka iz 1469. godne zabilježen je Resul, dizdar grada Kličevca u mjestu Sutisci, nahija Trebotić, vilajet Kovač, što znači zemlja Kovačevića. To je područje Podrinja. Ruševine grada leže na obali Zelenog Jadra, na kraškoj stijeni, oko koje rijeka pravi oštri zavoj. Po današnjoj teritorijalnoj podjeli to je područje općine Srebrenice na granici sa Vlasenicom. U blizini ruševina grada nalaze se zidovi isposničke pećine. Oblast Trebotići je obuhvatala šire Podrinje. Tako se Osat veže za Poznanoviće.

Velikaški rodovi u Podrinju[uredi | uredi izvor]

Trebotići[uredi | uredi izvor]

Trebotići su razgranat velikaški i nasljedni županski rod. Čast župana nosili su stariji rodovi. Kasnije su dobili i čast usorskih vojvoda. Preko ovog roda i njhove vojvodske časti zna se da je Podrinje jedan dio bilo sastavni dio Usore.

Ivahn, najpoznatiji velikaš sa ovog područja

Tvrtko Ivahnić, naslednik Ivahna, naveden u povelji bana Tvrtka I iz 1357. godine.
Vlatko Vojvodić, Tvrtkov sin, pominje se u periodu 1378-1399. Poslije njegove smrti čast vojvode prelazi na Zlatonosoviće.
Vučihna Vlatković,sin Vlatka, fungira kao svjedok u povelji iz 1392., a kao svjedok i vojvoda na poveljama kralja Dabiše, kao svjedok od Usore.
Novak Ivahnić, Tvrtkov brat i nasljednik oca Ivahna u županskoj časti, spomenut u povelji Tvrtka I iz 1357. godine.

Trebotićki velikaš je i Goislav Obradović. Njegovi potomci se ne mogu dalje prepoznati jer su imena Goislav i Obrad česta u srednjovjekovnoj Bosni.

Među trebotićke velikaše ubraja se i Dragić Poznanović, kao župan i svjedok u povelji iz 1392.

Dinjičići su najvažniji velikaški rod u Podrinju iz XV vijeka. Bili su vlasnici velike feudalne oblasti, pa se smatraju jednom od pet najvećih porodica.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Pavao Anđelić, Svjetlost, Sarajevo, 1982 – STUDIJE O TERITORIJALNOPOLITIČKOJ ORGANIZACIJI SREDNJOVJEKOVNE BOSNE
  • Nada Klaić, Zagreb : Eminex, 1994. -Srednjovjekovna Bosna
  • Vjekoslav Klaić, Poviest Bosne
  • Sima Ćirković, Beograd 1964 -Istorija srednjovjekovne bosanske države
  • Vladimir Ćorović, Beograd, novembar 2001 - Istorija srpskog naroda

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Klaić Klaić". Arhivirano s originala, 18. 9. 2017. Pristupljeno 25. 2. 2017.