Suspenzorski mišić dvanaestopalačnog crijeva
| Suspenzorski mišić dvanaestopalačnog crijeva | |
|---|---|
 Dvanaestopalačno crijevo: Suspenzorni mišić duodenuma se veže za prikazani duodenojejunumski pregib. | |
 | |
| Detalji | |
| Latinski | Musculus suspensorius duodeni (Ligamentum suspensorium duodeni) |
| Sistem | Gastrointestinalni |
| Porijeklo | Vezivno tkivo koje okružuje celijačnu i gornju mezenternu arteriju |
| Insertion | Treći i četvrti dio duodenuma, duodenojejunumski pregib |
| Celijačni pleksus, gornji mezenterni pleksus | |
| Akcije | Olakšava kretanje hrane; embriološka uloga u fiksiranju jejunuma tokom rotacije crijeva |
| Identifikatori | |
| TA | A05.6.02.011 |
| FMA | 20509 |
| Anatomska terminologija | |
Suspenzorni mišić dvanaestpalačnog crijeva je tanki mišić koji spaja vezu između duodenuma, jejunuma i duodenojejunalnog pregiba do vezivnog tkiva, koji okružuju gornje mezenterne i celijačne arterije. Poznat je i kao Treitzov ligament.[1] Suspenzorni mišić najčešće se povezuje i sa trećim i sa četvrtim dijelom duodenuma, kao i sa duodenojejunumskom fleksurom, iako je vezanost prilično varijabilna.
Suspenzorni mišić označava formalnu podjelu između prvog i drugog dijela tankog crijeva, duodenuma i jejunuma. Ova podjela koristi se za označavanje razlike između gornjeg i donjeg gastrointestinalnog trakta, što je relevantno u kliničkoj medicini jer može odrediti izvor krvarenja u gastrointestinalnom traktu.
Suspenzorni mišić izveden je iz mezoderma i ima ulogu u embrijskoj rotaciji crijeva, čineći tačku fiksacije za rotirajuće crijevo. Smatra se i da pomaže probavi, proširujući ugao duodenojejunumskog pregiba. Sindrom gornje mezenterne arterije je rijetka abnormalnost uzrokovana urođenim kratkim suspenzornim mišićem.
Struktura[uredi | uredi izvor]
Dvanaestopalačno crijevo i jejunum prvi su i drugi dio tankog crijeva. Suspenzivni mišić duodenuma označava njihovu formalnu podjelu.[2] Suspenzivni mišić počinjer iz desnog zgloba dijafragme, dok prolazi oko jednjaka, nastavlja se kao vezivno tkivo oko celijačnog stabla i gornje mezenterne arterije, prolazi iza gušterače i ulazi u gornji dio mezentere, ubacujući se u spoj između duodenuma i jejunuma, kao duodenojejunumski pregib.[3] Here, the muscles are continuous with the muscular layers of the duodenum.[1]
Varijacija[uredi | uredi izvor]
Postoji znatna anatomska varijacija u smislu dužine i tačke vezanja ovog mišića.[4] Uprkos klasičnom opisu, mišić se samo pričvršćuje na duodenojejunumsku fleksuru kod oko 8% ljudi; daleko je češće, od 40 do 60% slučajeva da se dodatno prikače za treći i četvrti dio duodenuma; 20 do 30% otpada samo na treći i četvrti dio. Štoviše, nisu toliko rijetkost ni odvojeni višestruki dodaci.[1]
Prema nekim autorima, koji se koriste originalnim Treitzovim opisom, mišić se može podijeliti u dva dijela: ligamentni koji pričvršćuje desni zglob dijafragme za vezivno tkivo koji okružuje celijačnu i gornju mezenternu arteriju; donji dio mišia je iz vezivnog tkiva, a veže se za dvanaestopalačno crijevo. Gornji dio je također opisan kao Hilfsmuskel (u smislu pomoćni mišić).[3][4] Ova dva dijela se sada smatraju anatomski različitim, pri čemu se "suspenzivni mišić" odnosi samo na donju strukturu koja se veže na dvanaestopalačno crijevo.[1][4]
Funkcija[uredi | uredi izvor]
Ligament sadrži tanki pojas skeletnih mišića iz dijafragme i fibromišićni pojas glatkih mišića iz vodoravnih i uzlaznih dijelova duodenuma. Kada se kontrahira, zahvaljujući vezama s trećim i četvrtim dijelom duodenuma, suspenzivni mišić duodenuma širi ugao duodenojejunumskog pregiba, omogućavajući kretanje crijevnog sadržaja.[1][5]
Embriologija[uredi | uredi izvor]
Embriološki je suspenzivni mišić duodenuma izveden iz mezoderma. Ima važnu ulogu u embrijskoj rotaciji tankog crijeva kao vrhunski retencijski pojas.[1][3]:48
Klinički značaj[uredi | uredi izvor]
Ovaj ligament je važan anatomski orijentir duodenojejunumsog pregiba, razdvajajući gornji i donji gastrointestinalni trakt. Naprimjer, krvava povraćanja ili melena, katranskocrne stolice, obično ukazuju na gastrointestinalno krvarenje iz mjesta u gornjem dijelu gastrointestinalnog trakta. Suprotno tome, hematohezija, jarko crveno krvarenje ili ugrušci u stolici, obično ukazuju na gastrointestinalno krvarenje iz donjeg dijela gastrointestinalnog trakta.[6] Naročito je važno uočiti kada se u crijevu uoči malrotacija crijeva, sindrom na koji se često sumnja kada mala djeca imaju epizode ponavljanog povraćanja. Vizualizacija normalne lokacije Treitzovog ligamenta na radiološkim slikama presudna je u isključivanju maltacije crijeva kod djeteta; nenormalan se nalazi kada je prisutna malrotacija.[4]
Tokom Whippleove procedure, koja se obično koristi za liječenje raka gušterače uklanjanjem pankreasa, duodenuma i dijela jejunuma, Treitzov ligament je odvojen od duodenuma i sačuvan. Kada je preostali jejunum anastamoziran sa želučanim pilorusom, može proći kroz ligament.[7]
Sindrom gornje mezenterne arterije (SMA) izuzetno je rijetko, životno opasno stanje koje može biti urođeno i hronično, ili inducirano i akutno. Karakterizira ga kompresija duodenuma između trbušne aorte i gornje mezenterne arterije, a može biti i "urođena", zbog kratkog suspenzivnog mišića. Jedan od hirurških tretmana je Strongova operacija, koja uključuje rezanje suspenzornog mišića, iako se to često ne izvodi.[8]
Historija[uredi | uredi izvor]
Suspenzorni mišić duodenuma prvi je put imenovao Václav Treitz. 1853., kao musculus suspensorius duodeni i opisao ga kao donju mišićnu strukturu sa širokom bazom i gornjim tetivnim dijelom koji se miješa sa vezivnim tkivom oko porijekla gornje mezenterne i celijakne arterije. Kliničari ga obično nazivaju Treitzovim ligamentom, a anatomi suspenzivnim mišićem duodenuma. Također je upoređen sa "polarnom ledenom kapom ... strukturom na koju se mnogi pozivaju, ali je malo ko vidio."[1]
Dodatne slike[uredi | uredi izvor]
-
Prikaz početka suspenzivnog mišića, iz vlakana desnog dijela dijafragme -
Suspenzivni mišić duodenuma ili Treitzov mišić sa trbušne strane
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ a b c d e f g Meyers, M. A. (septembar 1995). "Treitz redux: the ligament of Treitz revisited". Abdominal Imaging. 20 (5): 421–424. doi:10.1007/BF01213262. PMID 7580775.
- ^ David A. Warrell (2005). Oxford textbook of medicine: Sections 18-33. Oxford University Press. ISBN 978-0-19-856978-7. Pristupljeno 1. 7. 2010.
- ^ a b c Mitra, S (2006). Anatomy, Combined Edition. Academic Publishers. str. 48. ISBN 81-87504-95-1.
- ^ a b c d Kim, Seuk Ky; Cho, C. D.; Wojtowycz, Andrij R. (25. 7. 2007). "The ligament of Treitz (the suspensory ligament of the Duodenum): anatomic and radiographic correlation". Abdominal Imaging. 33 (4): 395–397. doi:10.1007/s00261-007-9284-3. PMID 17653583.
- ^ Moore KL, Dalley AF, Agur AMR (2010). Clinically Oriented Anatomy (6th izd.). Lippincott Williams & Wilkins. str. 241. ISBN 978-0-7817-7525-0.
- ^ Vernava, Anthony M.; Moore, Beth A.; Longo, Walter E.; Johnson, Frank E. (juli 1997). "Lower gastrointestinal bleeding". Diseases of the Colon & Rectum. 40 (7): 846–858. doi:10.1007/BF02055445. PMID 9221865.
- ^ Gagner, Michel; Palermo, Mariano (28. 7. 2009). "Laparoscopic Whipple procedure: review of the literature". Journal of Hepato-Biliary-Pancreatic Surgery. 16 (6): 726–730. doi:10.1007/s00534-009-0142-2. PMID 19636494.
- ^ Lee, Tae Hee; Lee, Joon Seong; Jo, Yunju; Park, Kyung Sik; Cheon, Jae Hee; Kim, Yong Sung; Jang, Jae Young; Kang, Young Woo (18. 10. 2012). "Superior Mesenteric Artery Syndrome: Where Do We Stand Today?". Journal of Gastrointestinal Surgery. 16 (12): 2203–2211. doi:10.1007/s11605-012-2049-5. PMID 23076975.
