Trovanje ugljičnim monoksidom
Trovanje ugljičnim monoksidom inače se dešava prilikom udisanja velikih nivoa ugljičnog monoksida (CO).[1] Simptomi su često okarakterisani poput "gripe" i često uključuju glavobolju , vrtoglavicu , slabost, povraćanje, bolove u prsima , i zbunjenost.[2] Velika izloženost može izazvati gubitak svijesti, aritmije, napade, ili smrt.[2][3] Klasično opisana kao "koža crvene trešnje" rijetko se pojavljuje.[3] Dugotrajne kompikacije mogu obuhvaćati osjećaj umora, probleme s pamćenjem i probleme u kretanju.[4] Kod onih osoba izloženih dimu, otrovnosti cijanida treba uzeti u obzir.
Trovanje ugljičnim monksidom može nastati slučajno, kao pokušaj osobe da sebi oduzme život, ili pokušaj da oduzme život nekom drugom.[5][6] CO je bezbojni i bezmirisni gas koji u početku nema iritirajuća svojstva.[4] Nastaje tokom nedovoljno izgorenog spaljivanja organskog materijala.[4] Ovo može biti uzrokovano motornim vozilima , radijatorima ili kuhinjskom opremom koja radi na ugljična goriva.[2] Ovo može također biti uzrokovano izloženosti metilenskom kloridu.[7] Karbon monoksid prvenstveno uzrokuje neželjena dejstva mješanjem sa hemoglobinom i formiranjem karboksihemoglobinab (HbCO) sprječavajući prenošenje kisika[4] u krvi.
Osim toga, mioglobin and mitohondrialni citohromni oxidati su zahvaćeni.[3] Dijagnoza je bazirana na HbCO razini preko 3% među nepušačima i više od 10% među pušačima.[3]
Nastojanja da se spriječi trovanje podrazumijevaju detektore ugljičnog monoksida, adekvatnu ventilaciju plinskih uređaja, održavanje dimnjaka čistim, i održavanje izduvnih sistema vozila ispravnim.[2]
Liječenje trovanja se uglavnom sastoji od davanja 100% kisika uz dodatak potporne njege.[3][4]
Ovo bi uopšteno trebalo sprovoditi sve dok siptomi ne nestanu i dok nivo HbCO ne bude niži od 10 %.[3] Mada se hiperbarična terapija kisikom koristi za teška trovanja, korist u odnosu na standarnu dopremu kisika je neutvrđena.[8] Rizik smrtnog ishoda među pogođenima je između 1 i 30 %.[3]
Trovanje ugljičnim monoksidom je relativno česta pojava koja rezultira sa preko 20, 000 posjeta odjeljenju za hitnu medicinsku pomoć u Sjedinjenim Američkim Državama.[2][9] Najčešči je oblik kobnih trovanja u mnogim državama.[10] U Sjedinjenim Američkim Državama, slučajevi koji nisu povezani s požarom završavaju sa preko 400 smrtnih slučajeva godišnje.[2] Trovanja se češče dešavaju zimi , posebno radi upotrebe prenosivih generatora prilikom nestanka struje.[3][11] Toksično dejstva CO su poznata kroz čitavu antičku historiju.[12]
Godine 1857 otkriveno je da CO utiče na hemoglobin.
Refspisak
[uredi | uredi izvor]- ↑ Schottke, David (2016). Emergency Medical Responder: Your First Response in Emergency Care (jezik: engleski). Jones & Bartlett Learning. str. 224. ISBN 978-1284107272. Arhivirano s originala, 10. 9. 2017. Pristupljeno 2. 7. 2017.
- 1 2 3 4 5 6 Health, National Center for Environmental (30. 12. 2015). "Carbon Monoxide Poisoning – Frequently Asked Questions". www.cdc.gov (jezik: engleski). Arhivirano s originala, 5. 7. 2017. Pristupljeno 2. 7. 2017.
- 1 2 3 4 5 6 7 8 Guzman, JA (oktobar 2012). "Carbon monoxide poisoning". Critical Care Clinics. 28 (4): 537–48. doi:10.1016/j.ccc.2012.07.007. PMID 22998990. Arhivirano s originala, 28. 8. 2021. Pristupljeno 13. 7. 2020.
- 1 2 3 4 5 Bleecker, ML (2015). "Carbon monoxide intoxication". Occupational Neurology. Handbook of Clinical Neurology. 131. str. 191–203. doi:10.1016/B978-0-444-62627-1.00024-X. ISBN 978-0444626271. PMID 26563790.
- ↑ Buckley, NA; Juurlink, DN; Isbister, G; Bennett, MH; Lavonas, EJ (13. 4. 2011). "Hyperbaric oxygen for carbon monoxide poisoning". The Cochrane Database of Systematic Reviews (4): CD002041. doi:10.1002/14651858.CD002041.pub3. PMC 7066484. PMID 21491385.
- ↑ Farrell, Michael (2017). Criminology of Homicidal Poisoning: Offenders, Victims and Detection (jezik: engleski). Springer. str. 89. ISBN 978-3-319-59117-9. Arhivirano s originala, 28. 8. 2021. Pristupljeno 13. 7. 2020.
- ↑ Ferri, Fred F. (2016). Ferri's Clinical Advisor 2017 E-Book: 5 Books in 1 (jezik: engleski). Elsevier Health Sciences. str. 227–28. ISBN 978-0323448383. Arhivirano s originala, 10. 9. 2017. Pristupljeno 2. 7. 2017.
- ↑ American College of Emergency Physicians Clinical Policies Subcommittee (Writing Committee) on Carbon Monoxide, Poisoning; Shih, RD; Tomaszewski, CA; Kaji, A; Diercks, DB; Members of the American College of Emergency Physicians Clinical Policies Committee (Oversight, Committee); Diercks, DB; Anderson, JD; Byyny, R; Carpenter, CR; Friedman, BW; Gemme, SR; Gerardo, CJ; Godwin, SA; Hatten, BW; Haukoos, JS; Kwok, H; Lo, BM; Mace, SE; Mattu, A; Promes, SB; Shah, KH; Shih, RD; Silvers, SM; Slivinski, A; Smith, MD; Thiessen, MEW; Thompson, JT; Tomaszewski, CA; Trent, S; Valente, JH; Westafer, LM; Wall, SP; Yu, Y; Finnell, JT; Schulz, T; Vandertulip, K (april 2025). "A Critical Issue in the Management of Adult Patients Presenting to the Emergency Department With Acute Carbon Monoxide Poisoning: Approved by the ACEP Board of Directors January 22, 2025". Annals of emergency medicine. 85 (4): e45–e59. doi:10.1016/j.annemergmed.2024.12.005. PMID 40118649 Provjerite vrijednost parametra
|pmid=(pomoć). - ↑ Penney, David G. (2007). Carbon Monoxide Poisoning (jezik: engleski). CRC Press. str. 569. ISBN 978-0849384189. Arhivirano s originala, 10. 9. 2017. Pristupljeno 2. 7. 2017.
- ↑ Omaye ST (Nov 2002). "Metabolic modulation of carbon monoxide toxicity". Toxicology. 180 (2): 139–50. doi:10.1016/S0300-483X(02)00387-6. PMID 12324190.
- ↑ Ferri, Fred F. (2016). Ferri's Clinical Advisor 2017 E-Book: 5 Books in 1 (jezik: engleski). Elsevier Health Sciences. str. 227–28. ISBN 978-0323448383. Arhivirano s originala, 10. 9. 2017. Pristupljeno 2. 7. 2017.
- ↑ Blumenthal, I (juni 2001). "Carbon monoxide poisoning". Journal of the Royal Society of Medicine. 94 (6): 270–72. doi:10.1177/014107680109400604. PMC 1281520. PMID 11387414.