Tricij
 |
Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori). Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon. |
Tricij (grčki tritós »treći«) je pored protija i deuterija prirodni izotop vodika. Njegovo atomsko jezgro se ponekad naziva i triton. Hemijski simbol tricija je 3H, a pojednostavljeno se može obilježiti sa T. U poređenju sa deuterijem, pored što ima proton u atomskom jezgru, ne posjeduje jedan, već dva neutrona. Međutim ovo atomsko jezgro je nestabilno i raspada se sa vremenom poluraspada od 12,32 godina po emisiji jednog elektrona u 3He (beta raspad). Također, tricij je radioaktivan.
Iako izotopi istog hemijskog elementa imaju jednake fizičke i hemijske osobine, kod vodika se zbog značajne razlike u težini atomskog jezgra pojavljuju različite fizičke osobine između obične, teške i preteške vode. Tricij oksid (preteška voda) T2O ima tačku ključanja od 101,51 °C, a tačka topljenja iznosi 4,48 °C.
Također pogledajte[uredi | uredi izvor]
Nedovršeni članak Tricij koji govori o hemiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
 |
Commons ima datoteke na temu: Tricij |
