Trnovo (Federacija Bosne i Hercegovine)
Trnovo | |
|---|---|
Općina i naseljeno mjesto | |
| Općina Trnovo | |
 Pogled na rijeku Željeznicu | |
 Grb | |
.svg) Općina Trnovo u Bosni i Hercegovini | |
  Trnovo | |
 Interaktivna karta Trnovo | |
| Koordinate: 43°40′42″N 18°26′46″E / 43.678418°N 18.446115°E | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine |
| Kanton | Sarajevo |
| Vlada | |
| • Načelnik | Ibro Berilo[1] (SDA) |
| Površina | |
| • Općina | 340,08 km2 |
| • Naseljeno mjesto | 0,97 km2 |
| Nadmorska visina | 2,071 m |
| Stanovništvo (2013) | |
| • Općina | 1.502 |
| • Općina (gustoća) | 4,42 /km2 |
| • Naseljeno mjesto | 67 |
| • Naseljeno mjesto (gustoća) | 69,07 /km2 |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
| Poštanski broj | 71 220 |
| Pozivni broj | (+387) 33 |
| Veb-sajt | www |
Trnovo je naseljeno mjesto i jedna od devet općina u kantonu Sarajevo.
Potpisivanjem mirovnog sporazuma prijeratna općina Trnovo podijeljena je u dva dijela. Od prijeratnih pet mjesnih zajednica, četiri su se našle u Federaciji Bosne i Hercegovine, dok je mjesna zajednica Trnovo oformila novu općinu u Republici Srpskoj. Administrativne funkcije se obavljaju u naselju Dujmovići gdje je i sjedište općine.
Geografija
Općina Trnovo nalazi se oko 30 km jugoistočno od Sarajeva. Zauzima površinu od 337 km2. Na području općine ima 56 naseljenih mjesta. Naselja su organizirana u 4 mjesne zajednice (MZ Šabići, MZ Dejčići, MZ Trnovo i MZ Delijaš). Trnovo se nalazi na planinskim obroncima Bjelašnice, Igmana, Visočice, Treskavice i Jahorine.
Općina Trnovo obiluje izvorima pitke vode. Riječni tokovi su Željeznica, Crna Rijeka i Bijela Rijeka, koje teku prema Crnom moru te Rakitnica, koja teče prema Jadranskom moru, kao i tri planinska glacijalna jezera.
Općinu karakteriše kontinentalna klima, koja sa porastom nadmorske visine prelazi u oštru planinsku klimu alpskog tipa.
Historija
Područje Trnova ima kontinuitet naseljenosti od prahistorijskog doba, bogato je srednjovjekovnim i osmanskim spomenicima, a u 20. stoljeću doživjelo je teška ratna razaranja i velike demografske promjene.[2][3]
Najstarija historija
Na području Trnova evidentirani su tragovi života još iz paleolita i drugih prahistorijskih razdoblja. Među značajnijim lokalitetima navode se prahistorijska gradina u Šišićima, paleolitsko nalazište Ruda Glavica kod Tošića, Gradina Prečani te Gradac u Bogatićima. Iz srednjeg vijeka potječu utvrda Gradac Trnovo i nekropole sa stećcima u Šabićima i na području Rakitnice.[2]
Osmanski i austrougarski period
Savremeni razvoj Trnova počeo je u osmanskom periodu. Iz tog vremena potječu i neki od važnijih vjerskih objekata na širem području, među njima gradska džamija iz 1565, stara džamija u Umoljanima iz 1716. i džamija u Lukavcu iz 1766. godine.[2]
Tokom austrougarske uprave Trnovo se teritorijalno i upravno razvijalo. U mjestu su djelovali ispostava Kotora, pravoslavna parohija sa starom crkvom svetog Georgija iz 1886, narodna osnovna škola osnovana 1889, telegrafska stanica i kasarna.[2] Na vrhu Bjelašnice 1894. godine izgrađena je meteorološka opservatorija, koja se u općinskim publikacijama navodi kao prva takve vrste na Balkanu.[2]
20. stoljeće
U 20. stoljeću Trnovo je bilo planinsko i saobraćajno važno područje južno od Sarajeva, povezano s prostorima Igmana, Bjelašnice, Treskavice i Visočice. Pred rat u Bosni i Hercegovini općina Trnovo imala je 6.991 stanovnika; prema podacima navedenim u presudi MKSJ-a, 1991. godine među njima je bilo 4.790 Muslimana (Bošnjaka), 2.059 Srba, 16 Hrvata, 72 Jugoslavena i 54 osobe ostalih ili nepoznatih etničkih pripadnosti.[3]
Nakon Daytonskog mirovnog sporazuma predratna općina Trnovo administrativno je podijeljena na Trnovo u Federaciji Bosne i Hercegovine i Trnovo u Republici Srpskoj.[4]
Rat u Bosni i Hercegovini
Početak rata
Trnovo je bilo među općinama zahvaćenim ratom već u proljeće 1992. godine. Prema nalazima Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, u martu i aprilu 1992. i srpske i bošnjačke snage podigle su punktove u Trnovu i njegovoj okolini. U isto vrijeme formirana je i zasebna srpska policijska struktura, smještena u zgradi doma kulture, a u lokalnim političkim strukturama tražena je podjela općinske uprave po etničkim linijama.[3]
Napad i razaranja 1992. godine
Krajem maja 1992. u Trnovu su se pojavili vojnici sa srpskim obilježjima i tenkovi, a ubrzo je uslijedio artiljerijski napad. U presudi MKSJ-a navodi se da je VRS pod komandom Ratka Bundala granatirale Trnovo više sati, pri čemu su kuće u vlasništvu Bošnjaka bile glavna meta granatiranja. Tokom istog napada zapaljene su muslimanske kuće i srušena gradska džamija.[3]
Prema istoj presudi, u napadu je ubijeno najmanje pet muslimanskih stanovnika Trnova, a četrnaest ih je zarobljeno. Oko 2.500 Bošnjaka napustilo je Trnovo nakon napada, dok su oni koji su ostali, pretežno žene, djeca i starije osobe, bili izloženi dodatnim ograničenjima kretanja, ispitivanjima i pritvaranju. Dana 11. juna 1992. Kalinovik i Trnovo proglašeni su ratnim zonama, a dio zatočenih Bošnjaka kasnije je razmijenjen ili pušten na teritorije pod kontrolom Armije Republike Bosne i Hercegovine.[3]
Posljedice rata
Ratna dejstva ostavila su dugotrajne posljedice na stanovništvo, privredu i okoliš Trnova. U razvojnoj strategiji Općine Trnovo navodi se da je poljoprivreda pretrpjela velike štete u periodu 1992–1995, da je imovina bila napuštena i da su velike površine zemljišta zapuštene, a poslijeratni oporavak bio je usko vezan za povratak stanovništva i obnovu osnovnih sredstava za život.[5]
Kultura
Nacionalni spomenici
Stanovništvo
Po popisu stanovništva iz 1991, općina Trnovo (u to vrijeme jedna od 5 prigradskih općina Grada Sarajeva) imala je 6.991 stanovnika, raspoređenih u 63 naselja. Poslije potpisivanja Dejtonskog sporazuma, općina Trnovo je podijeljena. Veći dio općine Trnovo ušao je u sastav Federacije Bosne i Hercegovine. U sastav Republike Srpske ušla su naseljena mjesta: Bogatići, Grab, Jablanica, Kijevo, Klanac, Milje, Podivič, Rajski Do, Tošići, Turovi i Ulobići, te dijelovi naseljenih mjesta: Trnovo i Vrbovnik. Od ovog područja formirana je općina Trnovo (RS).
Nacionalni sastav stanovništva - općina Trnovo
| Sastav stanovništva – općina Trnovo | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[6] | 1991. | 1981.[7] | 1971.[8] | 1961.[9] | |||
| Osoba | 1 502 (100,0%) | 6 991 (100,0%) | 8 161 (100,0%) | 9 555 (100,0%) | 11 225 (100,0%) | ||
| Bošnjaci | 1 376 (91,61%) | 4 790 (68,52%)1 | 5 693 (69,76%)1 | 6 342 (66,37%)1 | 4 914 (43,78%)1 | ||
| Srbi | 97 (6,458%) | 2 059 (29,45%) | 2 242 (27,47%) | 3 093 (32,37%) | 4 666 (41,57%) | ||
| Bosanci | 7 (0,466%) | – | – | – | – | ||
| Bosanci i Hercegovci | 5 (0,333%) | – | – | – | – | ||
| Hrvati | 4 (0,266%) | 16 (0,229%) | 19 (0,233%) | 50 (0,523%) | 93 (0,829%) | ||
| Jugoslaveni | 4 (0,266%) | 72 (1,030%) | 163 (1,997%) | 12 (0,126%) | 1 528 (13,61%) | ||
| Muslimani | 4 (0,266%) | – | – | – | – | ||
| Nisu se izjasnili | 3 (0,200%) | – | – | – | – | ||
| Crnogorci | 1 (0,067%) | – | 19 (0,233%) | 17 (0,178%) | 10 (0,089%) | ||
| Nepoznato | 1 (0,067%) | – | – | – | – | ||
| Ostali | – | 54 (0,772%) | 22 (0,270%) | 40 (0,419%) | 6 (0,053%) | ||
| Slovenci | – | – | 3 (0,037%) | 1 (0,010%) | 1 (0,009%) | ||
| Makedonci | – | – | – | – | 3 (0,027%) | ||
| Mađari | – | – | – | – | 3 (0,027%) | ||
| Albanci | – | – | – | – | 1 (0,009%) | ||
Nacionalni sastav stanovništva - naseljeno mjesto Trnovo
| Sastav stanovništva – naseljeno mjesto Trnovo | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[6] | 1991. | 1981.[7] | 1971.[8] | 1961.[9] | |||
| Osoba | 67 (100,0%) | 2 099 (100,0%) | 1 403 (100,0%) | 765 (100,0%) | 548 (100,0%) | ||
| Srbi | 39 (58,21%) | 939 (44,74%) | 737 (52,53%) | 506 (66,14%) | 382 (69,71%) | ||
| Bošnjaci | 28 (41,79%) | 1 078 (51,36%)1 | 552 (39,34%)1 | 233 (30,46%)1 | 77 (14,05%)1 | ||
| Jugoslaveni | – | 46 (2,192%) | 91 (6,486%) | 1 (0,131%) | 62 (11,31%) | ||
| Ostali | – | 22 (1,048%) | 2 (0,143%) | – | 2 (0,365%) | ||
| Hrvati | – | 14 (0,667%) | 8 (0,570%) | 17 (2,222%) | 16 (2,920%) | ||
| Crnogorci | – | – | 13 (0,927%) | 7 (0,915%) | 7 (1,277%) | ||
| Slovenci | – | – | – | 1 (0,131%) | – | ||
| Makedonci | – | – | – | – | 2 (0,365%) | ||
Također pogledajte
Reference
- ↑ "Rezultati lokalnih izbora 2016. za načelnika za općinu Trnovo". izbori.ba. Pristupljeno 7. 11. 2016.
- 1 2 3 4 5 "About Trnovo". Općina Trnovo. Pristupljeno 12. 3. 2026.
- 1 2 3 4 5 "Prosecutor v. Momčilo Krajišnik – Judgement" (PDF). International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia. 27. 9. 2006. Pristupljeno 12. 3. 2026.
- ↑ "Trnovo (FBIH)". Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 12. 3. 2026.[mrtav link]
- ↑ "Strategija održivog razvoja Općine Trnovo 2023.–2027" (PDF). Općina Trnovo. Pristupljeno 12. 3. 2026.
- 1 2 "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
- 1 2 "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 29. 9. 2015.
- 1 2 "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 29. 9. 2015.
- 1 2 "Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 27. 4. 2016.
Vanjski linkovi
.svg){kind=small}
