Trnovski Gozd

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Trnovski Gozd
NovaGorica-izSvGore.jpg
Trnovski Gozd iznad Nove Gorice
Najviša tačka
Visina1495 m
Koordinate45°57′38″N 13°53′49″E / 45.9605°N 13.8969°E / 45.9605; 13.8969Koordinate: 45°57′38″N 13°53′49″E / 45.9605°N 13.8969°E / 45.9605; 13.8969
Geografija
Trnovski Gozd nalazi se u Slovenija
Trnovski Gozd
Trnovski Gozd
Lokacija u Sloveniji
Lokacija Slovenija
LanacDinaridi
Fizička karta zapadne Slovenije sa Trnovskim Gozdom

Trnovski Gozd (slovenski: Trnovski gozd; italijanski: Selva di Ternova) je planina Dinarskog planinskog lanca koja se pruža na njegovom krajnjem sjeverozapadu. Planina se nalazi u zapadnoj Sloveniji. Gradovi u podnožju planine su: Nova Gorica, Idrija, Ajdovščina.

Opis[uredi | uredi izvor]

Najviši vrh planine je Mali Golak na 1.495 m nadmorske visine. Kao i većina planina Dinarida i Trnovski Gozd se pruža pravcem jugoistok - sjeverozapad i ima izražene kršne odlike reljefa (uvale, vrtače, jame). Planina je šumovita i pokrivena mahom bukvom i jelom.

Površina[uredi | uredi izvor]

Efekti tektonike vrlo su primjetni na ovom području. Ovdje nalazimo mnoštvo udubina, krških uvala, malih kraških polja i ostataka bivših riječnih dolina. Rijeke u pliocenu spustile su tektonsko uzdizanje i poplavile doline. Pleistocenska glacijacija također je ostavila tragove, jer je lednik na tada pretežno poravnatoj površini stvarao manje grebene i prizemne i frontalne morene. Rijeke su nosile šljunak, odlagale ga u niže predjele i ispunjavale postojeće šupljine.

Stijene[uredi | uredi izvor]

Na sjevernoj strani očigledna je tektonska formacija duž dinarsko orijentiranog Idrijskog rasjeda, dok su na jugu prikazani rezultati tektonskog prodora mezozojskih krečnjaka i dolomita na mlađi eocenski fliš. Ukupno su dvije trećine površine prekrivene krečnjakom, četvrtina dolomitom, a ostatak flišom i neočišćenim materijalom.

Rezervati prirode[uredi | uredi izvor]

U Trnovskom gozdu postoje tri rezervata prirode:[1]

Vode[uredi | uredi izvor]

Uprkos obilnim kišama (među najvlažnijim mjestima u Sloveniji - čak i preko 3000 mm godišnje), krške visoravni su gotovo suh krajolik. Zbog krške površine sliv je prilično nejasan. Najveće vrelo je Hubelj kod Ajdovščine.

Tlo[uredi | uredi izvor]

Smeđa postkarbonatna tla i rendzina razvili su se na krednim i jurskim krečnjacima i trijasnim dolomitima. Samo na krečnjacima s rogovima ima i kiselijih tla. Zbog karstifikacije, debljina predreline je vrlo neujednačena. Obilne kiše brzo isperu zemlju, a na izloženijim mjestima je odnese bura.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Broj stanovnika u 1991. godini bio je 4.534, a gustoća naseljenosti iste godine iznosila je samo 9 stanovnika/km², pa je ovo područje jedno od najmanje naseljenih područja u Sloveniji. Naseljeno je samo u zapadnom dijelu. Naselja su nastala nedavnom nadmorskom kolonizacijom. Preovlađuju skupljena sela i osamljene farme. Starosni sastav je također izuzetno nepovoljan.

Ekonomija[uredi | uredi izvor]

Pored šumarstva, veoma je važan i za poljoprivredu. Osnovna industrija je stočarstvo u kojem prevladava uzgoj goveda. Udio ruralnog stanovništva iznosi 14,4%. Turizam postaje sve važniji: strme padine Trnovskog gozda česta su destinacija za planinare, a privlačni su i neki krški oblici, posebno ledene špilje i vrtače zbog svojih botaničkih karakteristika.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Uradni list - Vsebina Uradnega lista". www.uradni-list.si. Pristupljeno 16. 5. 2021.